DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 100 — često u velikim množinama, nastaje uslijed velikoga gubitka asimilatorne površine i znatan gubitak na prirastu. Pa i oni listovi, kod kojili šiške i ne sjede na plojci ved samo na peteljci, postaju prije reda nesposobni za asimilaciju. Motrio sam to kod šiške, što je na peteljci jablanovoga lišća izvodi ušenac Pemphigus spirothecae. Sokove što pritječu k listu, troše ušenci, koji su se prisisali o unutrašnjost šiške, pa se sama plojka uslijed nedostatne hrane počinje sušiti. I prvi listovi, što pod jesen padaju s jablana, baš su oni, koji su na svojoj peteljci hranili spomenutu šišku. Ovdje je dakle šiška listu prije reda prekinula nit njegova života. Osobito veliki gubitci na asimilatornoj površini nastaju dakako ondje, gdje se šiške pojave u velikoj množini pa napadnu ne samo pojedine grane ved čitava stabla. U Lipovači kraj Borone našao sam orah, kojemu je gotovo svaki list bio upravo natrpan sitnim acaro-cecidijima (šiškice, što ih izvode grinje). U šumi »Šušnjar« kraj Dalja, našao sam cerove, kojima je lišde bilo tako napadnuto od diptero-cecidija (šiške što ih izvode dvokrilei: Cecidomyidae), da se uslijed toga počelo kovrčati i sušiti. Šiške su nadalje štetne po biljevno tijelo, jer sprijeČavaju ili posvema onemogučuju normalni razvoj pupova. Sam pupoljak ili bude izobličen i tako nesposoban za daljnji razvoj ili ga u obde nema, te se mjesto njega razvija posve nova tvorevina, kao što je to kod šišaka od Cjnips hungarica, koja se u nas često javlja u velikoj množini. Na sličan način sprijeČavaju šiške normalni razvoj vršaka grančica, koji Često puta uslijed toga posvema pogibaju. Šiške su dakle — kao što se to razabire iz navedenih primjera — svakako štetne po život pojedinoga bilinskoga individua. No 0 kakovoj šteti, koja bi u šumarstvu bila od praktične važnosti, može se govoriti tek onda, kad se ove patološke tvorevine stanu javljati u velikoj množini, pa napadnu ne samo pojedine grane i ogranke, ved čitava stabla ili možda čak sastojine. |