DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 138 — Dočim listače, koje razpolažu velikom izbojnom snagom u kratkom vremenu izlijeće prouzročene im rane, to imade kod četinjača okresivanje za posljedak veliki gubitak smole, težko i polagano prerasdivanje odrezina i štetan upliv na prirastne odnošaje, pošto se oduzimanjem najnižih grana kod smreke i jele, korenje lišava zasjene, vlage, a po tom i povoljnih utjecaja na asimilaciju hrane, ter razvoj stabla. Pošto se u uzanom okviru članka, kojemu je svrha bila das obdenitog stanovišta obrazloži uzgojna načela, ne dade zahvatiti u tančine pojedine metode i njezine provedbe, to moram prepustiti bud zgodnoj priliki, bud kojemu od drugova da se pretresanjem pitanja, koje je i po bududi uzgoj naših mladih sastojina toli važno, prigodice ondje nastavi, gdje sam za ovaj put dovršiti morao. A jer se specializovanja, koja njemačka šum. knjiga naročito glede četinjača obradjuje, ne dadu lahko kalupimice prenašati na naše bukove, hrastove i kestenove sastojine, to mnijem ovlašteno, da razpravljanje o nastavljenom predmetu s dnevnog reda ne bi smjelo sadi. To je i prava svrha ovim redcima bila. U Mac Iju, 15. veljače 1906. Šumarenje na otoku Rabu. Prije svega moram bar na kratko napomenuti, kojim povodom sam bio izaslan, da proučim način sitnoga šumarenja na pomenutom otoku. — Pošto je otok Rab sastavni dio kraljevine Dalmacije, o utjelovljenju koje se baš sada i u nas dosta piše, mnijem, da de i mnogoga od cienjene g. g. Čitatelja ovoga lista zanimati način šumarenja na tom liepom i plodnom otoku. Na temelju zakona od 8, lipnja 1871. te onoga od 15. lipnja 1873. provedena je u bivšoj vojnoj krajini segregacija bivših državnih šuma. — Pri tom pazilo se je osobito i na to da se krajišnikom predadu u vlastnost radi laglje dobave i do |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 139 — preme nužnih šumskih proizvoda, te prestupnijeg uživanja paše, šume ležede bhže sehma. Promotrimo li s obzirom na to napose i područje ogulinske imovne obdine, (a nedvojbeno će tako biti i kod drugih imovnih obćina), to opažamo, da šume nisu bile na čitavoj površini pojednako razdieljene, već su na mjestih grupirane, dok opet drugi pojedini predjeli u obde nemaju šuma Pojedina su sela okružena sa svih strana šumom, dočim su opet druga sela od fšuma znatno udaljena, a time naravno i njihovi ovlaštenici samo težko dolaze do potrebitog im ogrieva. — Istina je, da malom iznimkom u svakoj poreznoj obćini imade i ponješto šumskoga tla, koje je prigodom segregacije pripalo narodu, ali iztičem, da je to bilo pusto tlo, tek djelomično obrašteno raznimi čbunjevi, al najviše trnom, glogom i lieskom. — Ove su čestice bile još za vrieme vojne krajine, baš iz razloga, što su ostale šume bile znatno udaljene, lišene svojih sastojina. Ustrojenjem imovne obćine, počelo se odmah, u koliko se to moglo i smijelo, obzirom na nužnu pašu, zabranjivanjem o tih Česticah, a prema razpoloživim sredstvima i umjetnim novo pošumijivanjem istih. Za sve te površine bio je prvobitno opredieljen visokošumski uzgoj, a imale su se tek umjetno uzgojiti. Kako je jur prije spomenuto, imade u području ogulinske imovne obćine više sela, pače i čitavih političkih obćina, koja su od sječivih šuma udaljene, a uz vladajuće siromaštvo, odnosno pomanjkanje kriepkog teglećeg blaga, takovim jest žiteljem onda vrlo otegoćena i dobava potrebitoga ogrijeva. Uoči li se uz to jošte i to, da se je razriešenjem zadruga i uredjenjem potajnih dioba s jedne, te naravnim porastom žiteljstva s druge strane, povećao već i u ovih predielih broj pučanstva, odnosno i ovlaštenika, naročito pako nastalo je usljed dioba mnogo novih zgrada, naravno je, da je prema tome, i potreba na ogrievnom drvu uslied povećanoga broja ognjišta znatno porasla. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 140 — U krieposti stojedi zakon o imovnih obcina, naročito treća alineja §. 14. naputka A, jasno propisuje, da se broj selišta povedati ne smije, dakle, da imade ostati u istom broju, kako je pronadjen i ustanovljen prigodom samoga sastavka katastara. — Tim se zakonskim ustanovama, od strane ogulinske imovne obćine u cielosti i udovoljava, ali na žalost samo na papiru, a to i opet zato, što je pripadnost, naročito na ogrijevnom drvu već kod sastavka samoga katastra samo vrlo štedljivo opredjeljivana, tako jedva dosiže da pokrije potrebe i staro zadružne kuće. Diobom nastavše nove zadruge, morale bi i tu pripadnost u razmjerju diobe zemljišta medjusobom porazdieliti, ali ako je već prvobitna pripadnost, štedno odmjerena, to je još teže sa dalnjom diobom te pripadnosti. Naravno posliedica je onda, da se godimice u istinu mnogo više ogrieva troši, nego li je katastrom ustanovljeno. Da bi se taj višak crpio iz sječivih kapelskih šuma, gdje imade ogrieva na pretek, ne bi se bar predhodno ni zle posliedice opažati mogle. Ziteljstvo takovih sela, koja su od sječivih šuma znatno udaljena, uslied jur iztaknutog siromaštva, ne može da polazi u tako udaljenije šume, i stoga redovito navaljuje i nemilice harači one bliže ležeće sastojine manjih šuma, koje je šumska uprava tek počela uzgajati i njegovati. Ovo se haračenje, obzirom na potrebu skoro i ne može prepriečiti, pa je stoga do uprave, da kakovim drugim s hodnim načinom gospodarenja toj nestašici ogrieva doskoči. Proučavajući kao taksator kroz dulji niz godina ovo rek bi životno pitanje, došao sam do zaključka, da bi se toj nestašice šuma i drva bar donjekle pomoglo uvedenjem sitnog šumarenja, bar na svim onim česticama, koje su bliže tim selima, a koje su zabranjivanjem, čuvanjem i pročisćivanjem zadobile izgled sitne šume, nu za koje je čestice prvobitno opredieljen bio visoki uzgoj. — Ove se čestice, po mome mnienju i onako ne bi mogle, bar u doglednom vremenu pretvoriti u visoke šume, i to 8 razloga, što su sva na takovih površina nalazeća se stabalca porasla tek iz starijih već skoro trulih panjeva i žilnih izdanaka, te po tom ne pružaju osobite nade, da bi mogle |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 141 — i doista služiti za temelj budede visoke sastojine, kao i s razloga, što upravo radi nestašice drva ne bi bilo ni moguće te sastojine tako dugi niz godina sačuvati od napadaja i uništenja po okolišnom žiteljstvu. — Pošto je u takovim mjestima životno pitanje lih ogrievno drvo, a poznavajuć prednosti sitnoga šumarenja u tu svrhu, stavio