DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 138 —


Dočim listače, koje razpolažu velikom izbojnom snagom
u kratkom vremenu izlijeće prouzročene im rane, to imade kod
četinjača okresivanje za posljedak veliki gubitak smole, težko i
polagano prerasdivanje odrezina i štetan upliv na prirastne odnošaje,
pošto se oduzimanjem najnižih grana kod smreke i jele,
korenje lišava zasjene, vlage, a po tom i povoljnih utjecaja
na asimilaciju hrane, ter razvoj stabla.


Pošto se u uzanom okviru članka, kojemu je svrha bila
das obdenitog stanovišta obrazloži uzgojna načela,
ne dade zahvatiti u tančine pojedine metode i njezine provedbe, to
moram prepustiti bud zgodnoj priliki, bud kojemu od drugova
da se pretresanjem pitanja, koje je i po bududi uzgoj naših
mladih sastojina toli važno, prigodice ondje nastavi, gdje sam
za ovaj put dovršiti morao. A jer se specializovanja, koja njemačka
šum. knjiga naročito glede četinjača obradjuje, ne dadu
lahko kalupimice prenašati na naše bukove, hrastove i kestenove
sastojine, to mnijem ovlašteno, da razpravljanje o nastavljenom
predmetu s dnevnog reda ne bi smjelo sadi. To je i prava svrha
ovim redcima bila.


U Mac Iju, 15. veljače 1906.


Šumarenje na otoku Rabu.


Prije svega moram bar na kratko napomenuti, kojim povodom
sam bio izaslan, da proučim način sitnoga šumarenja
na pomenutom otoku. — Pošto je otok Rab sastavni dio kraljevine
Dalmacije, o utjelovljenju koje se baš sada i u nas
dosta piše, mnijem, da de i mnogoga od cienjene g. g. Čitatelja
ovoga lista zanimati način šumarenja na tom liepom i
plodnom otoku.


Na temelju zakona od 8, lipnja 1871. te onoga od 15.
lipnja 1873. provedena je u bivšoj vojnoj krajini segregacija
bivših državnih šuma. — Pri tom pazilo se je osobito i na to
da se krajišnikom predadu u vlastnost radi laglje dobave i do




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 139 —


preme nužnih šumskih proizvoda, te prestupnijeg uživanja paše,
šume ležede bhže sehma.


Promotrimo li s obzirom na to napose i područje ogulinske
imovne obdine, (a nedvojbeno će tako biti i kod drugih
imovnih obćina), to opažamo, da šume nisu bile na čitavoj površini
pojednako razdieljene, već su na mjestih grupirane, dok
opet drugi pojedini predjeli u obde nemaju šuma


Pojedina su sela okružena sa svih strana šumom, dočim
su opet druga sela od fšuma znatno udaljena, a time naravno
i njihovi ovlaštenici samo težko dolaze do potrebitog im ogrieva.


— Istina je, da malom iznimkom u svakoj poreznoj obćini
imade i ponješto šumskoga tla, koje je prigodom segregacije
pripalo narodu, ali iztičem, da je to bilo pusto tlo, tek djelomično
obrašteno raznimi čbunjevi, al najviše trnom, glogom i
lieskom. — Ove su čestice bile još za vrieme vojne krajine,
baš iz razloga, što su ostale šume bile znatno udaljene, lišene
svojih sastojina.
Ustrojenjem imovne obćine, počelo se odmah, u koliko se
to moglo i smijelo, obzirom na nužnu pašu, zabranjivanjem o
tih Česticah, a prema razpoloživim sredstvima i umjetnim novo
pošumijivanjem istih.


Za sve te površine bio je prvobitno opredieljen visokošumski
uzgoj, a imale su se tek umjetno uzgojiti.


Kako je jur prije spomenuto, imade u području ogulinske
imovne obćine više sela, pače i čitavih političkih obćina, koja
su od sječivih šuma udaljene, a uz vladajuće siromaštvo, odnosno
pomanjkanje kriepkog teglećeg blaga, takovim jest žiteljem
onda vrlo otegoćena i dobava potrebitoga ogrijeva.


