DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 133 — rastni napon upotrebe za svoj razvoj u širinu. Krošnje se moraju ali dobro razvijati, ako prirast ima da bude dobar i povoljan, pa zato treba da imade svako vladajude stablo i svoj porastni prostor. Takove sastojine valja sada u potištenom drvlju znatn o prorediti. Može biti sastojim na uhar i proreda u srednjem drvlju pa i ona preborna, što odlučuju sve okolnosti dotične sastojine. Samo jedno se nesmije, naime odrediti, da se jedna sastojina načelno vazda na ovaj način, a druga na onaj način prorediti imade ! Ova razmatranja nebi bila podpuna, kada nebi pozornost čitatelja svratio na radnju šum. savjetnika Kožešnika* koj je (poput Krafta) kazao, da se broj stabala koja bi se pri proredi imala izvaditi, opredieli računičnim putem, akoprem su i teorija i praksa takove pokušaje odklanjali. Kožešnik polazi pri obrani svojih nazora sa stanovišta, da de se osobito uspjele sastojine odlikovati ne samo po velikim srednjim temeljnicama, visinama i po dobroj kakvodi, ved i po razmjerno veliko m broju stabala. Broj stabala da je vrlo važan činbenik, a svakako činbenik s kojim je od svijuh ostalih (vrst stojbine, sklop krošnja itd.) najbolje rukovati. Broj stabala da odlučuje i 0 veličini drvne gromade ved stoga, što se jedinica drvne gromade pokusnog stabla sa brojem svijuh stabala množi. Prema tome da ne može biti svejedno, dali na plošnoj jedinici stoji manje, ili tja znatno manje stabala, no bi ih tamo pri vedoj sastojinskoj vrijednosti, prostorno valjano razdieljenih etajati imalo. Ovo da se može uvijek onda la liko dogoditi kada se proredjivanje empirički izvadja, dočim se u računičnora posljedku nadje lahko mjerilo kojeg se držati valja, da se pri proredi neizvadi bud previše bud premalo. Za 45 god. smrekovu sastojinu, stojbine takove (po tab. II.) da bi pri podpunom sklopu na hektaru imalo stajati 2.400 stabala, valjalo bi prije prorede sljededa ustanovljenja preduzeti: * Die Beatandespflege mittelst Lichtung nach Stammzaliltafeln itd. Von Moritz Kožešnik. 1898. |