sam evojedoba upravi predlog, da 86 za takove čestice napusti dosadanjom osnovom propisani uzgoj visoke šume ved, da se prepuste nizko šumskom uzgoju. Kao što gospodarenje u visokim i srednjim sumama uz teoritičnu spremu predmjeva i praktično iskustvo, nedvojbeno je da to vriedi i za nizko šumarenje. Po pravilima teorije, lasno je te osnove preraditi, ali kod provedbe treba ipak i nješto izkustva. Duboko mi je još u pameti onaj ujegdašni liepi kolosjek, odnosno nizka šuma, na posjedu bivšeg križevačkog šumarskog učilišta, ali se zato ipak onaj uzorni način gospodarenja ne bi mogao primjeniti i na ovdašnje odnošaje već i s obzirom na kraško tlo, oštru klimu, vladajuću vrst drva i t. d. Iz tih razloga stavio sam, uz predlog o promjeni uzgoja podjedno i predlog, za izaslanje jednoga činovnika u predjele, obzirom na formacije tla slične ovdašnjima, a jer mi je uz to bilo poznato i to, da je na otoku Rabu uveden takov način šumskoga gospodarenje, predložio sam, da se dotični činovnik odašalje baš tamo. — Gospodarstveni je odbor prihvatio moj predlog u cielosti i odredio podjedno, da taj način šumarenja tamo proučim, a ovaj je predlog onda i kr. zemaljska vlada odobrila i tako je onda došlo i do mog izaslanja onamo. Prije ipak nego li predjem na sam opis tamo vidjenoga gospodarenja, nabaciti ću još i neke male dojmove sa samog mog puta na otok Rab. Na 19. rujna 1904. jutrom krenuo sam iz Rieka se parobrodom »Sava« put Raba. Pošto u to doba padaju i ekvinokcionalni vjetrovi, to se ne mogu na žalost pohvaliti osobitom ugodnošću putovanja. Vrieme je bilo baš žalostno, uz jaki sjeverozapadnjak pljuštila je hladna kiša. Parobrod se je |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 142 — na bielo zapjenjenoj morskoj pučini luljao kao orahova ljuska na jakom vodenom vrtlogu. Dok se ne odtisnusmo na dublje more, bila je paluba nadkrita, te premda je kiša nabacivala i more zapljuskivalo, bilo je ipak ugodnije vani nego li u nutrinji parobroda. Na pučini bila je onda dakako i mod vjetra jača, pa su morali i platneno nadkrovlje skinuti, a nam putnicima nije preostalo druge, ved se povući u nutrinju broda. Stupiv u nutrinju uočim po okolišnim sjedalima vise osoba tako žalostnog i sumornog lica, da su i e odmah srsi prošli s pomisli, da ču za kratko vrieme po svoj prilici i sam tako izgledati. Sredom ipak ved sam više puta po uzburkanom moru putovao, pa sam i ovaj put nekako umakao neprilikama, koje su obične na moru po takovom nevremenu. Stisnuo sam se u kut, ter promatrao kroz zatvoreno okance broda obalu hrvatskoga primorja. Kod tog sam i nehotice zaželio svako zlo, potomcima onih nezasitnih Mlečana, koji nam naše liepe primorske krajeve tako opustošiše. Istina, da je u pogledu pošumljivanja Krasa ved mnogo učinjeno, te se sad vozed se morem počam od sv. Jakova prema Rieci ved niti ne opaža, da je to još prije par decenija bila tek ogromna gola vapnena pustinja. Nu u istinu to nije sve tako liepo, kako se sa mora pričinja, jer su pošumljeni samo bliži predjeli do mora, koji se s te strane gledajudi sa starimi još postojedimi šumami u zaledju, u vedih visina upodpunjuju tako, da se čini, kao da je sav taj predjel ved i pošumljen. Nu pripne li se tko samo na prvi bliži pošumljeni brežuljak, imati de odmah vidik na ogromno more bielih vapnenastih pećina. Na žalost, u bivšem se krajiškom području kras još i sada prema vrhovima sve više širi i to skoro u istom razmjerju, u kojemu se od ozdo pošumljuje. Nabrajati tome uzroke previše bi me od samoga predmeta ove razprave odalečilo, ali du zato o tome možda drugi puta nješto obširnije razpravljati. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 143 — Iz moga snatrenja, naročito o tom, kada ce biti mogude uz ona malena sredstva, kojima zemlja naša razpolaže i koju godimice pruža za pošumljenje otog mora goljetih, probudio me je nagovor mojeg suputnika. Vrlo pristao stareid, vlastnik svratišta u Skadru (Scuttari), nagovorio me je najprije talijanski, a kad mu uzvratih, da taj jezik ne govorim, počeo je govoriti krasnom hrvaštinom, kakovu se samo može čuti još u srcu Dalmacije. Iz razgovora razabrao sam onda, da je rodom iz okolice Zadra, te da je za vrieme okupacije Bosne i Hercegovine prešao u Bosnu. Za kratko je vrieme stekao bio liep imetak, ali onda opet neuspjelimi špekulacijami ostao bez svega, dapaže morao i krišom izmadi, da uz gubitak imetka ne izgubi još i zlatnu slobodu. U takom razgovoru primakosmo se obali luke Merag. Tu sam upravo ostao zadivljen raotred odvažnost naših primoraca. Pošto je u Meragu malena luka, ostao je naš parobrod na otvorenom moru, a od obale približavale su mu se tri baržice. Mora biti jaka narav, koja bi hladnakrvno promatrala one barčice na otvorenom moru. Više puta sam držao, da ih je val pokrio, te da ih u obde ne bude više na površinu, ali se za cas ipak opet ukazaše i to baš na najvišoj točki vala, nu samo, da se onda opet spuste s njima u bezdno mora. Za kratko primakoše se parobrodu, te preuzevši poštu i njeke druge predmete, krenuše natrag a — mi put Krka. Dugo sam ih jošte pratio mišlju, a konačno zapitam kapetana broda za njihovu sudbinu. On me je sa smješkom uvjeravao, da im se ne de ništa dogoditi, pače da su veseliji ako vrieme nije sasma mirno, te im se pruži prilika, da se sa s uzburkanim morem malo u koštac ulove. Smiren tom izjavom nastavih razgovor sa mojim starčidem. Govorio mi je, da si je stekao i u novoj postojbini nješto imetka, da imade tamo prvo svratiste. Razgovarajudi tako o koječemu zapodjesmo razgovor i 0 lovu. Iz njegova pripovjedanja razabrao sam, da svake godine za vrieme zimskih mjeseci odprema do 1000 komada |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 144 šljuka bena u Berlin. Naravno, da on nije sam, koji se tim bavi, pa onda nije čudo, da se svi ljubitelji lova tuže, da ta liepa plemenita dugokljunka više ne dolazi u naše krajeve u tolikom broju kao negda. Predmnievam naime, da se upravo one, koje prolaze našim krajevima, najviše spuštaju na prezimovanje u te okolice. Uznapreduje li otaj eksport, o eem neima dvojbe prema velikoj potražbi, biti će otih ptica skorim još i manje u našim krajevima. Starčid se pri tom i sam tužio, da ih ponestaje, i da im ciena godimice raste. Pred par godina da je dobivao komad po 20 do 30 fil., a sada da mora skoro dvostruku svotu plaćati. Obično ih sabire dva do tri tjedna, da onda tako sabranu pošiljku osobno