Uoči li se uz to jošte i to, da se je razriešenjem zadruga
i uredjenjem potajnih dioba s jedne, te naravnim porastom žiteljstva
s druge strane, povećao već i u ovih predielih broj
pučanstva, odnosno i ovlaštenika, naročito pako nastalo je
usljed dioba mnogo novih zgrada, naravno je, da je prema
tome, i potreba na ogrievnom drvu uslied povećanoga broja
ognjišta znatno porasla.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 140 —


U krieposti stojedi zakon o imovnih obcina, naročito treća
alineja §. 14. naputka A, jasno propisuje, da se broj selišta
povedati ne smije, dakle, da imade ostati u istom broju, kako
je pronadjen i ustanovljen prigodom samoga sastavka katastara.


— Tim se zakonskim ustanovama, od strane ogulinske imovne
obćine u cielosti i udovoljava, ali na žalost samo na papiru,
a to i opet zato, što je pripadnost, naročito na ogrijevnom drvu
već kod sastavka samoga katastra samo vrlo štedljivo opredjeljivana,
tako jedva dosiže da pokrije potrebe i staro zadružne kuće.
Diobom nastavše nove zadruge, morale bi i tu pripadnost
u razmjerju diobe zemljišta medjusobom porazdieliti, ali ako je
već prvobitna pripadnost, štedno odmjerena, to je još teže sa
dalnjom diobom te pripadnosti. Naravno posliedica je onda, da
se godimice u istinu mnogo više ogrieva troši, nego li je katastrom
ustanovljeno. Da bi se taj višak crpio iz sječivih kapelskih
šuma, gdje imade ogrieva na pretek, ne bi se bar predhodno
ni zle posliedice opažati mogle.


Ziteljstvo takovih sela, koja su od sječivih šuma znatno
udaljena, uslied jur iztaknutog siromaštva, ne može da polazi
u tako udaljenije šume, i stoga redovito navaljuje i nemilice
harači one bliže ležeće sastojine manjih šuma, koje je šumska
uprava tek počela uzgajati i njegovati.


Ovo se haračenje, obzirom na potrebu skoro i ne može prepriečiti,
pa je stoga do uprave, da kakovim drugim s hodnim
načinom gospodarenja toj nestašici ogrieva doskoči.


Proučavajući kao taksator kroz dulji niz godina ovo rek
bi životno pitanje, došao sam do zaključka, da bi se toj nestašice
šuma i drva bar donjekle pomoglo uvedenjem sitnog
šumarenja, bar na svim onim česticama, koje su bliže tim selima,
a koje su zabranjivanjem, čuvanjem i pročisćivanjem zadobile
izgled sitne šume, nu za koje je čestice prvobitno opredieljen
bio visoki uzgoj. — Ove se čestice, po mome mnienju i onako
ne bi mogle, bar u doglednom vremenu pretvoriti u visoke šume,
i to 8 razloga, što su sva na takovih površina nalazeća se stabalca
porasla tek iz starijih već skoro trulih panjeva i žilnih
izdanaka, te po tom ne pružaju osobite nade, da bi mogle




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 141 —


i doista služiti za temelj budede visoke sastojine, kao i s razloga,
što upravo radi nestašice drva ne bi bilo ni moguće te
sastojine tako dugi niz godina sačuvati od napadaja i uništenja
po okolišnom žiteljstvu. — Pošto je u takovim mjestima životno
pitanje lih ogrievno drvo, a poznavajuć prednosti sitnoga
šumarenja u tu svrhu, stavio sam evojedoba upravi predlog,
da 86 za takove čestice napusti dosadanjom osnovom propisani
uzgoj visoke šume ved, da se prepuste nizko šumskom uzgoju.


Kao što gospodarenje u visokim i srednjim sumama uz
teoritičnu spremu predmjeva i praktično iskustvo, nedvojbeno
je da to vriedi i za nizko šumarenje.


Po pravilima teorije, lasno je te osnove preraditi, ali kod
provedbe treba ipak i nješto izkustva.


Duboko mi je još u pameti onaj ujegdašni liepi kolosjek,
odnosno nizka šuma, na posjedu bivšeg križevačkog šumarskog
učilišta, ali se zato ipak onaj uzorni način gospodarenja ne bi
mogao primjeniti i na ovdašnje odnošaje već i s obzirom na
kraško tlo, oštru klimu, vladajuću vrst drva i t. d.


