DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 75 —


banatsku u Bieloj crkvi, iz koje je previšnjim riešenjem od 28. siečnja
1873. premješteno u Temešvar.


Iz toga sliedi, da se imade razlika pi-aviti izmedju jedne i druge
kvalifikacije, jer osobna kvalifikacija potrebna u jednoj bivšoj krajini
ne može vriediti u drugoj.


Povodom daljnega utoka potvrdila je kr. zem. vlada vrhovnom
rješitbom od 29. siečnja 1905. br. 1074. obe niže odluke.
U „Mjesečniku pr. dr." Priobćio M. Pašameta.


Knjižtvo.


Emanuel Weiss. ,,Die wichtigsten Vervenduns^sarten des
Huchenliolzes*´ Wien 1905. Ciena E 3.


F. V. Raesfeld, „Das Rehwild". Paul Paul Parey-Berlin. Giena
K 18.
K. Knickenberg, „Ber Hund und sein Verstand". Cothen
1905.
Ciena K 4.
TheodoreRoosevelt, „Jagden in anierikanlscher Wildnis"´


III.
Auflage. 1905. Berlin Paul Parey. Ciena K 13-20.
,,llpBa noMoti y necpenHMM cyiytiajeBmvia". Napisao i izdao dr. Dob.
Ger. Popović. Knjiga za narod. Ciena 0´40 srbskih dinara.
„Hrvatski planinar" jedini je list u Hrvatskoj, Bosnoj i Hercegovini,
koji ispituje prirodno bogastvo i krasotu spomenutih zemalja, koji ističe
intelektualnu, moralnu i sanitarnu korist planinarstva za čovjeka pojedinca,
da na taj način pobudi i rasplamti u srcu još veću ljubav za
domovinu i tim da nam oplemenjuje duh i srce.


Zato donosi taj list planinske opise i orise pojedinih gorskih krajeva,
ističe prirodopisne, hidrografske i orografske bitnosti domovine,
pobudjuje na ljubav za iztraživanje prirodopisno i prirodoslovno, te iznaša
život i rad muževa zaslužnih ma u kojem pravcu za razvitak
planinarstva.


Nu „Hrvatski Planinar" još svom ljubavi prati i rad drugih
planinarskih društava, osobito slavenskih, da se po mogućnosti u što
tješnije kolo s njima uhvati za zajedničku plemenitu svrhu i za općenito
nam kulturno pregnuće.


Vlasnik i izdavatelj „Hrvatskog Planinara" jest Hrvatsk o plani narsko
družtvo u Zagrebu, koje već preko trideset godina opstoji
i kojemu je danas na čelu M. grof Kulmer, uvaženi planinar i ekonom.


„Hrvatski Planinar" izlazi svaka dva mjeseca na štampanom arku.
Družtveni članovi plaćaju na godinu 6 K članarine, a primaju list badava.
Pretplata i novci šalju se družtvenom blagajniku J. Exner u
Petrinjska ulica br. 7. Uredništvo i upravu vodi Novotn i Vjek. profesor
na gornjogradskoj gimnaziji.




ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 76 —


IIOAm.aH>e M rajaH^e iijyMa. Izradio Milan M. Jovanović, kr srpski
okružni šumar. Izdanje srpskog poljo-privrednog družtva. Beograd. Štamparija
D. Dimitrijevića Ivanbegova ulica br. 1. 1905. 8" str. 6G ciena
0"60 dinara.


A. Borošić. IlrTatski šumarsko-lorački koledar za 1906.
III. tečaj. Ciena 2 K 40 filira. Zagreb. Vlastita naklada. Nabavu ovoga
koledara preporučila je i kr. zemaljska vlada i svim podčinjenim šumskim
uredom i šumarsko tehničkom osoblju.
Različite viesti.