odprati do Berlina na prodaju, gdje da se za komad plaća po 5-2 do 6 kruna. Sabrane šljuke konservira tako, da im u kljun i žvrkno zalije njeke tekućine, koju dobiva izravno od kupaca. Pobližje sastavine te tekućine nisu mu poznate. Po njegovom pripovjedanju ova je trgovina dosta rizična, pošto u slučaju ako iznenadno nastupi toplo vrieme, čitava sabrana kolikoća divljači propane, odnosno izkvari se. U tom razgovoru prošli smo već i luku Krk, a onda nam se odmah otvorio i vidik na otok Rab. Jer je pomenuti otok bila meta moga putovanja, posvetih sada i više pažnje razmatranju otoka, a pošto je medjutim i kiša jenjala, mogao sam već na časove zaviriti i na palubu, te motriti divno zelenilo otočkih šuma, koje je valjda jedino u ovoj golemoj gromači sivoga kamenja. Obašav zapadni i jugo-zapadni dio otoka, oglasi nam mukli zvižduk parobroda, da smo u blizini same luke, odnosno i mjesta Eab. Pospremim s toga prtljagu, oprostim se mojim dragim starČićem na najljubezniji način, zaželiv mu za još dalnji put svu sreću — a ponajglavnije povoljnije vrieme. Na raztanku mi još obećao poslati njekoliko šljukah, ali ih valjda za moju nesreću prošle zime tamo ne bijaše, jer pošiljka još do danas prispjela nije. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 145 — Ul i sati prije podne ustavio se parobrod u luci, gdje me je dočekao moj dobri prijatelj iz križevačkog učilišta, tamošnji šumar gosp. Justin Belja. — Izišav iz broda na kopno osjećao sam čuvstvo, kao da se zemlja ispod mene miče, te sam morao još njeko vreme paziti na hod. — Nakon srdačnog pozdrava sa prijateljem Beljom (poslije 18 godina, odkada se zadnji put sastasmo na državnom ispitu godine 1886.), koji me je pozvao, da mu budem gost, pružio mi je sa svojom vrijednom obitelji rietku gostoljubivost, koju sam imao onda sredu uživati za čitavog moga boravka u Rabu. Poslije prijateljskog ručka dogovorismo program za sliedede dane. Još isti dan pregledao sam samo mjesto, puno tipova talijanske gradnje. — Mjesto je puno starih gradjevina i inih spomenika, još iz dobe mletačkog gospodstva. — Osobito se u starijih zgradah iztiče svagdje i mletački lav. Na 20. 21. i 22. rujna pregledao sam u društvu prijatelja šumara, — i to u glavnom po dosta povoljnom vremenu, — tamošnje šume, a sliedećih dana sabirao sam si ostale nužne podatke. Mjestna obćina Rab imade šumske površine u svemu 4685 jutara, od toga na otoku Rabu i susjednih ototidih 2775 jutara, dočim se preostatak od 1910 jutara nalazi na otoku Pagu. — Kako je do toga došlo, da Rabljani imadu toliku šumsku površinu na susjednom otoku, nisam mogao doznati. Šume se te nalaze na području 6 poreznih obdina na otoku Rabu i jedne porezne obdine na otoku Pagu. — One na Rabu podieljene su u 6 srezova, a one na otoku Pagu u 2 Čuvarska sreza. Najglavnija šuma, kojom se budemo ovdje još i pobliže zabavili, jeste šuma »Kapofronte« ili po narodnom „Kalifront" u površini od 1795 jutara a leži u poreznoj obdini Kampora političke obdine Rab. Šuma ta zapremlje u suvisloj cjelini eieli zapadni dio otoka, te je skoro sa svih strana obtočena morem, samo sa sjevero istočne strane spojena je uzkom priečbom sa ostalim otokom. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 146 — * U glavnom je izkazana šumska površina obrasla, imajad samo mjestimice uz morske obale neznataijih čistina, nu i ove se već pošumljuju, tako da de za kratko vrieme biti čitava površina podpuno obraštena. Ove su čistine tako neznatne, da nisu ni u osnovu uvrštene, odnosno radi premalene površine nisu ni izlučivane kao pododjeli. Najviša toČka pomenute šume leži 92 metra nad morem. Po prilici sredinom onoga djela otoka, na kojem je šuma, proteže se od istoka prema zapadu greben, odnosno kosa do ^U duljine, a onda se spušta prema moru, prema tome joj je i položaj nagnut prema sjeveru, zapadu i jugu, — Tlo je u obde ravno, nu imade i pojedinih manjih dražica. Prema moru je položaj strmiji, naročito uz manje uvale, kojih imade vrlo mnogo duž obale. Istočni je dio najstrmiji. Dolnja naslaga tla jest hipuritno vapno, strukture kristalne i fino zrnaste, na prelomih školjkasto, boje većinom žučkasto biele. Raztvorba je lahka. Humusa imade dovoljno. Gornja je naslaga vedinom crnično pjeskovita vapnenasta ilovača. Na mjestih je tlo vrlo pjeskovito, a naročito i sredinom južnoga obronka. Plodovitost mu je vrlo dobra. Vode nema u čitavoj šumi. Podneblje je u obde blago, samo riedko kada padne toplina izpod 0°. Vladajudi vjetrovi jesu jug (sciroco) i sjeveroistočnjak (bora), koji se više ili manje osjećaju kako prema obroncima, t. j . kakav je položaj šume. Iztočni vjetar zasoljuje šume morskim i slanim škropom i time nanaša znatne štete. Zasoljenje proteže se skoro po cielom otoku, naravno na viših i odaljenijih mjestih mnogo je manje. Takovo zasolenje motrio sam sada po prvi puta. Kako je dan prije bilo vrlo nepovoljno vrieme, to su jaki vjetrovi sa sobom nosili sitne kapljice mora, koje se pireći preko šume sustavljaju na drveću. Sliedeći dan kad prigrije sunce ishlapi voda, dočim sol ostaje na lišdu, tako da takovo stablo onda izgleda kao da je pepepelom posuto. Štetno djelovanje takovog zasolivanja nisam si mogao fizološki raztumačiti, ali sam imao zgode vidjeti mnogo stabala, koja su usljed toga počela ginuti. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 147 — Vladajuda je vrst drva cruika (Quereus ilex), a podredjene Bu vrsti: planika (Arbutus unedo); drvoliki vries (Erica arborea); komorika (Philljrea media); krmela (Lentisceus pistacia); mirta (Mjrtus communis); i divlja jabučica (Viburnum tinus); nu osim toga dolaze sporadično još i: sladkokita (Rhamnus alaternng); divlja maslina (Oleas´er); hrast medunac (Quercus pubescens); oskruša (Sorbus domestica); borovica smrika (Juniperus maerocarpa); smrika (Juniperus oxycedrus); gluha smrika (Juniperus phoenicea) i brnestra (Spartium juncum). Izim ovih vrsta drveda uzgojeno je i raznih drugih pinusa, nu o tom će biti još dalje govora kod opisa samih kultura. Prije ipak nego li prodjem na opis servitutnih odnošaja, način uživanja šuma i kulture itd., sto je za sve šume zajedničko, spomenuti du bar još i ostale šume nalazede se na otoku i te su: suma Sorinj u poreznoj obdini Lopar, sa površinom od 95´6 jutara; ovo je čista šuma od crnike (Quercus ilex). U ovoj šumi imaju ovlaštenici, u koliko to dozvoljavaju šumsko gospodarstveni obziri, pravo na pašu, dočim na drva nemaju. Suma Krasid u poreznoj obdini Lopar sa površinom od 70´8 jutara, sa crnikom kao glavnom i borovicom kao nuzgrednom vrsti drva. Ovlaštenici imadu pravo na uživanje nuzgredne vrsti drva, te pašu uz gore spomenute stege. Šuma Fruga u poreznoj obdini Supetar sa površinom od 330 jutara, vedinom je čista sastojina od crnike sa nješto vriesa (Erica arborea) kao podredjenom vrsti drva. Manjkajudih još 494 jutara odpada na manje parcele u ovih i ostalih poreznih obdina, koje nismo ni pregledavali, pošto su razštrkane, a ne pružaju ništa novoga niti osobitoga. Primjetiti je uzto, da su šume na susjednom otočiću sv. Grgura, koji spada pod poreznu obdinu Lopar, ležede na grebenih, proglašene zaštitnim šumama. Sve ove šume, kao i one jur spomenute nalazede se na otoku Pagu, vlastničtvo su političke obdine Rab. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 148 — Žiteljstvo imade pravo na ogriev i na drvo potrebno im u gospodarstvu, a na pašu samo iznimice u njekik predjelih a i to samo uz veliku stegu. Ovlaštenici nemaju pravo na gradjevno drvo potrebno im za napravak kuća i gospodarskih zgrada. U najglavnijoj šumi Capofronte bila je njekada paša dozvoljena, ali otrag više godina ista je posvema zabranjena. Gorivo drvo za čitavu obdinu podmiruje se iz šume Capofronte. Stanovnika imade 4800 sa kojih 700 kudnih brojeva. Kataster ovlaštenika, kao ni kataster o kompetenciji pojedine zadruge nepostoji. Prelazed tim opet na opis šume Cap jfronte, to ću koliko se gospodarenje u istoj razlikuje od ostalih napried spomenutih šuma, navesti poslie kod svake šume još posebno. Prije više decenija, vodio se ovdje sjek na glavu, poslie je bila uredjena njeka vrst srednjeg šumarenja sa 15 godišnjom obhodnjom za podstojno, i 30 godišnjom obhodnjom za nadstojno drveće. Podredjene se vrsti drva za onda nisu u obće upotrebljavale. Sjek se je vodio vrlo neuredno. Po cieloj šumi bila je dozvoljena paša i žirenje. Glavna vrst drva prodavala se je i prije, u koliko je preostalo iza podmirbe ovlaštenika, i to kao gradjevno drvo, a uz to proizvađan je i ugljen, a žeglo se je i vapno. A sada ću navesti u kratkim crtama još i sadašnji način uživanja. U glavnom je i sada propisan uzgoj srednje šume sa 20 godišnjom obhodnjom za podstojno i 40 godišnjom obhodnjom za nadstojno drveće. U istinu ali to ipak nije srednja šuma, bar ne kako se po teoriji uči, jer joj nije svrha uzgajati tvorivo drvo, već joj je svrha, da nadstojno drveće zaštiti tlo i podmladak, a opeta se tim polučuje u njekom razmjerju i jači omjer ogrievnog drva za prodaju, a konačno svrha je nadstojnog drveća i to, da se pribavi žir potreban za dalnji uzgoj. Nadstojno se drveće ostavlja u razmaku od 15 do 20 metara. Taj se način uzgoja dakle nema po tom smatrati srednjom već nizkom sumom. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 149 — Za podređjenu vrst drva ustanovljena je ohodnja sa 10 godina, pa prema tomu dolazi podredjena vrst u obhodnji za podstojno drvede dva puta do uporabe. Glavna vrst drva uzgaja se za prodaju, dočim podredjena služi za podmirbu ovlaštenika. Višak podredjene vrsti, kao i sitna granjeviua glavne vrsti, upotrebljuju se za žeženje vapna. Ciela šuma Capofronte razdieljena je liepo izvedenim prosjekom, što ujedno služi za izvozni put, od istoka prema zapadu, na dva diela. U južnom obronku je 12, doŽim u sjevernom 8 sječina prilično jednake površine. Manje čestice sa nejednakim obrastom nisu zato izlučivane kao posebni pododjeli, jer će se već u drugoj obhodnji i onako polučiti jednoličnost sastojina. Medja sječinah biti će ujedno izvozni putevi, od kojih su njekoji jur izgradjeni, a njekoji tek samo trasirani. — Pomicanjem sječinah napreduje i izgradnja puteva. Glede samoga kultiviranja imadem još sliedeće spomenuti. Gdje je ma iole kakav izrastak ili ostatak crnike, taj se stavi na panj i već za kratki niz godina je površina pošumljena. — Gdje toga nema, tamo se uzgaja šuma iz sjemena. — Nu pošto tako zasadjeno drvlje vrlo sporo raste, to se za polučenje većeg prihoda popunjuju čistine ili sjemenom ili biljkama pinjola (Pinus pinea); primorskoga bora (Pinus halepensis); morskoga bora (Pinus pinaster); crnoga bora (Pinus austriaea); a izpod ovih se onda sadi još i žir crnike. Prem crnika zastora ne trpi, ona ipak vegetira i znatno ojača već i u prvom dvadeset godištu. Pošto onda odnosna površina dolazi do sječe, to se posjeku svi borovi, a i crnika stavi na panj, a time je onda i pretvorba obavljena t. j . i tlo trajno sa crnikom pošumljeno. — Crnika u smjesi sa borovi izraste uzpravno i bujnije se razvije u visinu. Pošto se zajedno sa borovi sječe, razširi se znatno tako da onda rastre tlo posvema. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 150 — Ovaj uzgoj crnike u smjesi sa borovi potiče iz novijega doba, nu predvidjeti je već i sada, da će vlasniku odbacivati vanredne koristi, pošto se ti borovi budu mogli vanredno dobro unovčiti kao gradjevno drvo, a još tim više što već i uz vladajude uvjete, postizavaju u dobi od 20 godina znatnu visinu i za mene nevidjenu deblinu od 30 do 40 cm. na panju. U tom naročito prednjači Pinus pinaster. Pinusi se doduše do sada nisu unovčivali pošto je kultura istih u večem omjeru počela tek pred kojih desetak godina, i to samo na mjestima, gdje se je morala crnika žirom uzgajati. Imade medjutim pojedinih manjih čestica zasadjenih i mnogo starijim pinusima, koje će s korim dođi i do sječe, a onda 6e se tek moći i prava vriednost istih ocjeniti. Uspjeh kultura tih borova vanredno je povoljan, sjetvom užrastle biljke poluče već u prvoj godini visinu od 20 do 30 cm. sto naravno u sliedećih godina još i rapidno raste. Po meni pregledane 5 i 6 godišnje kulture bile su 7 do 8 metara visoke! Namjestničtvo u Zadru, kao vrhovna nadzorna vlast, naručuje potrebito sjeme i to Pinus pinaster izravno iz Pariza, a Pinus pinea iz Toskane. — Prema izjavi šumara sjeme je to od izvanredne kvalitete tako, da je uspjeh sjetve redovito 60 do 707o. Nad lukom »sv. Mara« na južnom obronku šume Capofronte, uz vrlo liepo sagradjenu kuću za lugara, te stan za šumara, što ću u ostalom još i poslie spomenuti, nalazi se sadanji šumski vrt za uzgoj tih raznih borova kao i ostalih presadnica. Prošlih godina bio je u tom vrtu uspjeh sjetve 70 do 807o, uu godine 1904. radi ustrajne i dugotrajne suše bio je uobće slab. Sjetva sjemena u šumi obavlja se redovito u mjesecu kolovozu, a sjeme nikne još iste godine, tako da su pod konac godine biljke jur prilično velike. — Sadnja biljka obavlja se od mjeseca studenoga do konca veljače, kojom zgodom se i neuspjele kulture popravljaju. Izim spomenutih vrsti sadi se jošte i to pokusa radi, uz morsku obalu tamanx (Tamarix gallica), i to sadnjom 30 cm. dugih šiba. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 151 ~ Ova vrst drva odolieva štetnom zasolivanju, pa se stoga sadi uz morsku obalu i to prvo, da se oti djelovi pošume, a drugo da služi saštitom ostalim iza nje zasadjenim vrstima drva, na koje zasolivanje štetno upliva. Poprečna radnička nadnica iznaša 140 kruna na dan. Kod sadnje se biljke oblože sa kamenimi ploČami, a isto i kod sjetve na hrpe, kad sjeme nikne i biljke nešto malo odrastu, to se čini u svrhu očuvanja vlage, a za veće biljke i ebog očuvanja od bure. Popriečni kulturni troškovi po jutru iznašaju kod sadnje 100 do 120 kruna, kod sjetve 60 do 80 kruna, što ovisi o sastavinama tla i duljini radnog dana. Branjevine ostalih šuma, izuzev šumu Capofronte, u kojoj je pasa buzuvjetno zabranjena, u koliko su izvržene napadaju blaga, ogradjuje se sa suhozidom od 1 do 1´6 mtr. visine te 80 cm. doljne širine, uz cienu od 30 do 40 fil. po tek. metru, tamo gdje imade na mjestu obiljno kamenja, inače se prema odaljenosti kamena povedava i taj trošak. U prije spomenutim šumama Krasid i Fruga, u kojima je uvjetovno i uz stege, samo za ovce dozvoljena paša, mora se svaka stablika crnike, koja je u iole riedkom sklopu, ograditi suhozidom^ a gdje nema dovoljno kamena, granjem od borovice, koja se ograda onda prema rastu biljke povisuje do 1 m visine. Kada je ota visina polučena, onda se zid poruši, — da ovce ne bi pomodu zida pobrstile vrŠike stabala. — Pošto je takovo obzidanje uvjetom dozvole pase, to mora žiteljstvo ove radnje prije nego li se dozvoli paša o vlastitom trošku provesti. U takovih predjelih se svako stabalce crnike, koje je pašom ozliedjeno ili inače zakržljavilo, stavi odmah na panj i time se te površine onda po malo naravnim načinom bez ikakvog dalnjeg troška uzgajaju. Zanimivo je pogledati takovu površinu, na kojoj je tlo pročišdeno od kamenja, a potonje složeno u hrpe, iz kojih proviruju stabalca. Mnoge de možda zanimati i to, što li se sve izradjuje od ovim načinom gospodarenja uzgojnoga drva. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 152 — U koliko sam vidio i što mi je pripovjedač i tamošnji šumar, proizvadja se sliedeća roba: Glavna vrst drva naime crnika, izradjuje se u vlastitoj režiji na ogrievna drva izključivo za Mletke. — Drva se izradjuju u dva sortimenta, i to duljine 38 do 40 cm. i onda opet duljine 60 cm. — U kradu vrst drva mogu se složiti i komadi od 2 cm. debljine na tanjem kraju. — Prodaje se po mletačkoj mjeri, te se po istoj složeni hvat prvih zove »pasio — veneto.« — Za jedan »pas« (hvat) drva 38 do 40 cm. duljine plada se izradba popriečno sa 3´10 K., docim za onih 60 cm. duljine 3*30 K. Za izvoz jednog »pasa« kradih drva do bližnje luke, plada se 2*20 K dočim duljih 2*40 K. — Naznačeni troškovi variraju za 20% više ili manje, prema udaljenasti odnosne sjedine od luke, te blizini paše za teglede blago. — Prodajna eiena kradih drva po pasu na moru jest 9´70 K, a duljih 13´20 K. Mjerenjem i obračuni ustanovljena je kubična sadržina pasa kradih drva sa 1-26, dočim duljih sa 1´30 m^ Obzirom na izbačene proizvodne i prodajne ciene izpostavlja se vriednost drva po m^ na panju, za krađa drva sa 3-52 K, za dulja sa 5-77 K. , Pošto se dulja drva prave od debljih komada — dakle deblovine — mogli bi uzeti okruglo za dulju vrst 607o dočim za kradu 407o — prema čemu bi bila popriečna vriednost drva na panju po kbmtr. 6´57 K — ciena koju nai ovdje ni za mehko gradjevno drvo polučiti ne možemo. Ogriev taj izradjuju vedinom radnici iz Hrvatske, naročito sela Hreljin, te njekih inih mjesta hrvatskoga primorja, dočim se od domadih takovom izradbom bave samo njeki žitelji mjesta Supetar i Krampor. Drvo izvažaju vedinom ljudi iz obdine Jablanac, kotari Senj, a samo neznatnu količinu domaći ljudi. Dražba se ra,zpisuje prije sječe, te je kupac (vedinom ili izključivo mletački poduzetnici i trgovci) dužan uz pogodjenu cienu preuzeti i platiti svu količinu drva, koju dade odnosna sječina, te koju mu šumska uprava u odnosnoj luci preda. — Kupac preuzimlje |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 153 — , drvo na moru u manjim lukama, kojih imade duž čitave šume vrlo mnogo, ali redovito u najbližoj luci izpod odnosne sječine. Kupci tih drva vežu nakon predaje jedan dio istih u t. z. »fašete.« — U takovu fašetu dodju jedan deblji i dva tanja komadića drva. - Vežu se na dva kraja sa brneštrom (Spartium juncum) — te se plada vezanje od 1000 faseta 1´20 K. — U Mletcih se fašeti prodavaju po težini. Mimogred budi spomenuto, da od brnestre pravi domadi narod platno, vrede i plahte. Imao sam zgode vidjeti njekoliko komada takovog platna, ali dvojim, da bi se na istom moglo ugodno spavati. — Kad sam već kod opisa glavne vrsti drva spomenuti ću odmah i podredjenu vrst odnosno pokrića potrebe ovlaštenika. Kako je prije spomenuto imaju isti pravo na podredjenu vrst drva, i to godinu dana prije sječe glavne vrsti u obhodnji, — (u podobhodnji podredjene vrsti — naravno glavna vrst ostaje) nadalje imadu pravo na granjevinu glavne vrsti, u koliko se ista ne može dalje prodati. — Svaka im je sječina otvorena za podredjenu vrst samo kroz godinu dana. Iza tog roka i u sječinah zaostala podredjena vrst podpade prodaji. U koliko se ne može unovčiti, dozvoljava im se i dalje zalaziti u otu sječinu do konačnog izcrpljenja podredjene vrsti. Sječa i izvoz podredjene vrsti dozvoljena je ovlaštenicima kroz tri dana u tjednu, i to ponedeljkom, utorkom i sriedom. Pribavljeno drvo smiju i prodavati, kojom se pogodnošću njekoji i služe, prodavajuć drvo onim rabskim gradjanom, koji se radi pomanjkanja radne snage ne služe pravom ovlašteničtva. Jer se znatan dio ovlaštenika ne služi svojim pravom, a podredjene vrsti imade toliko, da je nisu ostali u stanju potrošiti, stoga se višak prodaje onda vapnarom za žeženje vapna. Prema prodajnim prilikama dolazi do uporabe i panjevina, te deblje korenje i to za pougljivanje. Ugljen za domaće kovače pali se samo od vriesa (Erica arborea) koji za vrieme 10 godišnje podobhodnje izraste obično 2 do 3 metr. visine i 2 do 3 cm. debljine na panju. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 154 — Vrlo se traže i jednogodišnji izbojci sa tri uzporedna listića na vrhu od mirte (Mjrtus communis) u duljini od 30 cm. Za 100 komada takovih šibica plada se šumske pristojbe 70 fil. U koju se svrhu ote grančice rabe nisam mogao sjegurno doznati, ali iz pripovjedanja jednog sabirača zaključujem, da se rabe u stanovite bogoštovne svrhe. Dalje se proizvadjaju i t. z. trklje, kao podbočaji za lozu. To su obli komadi drva pravljeni samo iz podredjene vrsti drva 1-2 do 1*4 mtr. dugi 1*5 do 3 cm. debeli, na tanjem kraju sa malom rašljom, a prodaje se 1000 komada postavljano na more po 12 kruna. Nadalje se proizvadja u vedoj mjeri i vinogradsko kolje od crnike, ali ne za kolenje vinograda, ved za stupove na kojih se pričvrsti pružena žica. To su takodjer obli komadi 1´5 do 2 metr. dugi 6 do 10 cm. promjera, a prodaju se po kubičnom sadržaju. Ovlaštenici plaćaju kubični metar po cieniku najbolje vrsti gorivoga drva, dočim neovlaštenici po 24 krune postavno do najbliže luke. Konačno proizvadja se od podredjene vrsti drva i kolje za kolenje vinove loze, i to u duljini od 1*5 do 2 m., a debljini od 3 do 5 cm. uz cienu od 20 do 24 krune po 1000 komada postavno u najbližu luku. Znatnu korist crpi uprava i iz žeženja vapna. U otu svrhu rabi se granjevina glavne vrsti i sve podredjene vrsti, u koliko takovo drva ostaje iza podmirbe ovlaštenika. Vapneniee se prave uz morsku obalu izpod odnosne sječine. One se ne prave u vlastitoj režiji, već dotični poduzetnik imade šumskoj upravi platiti, prema prodajnim cjenama obračunatu šumsku cienu za stupove, uporišta i opletu vapneniee, a samo gorivo plaća paušalno. Normalne vapneniee imadu promjer od 16 mletačkih nogu. te za istu potrebiti ogriev plaća, rabi li drvo od ostanaka posječenih drva, po 200 do 220 K. mora li pako podredjenu vrst sam sjeći onda po 60 do 60 K. kako prema udaljenosti sječine. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 155 — Tko se je vozio iz Krka do Raba nedvojbeno su mu pale u oči i te vapneniee, kojih je vidjeti duž čitavu obalu priličan broj. Jedne su vec razrušene, druge su još Čitave nenačete, a treće se tek prave i t. d. Prave li se veće vapneniee, paušalna ciena razmjerno se povisuje. Normalna vapneniea sadržaje izmedju 2000 do 2500 metercenti vapna. Za sječu i klaštrenje stabala rabi se u glavnom obična srednja sjekira, zatim pila, »kosor« i »macan«, takodjer vrst noža. Kosor (vrst kosira) je nasadjen na držak od 1 m. duljine. Drvo se sječe sasma pri zemlji. Deblja stabla, od kojih imade i takovih sa 70 cm. na panju, razpiljuju se u dielove, dočim se tanja stabla i ogranci sjekirom ciepaju. Niža kržljava stabla crnike, koli i podredjena vrst, sjeku se redovito samo sa kosorom. Posebni šiljak na kosoru služi za oto, da se otom vilicom odbiju izbojci, koji se želi ostaviti a ostali se oštracem odsjeku, odnosno odrežu. Macan se rabi za klaštrenje grana i presjecanje istih na manje dielove. Glavna se vrst drva sječe od 1. rujna do konca, ožujka, dočim podredjena vrst radi velike reproduktivne snage kroz čitavu godinu. Šuma Capofronte odbacuje popriečni godišnji bruto dohodak po posliedcih od god. 1885. do 1897. od 10.364 K. U ovoj svoti nije uračunata vriednost drva, kojega dobivaju ovlaštenici bezplatno. Pabirčeć po mojih bilježkah naišao sam i na njeka po meni obavljena mjerenja i ine pripomenke, iz kojih će se moči razabrati vanredna reproduktivna snaga tog tamošnjeg drvlja. Kod crnike su jednogodišnji izbojci popriečne visine od 1 mtr. Mjerio sam jedan proljetni izbojak, koji je postigao visinu od 2´12 m. Skoro iz svakog panja, naravno prema veličini istoga izbije po 20 do 30 izbojaka. U istoj godini stvori se na bivšem panju grm, koji zastire po 10 do 20 m´´. Vidio sam jedan panj od u proljedu god. 1904. posječenog stabla crnike u promjeru od 60 cm. te sam na njemu prebrojio 4:3 |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 156 — kriepke za dalnji rast prikladne mladice, od kojih su pojedine preko 1*5 m. visoke. Kako više manje svukuda, bila je godina 1904. i na otoku Rabu šusna. Uslied velike suše prestala je sva vegetacija, ali odmah poslije kiše, koja je obilnije pala koncem kolovoza, počela su stabla na novo tjerati, te su oti novi izbojci u drugoj polovini rujna, kad sam tamo boravio, postigli ved poprečnu duljinu od 30 cm. U šumi Fruga izgorila je početkom rujna jedna manja površina. Već na 22. rujna iste godine bili su izbojci crnike, prem nije bila obgorena površina na panj stavljena, dugi do 20 cm. Iz svega toga može se zaključiti, koli je jaka izbojna snaga kod crnike, a ne manja i kod podredjenih vrsti drva u tamošnjim šumama. Naravno, da uz samu vrst drva na oto mnogo upliva i vanredno dobro tlo, te vrlo povoljni klimatički odnošaji. Po mnienju tamošnjeg šumara, a o čemu sam se i sam uvjerio, moralo bi se već početkom četvrte godine proredjivati, ali jer bi time dobiveno drvo bilo premalenih debljinskih omjera, nebi bili troškovi ni indirektno ni direktno u razmjerju sa korišću. U drugih šuma izuzam Capofronte dozvoljava se poslie druge godine, pošto su mladice daleko odmašile, uživanje paše, ali to vriedi samo za ovce. Kako me prijatelj uvjerava, pružaju te šume u zimsko doba još liepši izgled nego ljeti. Tako primjerice koncem rujna počima cvasti Arbutus unedo, a istodobno počima dozrievati i njegov lanjski plod, od kojeg se budi mimogred spomenuto peče rakija, a još kasnije zimi cvate tamo Virburnum tinus i Erica arborea. List se drži na stablima cielu zimu, tekar kada izbija novi odpada stari. Nedvojbeno, da je pod takovimi prilikami boravak u tih šuma ugodniji zimi nego Ijeli za vrieme zapare i žege. A sad da još nješto spomenem i o šumskim štetama. Na svoj toj dosta velikoj šumskoj površini iznaša vriednost šum |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 157 — skih šteta popriečno na godinu samo 350 K. Nješto od toga potiče od nepovlastne sječe stabala, ali najviše od nepovlaštenoga uživanja paše. Razprave u koliko su to politički prekršaji, vodi izaslanik kotarske oblasti kod obdine, u koliko pako ovlaštenik usječe vrst drva, koja mu nije dozvoljena, dakle n. pr. stablo crnike, onda to pođpada pod sudbenu vlast. Po kotarskim oblastima dosudjene odštete utjeruje porezni ured, inače sudbena vlast sama. Na teaaelju podataka gospodarstvene osnove iznašala je god. 1894. sveukupna drvna gromada glavne