Iz tih razloga stavio sam, uz predlog o promjeni uzgoja
podjedno i predlog, za izaslanje jednoga činovnika u predjele,
obzirom na formacije tla slične ovdašnjima, a jer mi je uz to
bilo poznato i to, da je na otoku Rabu uveden takov način šumskoga
gospodarenje, predložio sam, da se dotični činovnik odašalje
baš tamo. — Gospodarstveni je odbor prihvatio moj
predlog u cielosti i odredio podjedno, da taj način šumarenja
tamo proučim, a ovaj je predlog onda i kr. zemaljska vlada
odobrila i tako je onda došlo i do mog izaslanja onamo. Prije
ipak nego li predjem na sam opis tamo vidjenoga gospodarenja,
nabaciti ću još i neke male dojmove sa samog mog
puta na otok Rab.


Na 19. rujna 1904. jutrom krenuo sam iz Rieka se parobrodom
»Sava« put Raba. Pošto u to doba padaju i ekvinokcionalni
vjetrovi, to se ne mogu na žalost pohvaliti osobitom
ugodnošću putovanja. Vrieme je bilo baš žalostno, uz
jaki sjeverozapadnjak pljuštila je hladna kiša. Parobrod se je




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 142 —


na bielo zapjenjenoj morskoj pučini luljao kao orahova ljuska
na jakom vodenom vrtlogu.


Dok se ne odtisnusmo na dublje more, bila je paluba nadkrita,
te premda je kiša nabacivala i more zapljuskivalo, bilo
je ipak ugodnije vani nego li u nutrinji parobroda. Na pučini
bila je onda dakako i mod vjetra jača, pa su morali i platneno
nadkrovlje skinuti, a nam putnicima nije preostalo druge,
ved se povući u nutrinju broda.


Stupiv u nutrinju uočim po okolišnim sjedalima vise
osoba tako žalostnog i sumornog lica, da su i e odmah srsi
prošli s pomisli, da ču za kratko vrieme po svoj prilici i sam
tako izgledati.


Sredom ipak ved sam više puta po uzburkanom moru putovao,
pa sam i ovaj put nekako umakao neprilikama, koje su
obične na moru po takovom nevremenu.


Stisnuo sam se u kut, ter promatrao kroz zatvoreno okance
broda obalu hrvatskoga primorja. Kod tog sam i nehotice zaželio
svako zlo, potomcima onih nezasitnih Mlečana, koji nam
naše liepe primorske krajeve tako opustošiše.


Istina, da je u pogledu pošumljivanja Krasa ved mnogo
učinjeno, te se sad vozed se morem počam od sv. Jakova prema
Rieci ved niti ne opaža, da je to još prije par decenija bila
tek ogromna gola vapnena pustinja. Nu u istinu to nije sve
tako liepo, kako se sa mora pričinja, jer su pošumljeni samo
bliži predjeli do mora, koji se s te strane gledajudi sa starimi
još postojedimi šumami u zaledju, u vedih visina upodpunjuju
tako, da se čini, kao da je sav taj predjel ved i pošumljen.
Nu pripne li se tko samo na prvi bliži pošumljeni brežuljak,
imati de odmah vidik na ogromno more bielih vapnenastih
pećina.


Na žalost, u bivšem se krajiškom području kras još i
sada prema vrhovima sve više širi i to skoro u istom razmjerju,
u kojemu se od ozdo pošumljuje.


Nabrajati tome uzroke previše bi me od samoga predmeta
ove razprave odalečilo, ali du zato o tome možda drugi
puta nješto obširnije razpravljati.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 143 —


Iz moga snatrenja, naročito o tom, kada ce biti mogude
uz ona malena sredstva, kojima zemlja naša razpolaže i koju
godimice pruža za pošumljenje otog mora goljetih, probudio
me je nagovor mojeg suputnika.


Vrlo pristao stareid, vlastnik svratišta u Skadru (Scuttari),
nagovorio me je najprije talijanski, a kad mu uzvratih, da taj
jezik ne govorim, počeo je govoriti krasnom hrvaštinom, kakovu
se samo može čuti još u srcu Dalmacije.