Program IV. izložbe rogovlja i lovačkih trofeja ,,0p<5eg: lirratskog
đružtra za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu". Izložba
obdržavati će se u Zagrebu, za vrieme od 18. do 26. ožujka t. g. u
prostorijama muzejalne zgrade slavne trgovačko obrtničke komore
u Zagrebu (Zapadni perivoj). Temeljem zaključka družtvene
uprave mogu so izložiti:


1. Rogovi jelena, jelena šarenjaka, srnjaka kao i divljih kozlova
bilo iz slobodnih lovišta, bilo iz zvjerinjaka u Hrvatskoj, Slavoniji,
Dalmaciji, Bosnoj i Hercegovini.
2. Lovačke trofeje svake vrsti (napose nakljukane životinje, krzna,
kljovi, panče i slične trofeje, zatim starinsko i novo lovačko oružje, lovačke
opremice i orudje itd.), bilo iz tu- ili inozemstva.
3. Najljepše izloženo rogovlje od divljači ulovljene u lovištima područja
gori rečenih zemalja u g. 1902.—1906. nagraditi će se posebnim
kolajnama. Ovo rogovlje mora biti odsječeno sa čelom — a nesmije
biti gubavo.
4. Izložiti mogu i nečlanovi družtva.
5. Svaki izložak mora biti providjen oznakom imena vlasnika,
lovca, kao i mjesta, te dana kada i gdje je divljač ulovljena.
5. Ocjena rogova i dopitanje počastnih nagrada podpada posebnoj
poroti. Prizivu nejma mjesta.
6. Tko želi kod izložbe sudjelovati imađe taj svoj naum
najdulje do 15. veljače t. g. prijaviti „predsjedničtvu obćeg hrvatskog
društva za gojenje lovu i ribarstvu u Zagrebu (Mesnička ulica
br. 18.).
7. Prijavljeni se izložci imađu najdulje 15. ožujka t. g. dostaviti
družtvenoj upravi u Zagreb — (Zapadni perivoj —
Muzej alna zgrada Trgov. obrtničke komore).
8. Svakoj se pošiljci imadu priložiti po vlastniku podpisana dv a
primjerka popisa = sa točnom oznakom vrsti i broja izložaka kao
i naslova vlastnika.


ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 77 —


9. Troškove do i odpreme kao i event. osjeguranja nose sami izložitelji.
10. Družtvo preuzimlje sve moguće jamstvo, da se izložbi prepušteni
predmeti budu očuvali od oštete i gubitka.
Stavljajući taj program i poziv za sudjelovanje do obćega znanja,
družtvena se uprava nada, da će naročito i članovi slavnog „hrvatskoslavonskog
šumarskog družtva" svojimi lovačkimi trofejama što brojnije
toj izložbi sudjelovati.


Dano iz sjednice upravnoga odbora „Obćeg hrvatskog družtva za
gojenje lova i ribarstva" od 16. sečnja 190G.


Predsjednik: Tajnik:
Dionis grof Drašković. Fran Ž, Kesterčanek.


Preiistavka sluša<5a kr. šumarske akademije zagrebačke u
predmetu definitivnog uređjenja te visoke škole. Na 22. studena


p. g pođnieli su slušači zagrebačke šumarske akademije posebnu
obrazloženu predstavku, saboru, kao i hrv. slav. dalm. zemaljskoj vladi,
u kojoj mole:
1. Da se šumarska akademija što prije definitivno utjelovi kr,
sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu, i to buđ u formi samostalnog
šumarskog fakulteta — bud u formi specialne šumarsko stručne visoke
školo mudroslovnoga fakulteta istoga sveučilišta.
2. Da se naukovanje na akademiji proširi od 3 na 4 godine, da
se i tim naučna osnova akademije dovede u sklad sa naučnom osnovom
šumarskih visokih škola u Beču i Šćavnici
3. Da se abiturientima te akademije podieli — nakon položenja
svih izpita odgovarajući akademski stepen i ovaj zakonom zaštiti.
4. Da se i slušačima akademije kao redovitim slušačima kr sveučilišta
podiele bez iznimke i sva prava ostalih sveučilišnih slušača, a
naročito i to pravo, da mogu postići čast doktorata uz slične okolnosti
i uvjete, koji postoje i za slušače ostalih fakulteta sveučilišta,
5. Da visoka kr. zemaljska vlada poprimi shodne mjere, da se
dokinu one postojeće zapreke, prema kojima su abiturijenti akademije
zagrebačke protupravno izključeni od primića u službu kr. državne šumske
uprave u Hrvatskoj i Slavoniji, kao i državne šumarske službe u Bosnoj i
Hercegovini,
Šumarski dom u zemaljskom liccilištu Topuslio. — Još 4.
srpnja 1905. obratio sam se na sve gospodarske urede imovnih obćina
sa sljedećom predstavkom ;