vrsti 24.000 kbmtr. podredjene pako 3650 ml PoprieČni godišnji prirast po jutru iznaša 2"70 m^ — Popriečni godišnji užitak glavne vrsti okruglo 1500 m^ doČim podredjene 500 m*. Polak gospodarstvene osnove, naročito naposebnog sječnog reda, bio bi godišnji užitak nješto veći, ali gornje brojke rezultiraju kao deset-godišnji prosjek. Sad eu u kratkom navesti još i važnije momente odnosede se na ostale šume, koje su u početku spomenute bile. Šuma Sorinj u starosti od 10 do 40 godina, koja je položajem nješto nagnuta prema sjevoro-zapadnoj strani, a znatno strmija na jugo-zapadnoj strani, uredjena je prema moru kao srednja (sitna) šuma sa 15 godišnjom obhodnjom za podstojno, a 30 godišnjom za nadstojno drveće. Podredjene vrsti neima. Vrlo krasno napreduje i pomladjuje se sama naravnim načinom. Pošto čistinah neima, odpada umjetno pošumljivanje, predhođno se nede saditi ni crnogorica. — Drvna gromada po jutru 16 m´. Ostali odnosaji su isti kao kod šume Capofronte. Za šumu Kraeid u starosti od 10 do 40 godina, koje je položaj ravan, nije jošte osnova sastavljena, zato se tamo niti ne sjede. Drvna gromada iznaša 85 m´, prirast 0-85 m^ po jutru. Pomladjivanje nije potrebno, jer je ciela površina obraŠtena. Inače isti odnosaji kao i kod Capofronte. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 158 — Šuma Fruga prostire se po kosi, od koje veći dio leži prema sjevero-iztoku, te je prema tome izložena velikoj buri. Sama šuma siže do mora, a manji južni dio prema moru je skoro sasma gol. U ovoj šumi imade čestica sa stablima od 100 i preko godina starih crnika, docim podredjene vrsti neima. Osnova uredjena je za sitnu šumu sa 15 godišnjom ophodnjom, a spojena je sa šumom Soriuj i šumami na otoku sv. Grgura u jednu gospodarstvenu jedinicu. Sječine su površinom skoro jednake. Drvna gromada po jutru 14*5 dočim prirast 1-2 ml Umjetno pošumljivanje, osobito na južnom obronku je od potrebe, ali će se sa istim odpoceti tek za koju godinu i to sadnjom crnogoriee i crnike, a načinom, kako je već opisan kod šume Capofronte. Sada ću da spomenem nješto i o šumi »Lun« nalazećoj se na otoku Pagu. Vrlo žalim, da nisam radi nepovoljnog vremena osobno mogao pregledati kalamljenje pitome na divlju maslinu, i ine osebnosti te šume. S toga ono sto sada navadjam popisao sam po razlaganju prijatelja šumara. Sveukupna površina upisana, u poreznoj općini Novalja, na političku općinu Rab, iznosi 2322 jutra. Od toga odpada na pašnjak 376 jutara, dočim 36 jutara na oranice i livade. Prema tome iznosi šumska površina 1910 jutara, od toga odpada na zaštitnu šumu 643 jutra, a preostaje za gospodarenje 1259 jutara- Osnova je uredjena za srednju šumu, po primjeru kao i za šumu Capofronte t. j . sa 20 godišnjom obhodnjom za podstojno i 40 godišnjom obhodnjom za nadstojno drveće. Ciela šuma razdieljena je u 5 glavnih odjela, odnosno sječnih poredaka, te se u svima po nješto sječe prema godišnjem etatu. Šuma se proteže u uzkoj prugi, na zbilja veliku daljinu od 24 km. Jedna petina te suvisle površine, od zapada prema ju^u, obraštena je većinom divljom maslinom (Olea europea), |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 159 — koja se vrlo dobro pomladjuje iz panjeva. U obhodnji kao podstojno drvo može polučiti visinu od 4 do 6 m te debljinu od 10 do 16 cm. Na 7io ostale površine je vladajuda vrst crnika izpremjesana sa maslinom. Na Vio površine pretežno dominira hrast medunac sa pojedinim crnikami i maslinom. Izim spomenutih vrsti drva kod šume Capofronte dolaze ovdje još i sliedede smrdelja (Pistacia Terebinthus); koja vrlo dobro uspjeva kao podredjena vrst, i naraste do prilične visine, zatim obični briest (Ulmus campestris); osobito kod ograda uz njive i oranice, te konačno crni jasen (Fraxinus ornus). Za ovu je šumu dogotovljena gospodarstvena osnova, te se točno po istoj šuma i uživa, a zaštitna šuma pročišćuje. Gojitba se redovito provadja sjetvom i sadnjom raznih Pinusa, te crnikom, u okviru obće uzgojne osnove. Skoro čitavi onaj predjel, koji je pretežito obrašten sa divljom uljikom, razdjeljen je idealno po susjednom stanovničtvu otoka Paga. Oni kalame na divlju uljiku pitome, i time crpe znatniju korist od ulja. U istom tom komadu šume imade i vrlo mnogo divlje loze, koja se penje po stablju uljike, te daje vanredno mnogo ploda, od kojega Pažani prave sasma pitko i dobro vino zvano »Pajina«. Pažki žitelji svojataju tu šumsku površinu, te več kroz dugi niz godina uživaju badava te proizvode. Kazprave glede vlastniČtva, kojega sadanji uživaoci hode dosjelošdu da dokažu, vode se ved više godina beuzpješno, ali je nade, da de se pravni odnošaji napokon ipak shodnom na godbom urediti. Dotadi du se jošte i vrlo krasnog perivoja, kojega je uzgojio sadašnji tamošnji šumar g. Belja, sredstvima obdine, a na prije sasma pustom skroz kamenitom tlu. Perivoj se sastoji iz tri diela, sa nazivi »Poljana«, »Ko kokošica« i »Campo Mazo« (Komarčar). Prvi dio zaprema tri, drugi pet, a tredi 26 jutra površine. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 160 — Ovi su perivoji u neposrednoj blizini mjesta, zaštićuju isto od sjevero-zapada, zapada i jugo-zapada. Tamošnji mi gra djani kazivahu: da je to prije 20 godina bila goljet i pustoš, na kojoj je blago plandovalo, a sada je to krasan perivoj, ili bolje botanički vrt, jer nema valjda vrsti drva, koja u onom podneblju uspjeva, a koja se ne bi tamo našla. Krasno izvedeni putevi i stazice, uz mnogobrojna počivališta i klupe, vode do vrha briega, koji je 27 m nad morem. Na vrhu podignut je od samoga kamenja belveder, sa kojega se pruža vanredno krasan vidik na susjedno otočje i kanal izmedju Raba i Lošinja. Za uzgoj nužnih presadnica osnovana su tri šumska vrta, jedan veći sa rasadnjakom i dva manja. Nužna zemlja za presadjivanje dobavlja se tako, da se potraži mjesto, na kojem je prilično duboka, a tamo se onda kopa jama u pravcu, kako bi se mogao položiti put. Izkopana zemlja odvaža se na mjesto sadnje, a sa tamo izkopanim kamenjem izpunjuju se onda opet uvale. Ove se odozgor izpune sitnijom naslagom tučenca te pospu pjeskom, a time se dobije vrlo suhi put. Izim već prije spomenutih vrsti drva, koje se nalaze po ondašnjim šumama, naišao sam još i na sliedeće vrsti: Olea europea; Aloe americana, razne vrsti Thuja; razne vrsti cupressineah; kalamljenih Ficus carica; Laurus nobilis; Nerium Oleander; Evonjmusah razne vrsti; više vrsti Fraxinusa; Broussonetia papjrifera; više vrsti Akacija uz Robiniu Pseudocaciu, Amorpha fruticosa; Rosmarinus officinalis; Ailanthus glandulosa; Juglans regia; Punica granatum; Cercis silipua i njekoliko vrsti Meliacea. Vrlo blago podneblje, liepa šetnja u gustoj hladovini spomenutog perivoja, izleti u prezanimivu okolicu, podignude udobnog svratišta (ove godine se pravi na dionice) te povoljna sveza sa Riekom, Zadrom i Lošinjem, potaknuti će nedvojbeno mnoge, koji potrebuju morskog zraka i blažeg podneblja, da proborave oporavku nužno vrieme u krasno ležećem gradiću Rabu. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 161 — Sve šume otoka Eaba stoje po vrhovnim nadzorom šumarskog odjelenja c. i kr. namjestničtva u Zadru. Stručnu upravu vodi šumar, sa sjedištem u Rabu, koji je namješten kao činovnik občine uz pravo na mirovinu za sebe i obitelj. Sve šume razdieljene su u 8 čuvarskih srezova, dakle dolazi popriečno na svaki srez -586 jutara Plače lugara odmjerene su prema veličini srezova od 30 do 60 K mjesečno. U južnom obronku šume Capofronte nad lukom sv. Mare sa vrlo krasnim izgledom na otok Pag i Lošinj, podignuta je god. 1904. vrlo iiepa jednokatna zgrada. U prizemlju je stan za lugara, dočim je prvi kat uredjen za uporabu šumara, odnosno nadzor vršečeg činovnika. Šumar imade na uporabu i prilično prostranu barku, kojom za jedan sat vožnje dodje do gore spomenute kude, a onda je usred šume. Da se uz tako povoljno razdieljenje srezova, uz inteligenciju samoga naroda, uz povoljno i shodno uredjenje opisane kuće mogu polučiti liepi uspjesi, pojmivo je. Nu prije nego li svršim spomenuti ču još u kratko i šumu vjerozakonske zaklade u površini od popriečnih 200 jutara. Ova šuma medjaši sa šumom Capofronte, odnosno uvukla se je sa jugoistočne strane iste. Sa šumom Capofronte medjaši sa sjeveroistoka, sjevera i sjeverozapada. Osnova je uredjena za srednju (nizku) šumu, sa 15 godišnjom obhodnjom za podstojno i 30 godišnjom za nadstojno drveće. Vladajuća vrst drva crnika dolazi mjestimice kao čista sastojina. Prema moru je vrlo gust sklop crnike izpremešan sa podredjenimi vrstmi drva. U toj šumi počeli su razne Pinuse več odavna uzgajati. Naišao sam na pojedine čestice obrasle raznimi Pinusi ved omašnih mjera duljine i debljine. Čistine se i sada popunjuju sa Pinusi ali podsadjuju i crnikom. Drvo se prodaje na panju, te je kupao dužan isto sam posjedi, izraditi i izvesti. Drvo se izvaža u obližnju luku Cristophore. Osnova je morala biti prije drugačije udešena, pošto se na otoj površini naidje na čitave odsjeke sa 60 i preko godina starom crnikom. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 162 — U sred šume podignuta je liepa zgrada, uz potrebne nuzprostorije, u kojoj stanuje čuvar te šume. Oko kuće imade njekoliko jutara izkrčenog zemljišta, kojeg odnosni lugar uživa. Stručnu upravu vodi c. i kr. šumar iz Klane, dočim nadzor vrši c. i kr. šumarsko ravnateljstvo u Gorici (Gorz) Obzirom na posebnog lugara, kojeg uprava za tako mali kompleks plaćati mora, obzirom na uzdržavanje tamo sagradjene kuće, te konačno obzirom na znatnu udaljenost sjedišta uprave te nadzorne oblasti, držim, da će ta suma odbacivati vrlo slabe dohodke. I time sam u glavnim crtama opisao sve ono što sam vidio na Kabu, a sada ću samo još pokušati, da vidjeno u kratko primjenim još i ovdašnjim prilikama. Formacija, geološki sastav tla i podnedblje ovdašnje sasma je različito od tamošnjega. Ovdašnji izraziti kras, sa provirujućim kamenjem, uz nebrojene kraške ponikve, plitko tlo i surovo podneblje, izključuju posvemašno uzgoj crnike, koja naravno u ovdašnjim predjelima niti ne može uspjevati. Isto tako izključen je i uzgoj tamo podredjenih vrsti drva, koje u tamošnjih prilikah toli krasno uspjevaju. Moramo dakle za ovdašnje odnošaje računati sa onima ovdje vladajućima vrstima drva, koje se mogu za sitno šumarenje uzgajati. Većina površinah, koje su namjenjene sitnom šumarenju, obraštene su ovdje bukvom kao vladajućom vrsti, te cerom, grabom, javorom, lieskom kao podredjenom vrsti drva. Pošto bukovina neima baš osobite izbojne snage, a uz to joj niti panj neima osobite trajnosti, konačno jer je dosta ćut- Ijiva, a u ovdašnjih predjelih redoviti su i kasni mrazovi, s toga niti neima osobite nade od iste, te bi se s toga imala bukva po malo zainjeniti cerom, grabom i akacijom. Obzirom na lošije tlo imala bi se uvesti tridetgodisnja obhodnja. Na sječnoj površini imalo bi se ostavljati što više pričuvaka (izim bukve), koji će služiti za zaštitu tla, i kao zaštita mladicam, proti kasnim mrazovom, a konačno dobro će doći, postignemo li i nješto jače omjere, za gradjevno drvo usumljenih prvoužitnikah. |
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 163 — Prije sječe imala bi se mjesta u kojima prevladjuje bukovina zasijati grabom i akacijom. Od nabave cerovog žira, obzirom na visoke ciene istoga, mora se za prvu obhodnju odustati, a u drugoj obhodnji roditi će nedvojbeno zaostali pričuvci sa zdravim i za sadnju sposobnim žirom, te de se moći eventualne čistine i s tom vršću drva popuniti. Tečajem ove godine izraditi će se već i njeke osnove u tom smislu, a nadam se, da ćemo već ove jeseni početi i sa sječom. Bude li zgoda, biti ću slobodan^ nakon tri do četiri godine i uspjeh toga rada, pozivno na ovaj moj članak štovanim čitateljem priobćiti. Na povratku sa otoka Raba sastao sam se na parobrodu sa p. n. g. c. kr. ravnateljem državnih sumah iz Gorice, te upraviteljem državne šumarije iz Klane, koji su se upravo vraćali sa pregledanja na otoku Rabu, pod njihovim nadzorom stojeće šume vjerozakonske zaklade. Razloživ pomenutoj gospodi svrhu svog putovanja, priobćili su mi raznih zanimivih pojedinostih, odnosećih se na sitno šumarenje, te me pozvali, da si takovo proučim i u Istri, gdje da ću naći iste stojbinske odnošaje i iste vrsti drva, kao što su i kod nas. Obećao sam doduše njihovom vrlo susretljivom pozivu odazvati se, ali na žalost privatna sredstva za takove ekskurzije ne dotiču. Spomenuta su gg. žali bože već u prvoj luci Krk, radi nastavka svoga službenoga poslovanja izašla, te se onda mo radoh dalje do Rieke prilično dugo časiti. Zaključujuć ovu razpravicu najusrdnije hvalim mom prijatelju Belji, koji me je neočekivanom pripravnošću kroz to čitavo vrieme pratio, pokazivajući mi sve, što je bilo ma gdje vriedno vidjeti. U Ogulinu , koncem veljače 1906. Dragutin Lasman, nadšumar-taksator. |