DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 528 — temeljnih i načelnih promjena sadržavali nisu. Istom god. 1901 izdan je novi, dakle tek drugi, a ne „četvrti" uređjajni naputak, u kojem su izražaja našla ona temeljna načela, koja je prof. Guttenberg u svojoj već gore citiranoj brošuri objasnio bio. Sve ovo spominjem — riječima g. n. B. — samo mimogred, da se danas sutra nebi tkogod pišući bibliografiju nauke o uredjenju šuma pozvao na tvrdju g. n. B. kao na vjerodostojno vrelo, pa da nebi morao vjerovati, da je austr. drž. šumska uprava u 23 godine (od 1878.-1901.^ morala izdati četiri uredjajna naputka za svoje šume, kako to g. n. B. tvrdi, pišuć o „četvrtom" naputku. Nisam na krivom putu, dok tvrdim, da je svu žestinu u pripomencima obojice gospode izazvao moj navod, da je austrijski uređjajni naputak našem šumarskom odsjeku služio ka o podlog a za izradbu našeg naputka, akoprem sam to iztaknuo na najdelikatniji način, i akoprem nisam nastojao, da tim navodom okrnjim sastavljačem zaslugu. Urednik g. P. tu moju tvrdnju odlučno nječe („znamo da nije"), dočim ju g. n. B. samo dielomice i uvjetno dopušta („kada bi to i stojalo, nebi to bio grieh", a dopušta sličnost i jednakost samo u partiji o predradnjama). Da opovrgnem tvrdnje obojice gospode, navesti ću sliedeće: §. 7. str. 49. aust. uredj. nap. glasi: „Die Betriebsclassen sind in Hiebszugo zu zerlegen, unter welchen eine zusamenhangende Reihe von Sehlagen zu verstehen ist". §. 3. b) Sjekored našeg naputka glasi: „gospod. jedinice razdie- Ijuju se u sjekorede, pod kojima se razumjeva suvisli niz sječnina". G. u. P. će mi dozvoliti, da to nije samo podloga — kako sam ja u svom članku rekao, već da je to doslovni prievod, a dozvolit će mi to i g. n. B. ako sravni str. 73. austr. uredj. naputka: „Die Baumrinde wird . . ." sa str. 175 našeg naputka : „Prihod od kore ... " — Da pako propisi 0 posebnoj porabnoj osnovi nespadaju u „predradnje" dozvoliti će i g. B. Moj zahtjev, da bi naš uredj. nap. 9. trebao u mnogome detailnih propisa nije mogao uspješno niti g. ured. niti g. B. oprovrći; g. u. ne zato, jer „empirici" u obće neimaju svojstva a niti zak. kvalifikacije za obavu uredjajnih radnja, pa se ovima takove radnje obzirom na propis §. 3. provedb. naredbe u obće niti povjeriti nesmiju; g. n, B. zato ne: jer detailni propis jošte uvjek nije šablona, kao što niti postolarov kalup svagda nije mjerodavan za samu obraduju cipele. — Za naše odnošaje bio je niz detailnih propisa zato potreban, jer su kod nas kr. kot. šumari i upravitelji šuma i uredjajnici, ili bi barem po mojoj predmnjevi i želji potonje u prvom redu imali biti. Oni spajaju dakle oba svojstva u sebi, što u drugim zemljama nije slučaj, jer ovdje postoje najčešće posebni drž. uređjajni uredi. Baš ta okolnost utvrdjuje me u |