Iz razgovora razabrao sam onda, da je rodom iz okolice
Zadra, te da je za vrieme okupacije Bosne i Hercegovine prešao
u Bosnu. Za kratko je vrieme stekao bio liep imetak, ali
onda opet neuspjelimi špekulacijami ostao bez svega, dapaže
morao i krišom izmadi, da uz gubitak imetka ne izgubi još i
zlatnu slobodu.


U takom razgovoru primakosmo se obali luke Merag. Tu
sam upravo ostao zadivljen raotred odvažnost naših primoraca.
Pošto je u Meragu malena luka, ostao je naš parobrod na
otvorenom moru, a od obale približavale su mu se tri baržice.


Mora biti jaka narav, koja bi hladnakrvno promatrala one
barčice na otvorenom moru. Više puta sam držao, da ih je
val pokrio, te da ih u obde ne bude više na površinu, ali se
za cas ipak opet ukazaše i to baš na najvišoj točki vala, nu
samo, da se onda opet spuste s njima u bezdno mora. Za kratko
primakoše se parobrodu, te preuzevši poštu i njeke druge predmete,
krenuše natrag a — mi put Krka.


Dugo sam ih jošte pratio mišlju, a konačno zapitam kapetana
broda za njihovu sudbinu. On me je sa smješkom uvjeravao,
da im se ne de ništa dogoditi, pače da su veseliji ako
vrieme nije sasma mirno, te im se pruži prilika, da se sa s
uzburkanim morem malo u koštac ulove. Smiren tom izjavom
nastavih razgovor sa mojim starčidem. Govorio mi je, da si je
stekao i u novoj postojbini nješto imetka, da imade tamo prvo
svratiste. Razgovarajudi tako o koječemu zapodjesmo razgovor
i 0 lovu. Iz njegova pripovjedanja razabrao sam, da svake godine
za vrieme zimskih mjeseci odprema do 1000 komada




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 144


šljuka bena u Berlin. Naravno, da on nije sam, koji se tim bavi,
pa onda nije čudo, da se svi ljubitelji lova tuže, da ta liepa
plemenita dugokljunka više ne dolazi u naše krajeve u tolikom
broju kao negda.


Predmnievam naime, da se upravo one, koje prolaze našim
krajevima, najviše spuštaju na prezimovanje u te okolice. Uznapreduje
li otaj eksport, o eem neima dvojbe prema velikoj
potražbi, biti će otih ptica skorim još i manje u našim krajevima.


Starčid se pri tom i sam tužio, da ih ponestaje, i da im
ciena godimice raste. Pred par godina da je dobivao komad
po 20 do 30 fil., a sada da mora skoro dvostruku svotu plaćati.
Obično ih sabire dva do tri tjedna, da onda tako sabranu
pošiljku osobno odprati do Berlina na prodaju, gdje da se
za komad plaća po 5-2 do 6 kruna. Sabrane šljuke konservira
tako, da im u kljun i žvrkno zalije njeke tekućine, koju dobiva
izravno od kupaca.


Pobližje sastavine te tekućine nisu mu poznate. Po njegovom
pripovjedanju ova je trgovina dosta rizična, pošto u
slučaju ako iznenadno nastupi toplo vrieme, čitava sabrana
kolikoća divljači propane, odnosno izkvari se.


U tom razgovoru prošli smo već i luku Krk, a onda
nam se odmah otvorio i vidik na otok Rab. Jer je pomenuti
otok bila meta moga putovanja, posvetih sada i više pažnje
razmatranju otoka, a pošto je medjutim i kiša jenjala, mogao
sam već na časove zaviriti i na palubu, te motriti divno zelenilo
otočkih šuma, koje je valjda jedino u ovoj golemoj gromači
sivoga kamenja.


