DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1906 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 10 —


dr. Franjo Vrbani d uzeo ponovno riec, ter tom prilikom iz


taknuo slijedede :


„Visoki sabore!" Ja du se povesti za mojim veleštovanim
drugom predgovor nikom, te ne ću govoriti o riečkoj rezoluciji,
premda bih mogao i nju uplesti svakako u ovaj naslov,
nego ću preći na drugi jedan predmet, koji ako i nije u neposrednoj
svezi s onim, što je govorio moj mnogopoštovani
drug, ipak je od velike važnosti. To je pitanje našega šumarstva.


Povod tomu dao mi je presvetli gosp. odjelni predstojnik,
kad je u proračunskom svojem govoru spomenuo pitanje reforme
šumarske akademije-


I ja takodjer osjećam veliku potrebu te reforme, i bit će
svakako ne samo šumari nego i čitav narod zahvalan kr. zemaljskoj
vladi, ako pitanje o reformi šumarske akademije rieši
načinom, koji će odgovarati glavnoj svrsi, radi koje je u svoje
vrieme ona i ustrojena.


Fresvietli g. odjelni predstojnik izjavio se o tom vrlo
kratko tim, što je rekao, da će trebati osnovati još i četvrti
tečaj, te da se raspravlja pitanje, kako da se ta akademija ili
prisloni na filozofski fakultet ili posve reorganizira.


Danas je organizacija akademije šumarske absolutno nevaljana.
Ona je mogla u svom sadanjem organizmu donekle
obstojati samo u prvo doba, kad je ustrojena, ali danas nipošto
ne odgovara svojoj svrsi.


Meni se čini, da nije dosta u razpravu uzeti samo pitanje
kako da se organizira šumarska akademija naea, nego da treba
u uskoj svezi tim uzeti u razpravu još i jedno drugo pitanje,
naime kamo da se namjeste u napredak oni šumari, koji tu
akademiju vrše. Nema sumnje, da je svrha čitavoj toj akademiji,
da se zadobije dovoljno stručnog osoblja, koje će upravljati
našim šumama. Još i danas, kako je poznato, te šume sačinjavaju
veliko narodno blago, premda meni se čini, da
zadnjih 30—40 godina to se blago nije čuvalo, kako bi se
moralo.


Ja se ne ću upuštati u kritiku toga dosadašnjeg postu