Obašav zapadni i jugo-zapadni dio otoka, oglasi nam
mukli zvižduk parobroda, da smo u blizini same luke, odnosno
i mjesta Eab. Pospremim s toga prtljagu, oprostim se mojim
dragim starČićem na najljubezniji način, zaželiv mu za još
dalnji put svu sreću — a ponajglavnije povoljnije vrieme. Na
raztanku mi još obećao poslati njekoliko šljukah, ali ih valjda
za moju nesreću prošle zime tamo ne bijaše, jer pošiljka još
do danas prispjela nije.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 145 —
Ul i sati prije podne ustavio se parobrod u luci, gdje me
je dočekao moj dobri prijatelj iz križevačkog učilišta, tamošnji
šumar gosp. Justin Belja. — Izišav iz broda na kopno osjećao
sam čuvstvo, kao da se zemlja ispod mene miče, te sam morao
još njeko vreme paziti na hod. — Nakon srdačnog pozdrava
sa prijateljem Beljom (poslije 18 godina, odkada se zadnji
put sastasmo na državnom ispitu godine 1886.), koji me je pozvao,
da mu budem gost, pružio mi je sa svojom vrijednom
obitelji rietku gostoljubivost, koju sam imao onda sredu uživati
za čitavog moga boravka u Rabu.


Poslije prijateljskog ručka dogovorismo program za sliedede
dane.


Još isti dan pregledao sam samo mjesto, puno tipova talijanske
gradnje. — Mjesto je puno starih gradjevina i inih
spomenika, još iz dobe mletačkog gospodstva. — Osobito se u
starijih zgradah iztiče svagdje i mletački lav.


Na 20. 21. i 22. rujna pregledao sam u društvu prijatelja
šumara, — i to u glavnom po dosta povoljnom vremenu,


— tamošnje šume, a sliedećih dana sabirao sam si ostale
nužne podatke.
Mjestna obćina Rab imade šumske površine u svemu 4685
jutara, od toga na otoku Rabu i susjednih ototidih 2775 jutara,
dočim se preostatak od 1910 jutara nalazi na otoku Pagu.


— Kako je do toga došlo, da Rabljani imadu toliku šumsku
površinu na susjednom otoku, nisam mogao doznati.
Šume se te nalaze na području 6 poreznih obdina na otoku
Rabu i jedne porezne obdine na otoku Pagu. — One na Rabu
podieljene su u 6 srezova, a one na otoku Pagu u 2 Čuvarska
sreza.


Najglavnija šuma, kojom se budemo ovdje još i pobliže
zabavili, jeste šuma »Kapofronte« ili po narodnom „Kalifront"
u površini od 1795 jutara a leži u poreznoj obdini Kampora
političke obdine Rab.


Šuma ta zapremlje u suvisloj cjelini eieli zapadni dio otoka,
te je skoro sa svih strana obtočena morem, samo sa sjevero
istočne strane spojena je uzkom priečbom sa ostalim otokom.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 146 —


*


U glavnom je izkazana šumska površina obrasla, imajad
samo mjestimice uz morske obale neznataijih čistina, nu i ove
se već pošumljuju, tako da de za kratko vrieme biti čitava površina
podpuno obraštena.


Ove su čistine tako neznatne, da nisu ni u osnovu uvrštene,
odnosno radi premalene površine nisu ni izlučivane kao
pododjeli.


Najviša toČka pomenute šume leži 92 metra nad morem.
Po prilici sredinom onoga djela otoka, na kojem je šuma, proteže se
od istoka prema zapadu greben, odnosno kosa do ^U duljine, a
onda se spušta prema moru, prema tome joj je i položaj nagnut
prema sjeveru, zapadu i jugu, — Tlo je u obde ravno, nu imade
i pojedinih manjih dražica. Prema moru je položaj strmiji, naročito
uz manje uvale, kojih imade vrlo mnogo duž obale.


Istočni je dio najstrmiji. Dolnja naslaga tla jest hipuritno
vapno, strukture kristalne i fino zrnaste, na prelomih školjkasto,
boje većinom žučkasto biele. Raztvorba je lahka. Humusa imade
dovoljno. Gornja je naslaga vedinom crnično pjeskovita vapnenasta
ilovača. Na mjestih je tlo vrlo pjeskovito, a naročito i
sredinom južnoga obronka. Plodovitost mu je vrlo dobra. Vode
nema u čitavoj šumi. Podneblje je u obde blago, samo riedko
kada padne toplina izpod 0°. Vladajudi vjetrovi jesu jug (sciroco)
i sjeveroistočnjak (bora), koji se više ili manje osjećaju
kako prema obroncima, t. j . kakav je položaj šume. Iztočni
vjetar zasoljuje šume morskim i slanim škropom i time nanaša
znatne štete.


Zasoljenje proteže se skoro po cielom otoku, naravno na
viših i odaljenijih mjestih mnogo je manje. Takovo zasolenje
motrio sam sada po prvi puta. Kako je dan prije bilo vrlo
nepovoljno vrieme, to su jaki vjetrovi sa sobom nosili sitne kapljice
mora, koje se pireći preko šume sustavljaju na drveću.
Sliedeći dan kad prigrije sunce ishlapi voda, dočim sol ostaje
na lišdu, tako da takovo stablo onda izgleda kao da je pepepelom
posuto. Štetno djelovanje takovog zasolivanja nisam
si mogao fizološki raztumačiti, ali sam imao zgode vidjeti mnogo
stabala, koja su usljed toga počela ginuti.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 147 —


Vladajuda je vrst drva cruika (Quereus ilex), a podredjene
Bu vrsti: planika (Arbutus unedo); drvoliki vries (Erica arborea);
komorika (Philljrea media); krmela (Lentisceus pistacia);
mirta (Mjrtus communis); i divlja jabučica (Viburnum tinus);
nu osim toga dolaze sporadično još i: sladkokita (Rhamnus
alaternng); divlja maslina (Oleas´er); hrast medunac
(Quercus pubescens); oskruša (Sorbus domestica); borovica
smrika (Juniperus maerocarpa); smrika (Juniperus oxycedrus);
gluha smrika (Juniperus phoenicea) i brnestra (Spartium
juncum).


Izim ovih vrsta drveda uzgojeno je i raznih drugih pinusa,
nu o tom će biti još dalje govora kod opisa samih kultura.


Prije ipak nego li prodjem na opis servitutnih odnošaja,
način uživanja šuma i kulture itd., sto je za sve šume zajedničko,
spomenuti du bar još i ostale šume nalazede se na otoku
i te su: suma Sorinj u poreznoj obdini Lopar, sa površinom
od 95´6 jutara; ovo je čista šuma od crnike (Quercus ilex).
U ovoj šumi imaju ovlaštenici, u koliko to dozvoljavaju šumsko
gospodarstveni obziri, pravo na pašu, dočim na drva nemaju.
Suma Krasid u poreznoj obdini Lopar sa površinom od 70´8
jutara, sa crnikom kao glavnom i borovicom kao nuzgrednom
vrsti drva.


Ovlaštenici imadu pravo na uživanje nuzgredne vrsti drva,
te pašu uz gore spomenute stege.


Šuma Fruga u poreznoj obdini Supetar sa površinom od
330 jutara, vedinom je čista sastojina od crnike sa nješto vriesa
(Erica arborea) kao podredjenom vrsti drva.


Manjkajudih još 494 jutara odpada na manje parcele u
ovih i ostalih poreznih obdina, koje nismo ni pregledavali,
pošto su razštrkane, a ne pružaju ništa novoga niti osobitoga.
Primjetiti je uzto, da su šume na susjednom otočiću sv. Grgura,
koji spada pod poreznu obdinu Lopar, ležede na grebenih, proglašene
zaštitnim šumama.


Sve ove šume, kao i one jur spomenute nalazede se na
otoku Pagu, vlastničtvo su političke obdine Rab.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 148 —


Žiteljstvo imade pravo na ogriev i na drvo potrebno im
u gospodarstvu, a na pašu samo iznimice u njekik predjelih
a i to samo uz veliku stegu.


Ovlaštenici nemaju pravo na gradjevno drvo potrebno im
za napravak kuća i gospodarskih zgrada.


U najglavnijoj šumi Capofronte bila je njekada paša dozvoljena,
ali otrag više godina ista je posvema zabranjena. Gorivo
drvo za čitavu obdinu podmiruje se iz šume Capofronte. Stanovnika
imade 4800 sa kojih 700 kudnih brojeva. Kataster
ovlaštenika, kao ni kataster o kompetenciji pojedine zadruge
nepostoji.


Prelazed tim opet na opis šume Cap jfronte, to ću koliko se
gospodarenje u istoj razlikuje od ostalih napried spomenutih
šuma, navesti poslie kod svake šume još posebno.


Prije više decenija, vodio se ovdje sjek na glavu, poslie
je bila uredjena njeka vrst srednjeg šumarenja sa 15 godišnjom
obhodnjom za podstojno, i 30 godišnjom obhodnjom za nadstojno
drveće. Podredjene se vrsti drva za onda nisu u obće
upotrebljavale.


Sjek se je vodio vrlo neuredno. Po cieloj šumi bila je
dozvoljena paša i žirenje. Glavna vrst drva prodavala se je i
prije, u koliko je preostalo iza podmirbe ovlaštenika, i to kao
gradjevno drvo, a uz to proizvađan je i ugljen, a žeglo se je
i vapno. A sada ću navesti u kratkim crtama još i sadašnji
način uživanja.


U glavnom je i sada propisan uzgoj srednje šume sa 20
godišnjom obhodnjom za podstojno i 40 godišnjom obhodnjom
za nadstojno drveće. U istinu ali to ipak nije srednja šuma,
bar ne kako se po teoriji uči, jer joj nije svrha uzgajati tvorivo
drvo, već joj je svrha, da nadstojno drveće zaštiti tlo i podmladak,
a opeta se tim polučuje u njekom razmjerju i jači
omjer ogrievnog drva za prodaju, a konačno svrha je nadstojnog
drveća i to, da se pribavi žir potreban za dalnji uzgoj.
Nadstojno se drveće ostavlja u razmaku od 15 do 20 metara.
Taj se način uzgoja dakle nema po tom smatrati srednjom već
nizkom sumom.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 149 —


Za podređjenu vrst drva ustanovljena je ohodnja sa 10
godina, pa prema tomu dolazi podredjena vrst u obhodnji za
podstojno drvede dva puta do uporabe.


Glavna vrst drva uzgaja se za prodaju, dočim podredjena
služi za podmirbu ovlaštenika.
Višak podredjene vrsti, kao i sitna granjeviua glavne
vrsti, upotrebljuju se za žeženje vapna.


Ciela šuma Capofronte razdieljena je liepo izvedenim prosjekom,
što ujedno služi za izvozni put, od istoka prema zapadu,
na dva diela.


U južnom obronku je 12, doŽim u sjevernom 8 sječina prilično
jednake površine.


Manje čestice sa nejednakim obrastom nisu zato izlučivane
kao posebni pododjeli, jer će se već u drugoj obhodnji
i onako polučiti jednoličnost sastojina.


Medja sječinah biti će ujedno izvozni putevi, od kojih su
njekoji jur izgradjeni, a njekoji tek samo trasirani. — Pomicanjem
sječinah napreduje i izgradnja puteva.


Glede samoga kultiviranja imadem još sliedeće spomenuti.
Gdje je ma iole kakav izrastak ili ostatak crnike, taj se
stavi na panj i već za kratki niz godina je površina pošumljena.


— Gdje toga nema, tamo se uzgaja šuma iz sjemena. — Nu
pošto tako zasadjeno drvlje vrlo sporo raste, to se za polučenje
većeg prihoda popunjuju čistine ili sjemenom ili biljkama
pinjola (Pinus pinea); primorskoga bora (Pinus halepensis);
morskoga bora (Pinus pinaster); crnoga bora (Pinus austriaea);
a izpod ovih se onda sadi još i žir crnike. Prem crnika zastora
ne trpi, ona ipak vegetira i znatno ojača već i u prvom dvadeset
godištu. Pošto onda odnosna površina dolazi do sječe, to
se posjeku svi borovi, a i crnika stavi na panj, a time je onda
i pretvorba obavljena t. j . i tlo trajno sa crnikom pošumljeno.
— Crnika u smjesi sa borovi izraste uzpravno i bujnije se
razvije u visinu.
Pošto se zajedno sa borovi sječe, razširi se znatno tako
da onda rastre tlo posvema.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 150 —


Ovaj uzgoj crnike u smjesi sa borovi potiče iz novijega
doba, nu predvidjeti je već i sada, da će vlasniku odbacivati
vanredne koristi, pošto se ti borovi budu mogli vanredno dobro
unovčiti kao gradjevno drvo, a još tim više što već i uz vladajude
uvjete, postizavaju u dobi od 20 godina znatnu visinu
i za mene nevidjenu deblinu od 30 do 40 cm. na panju. U
tom naročito prednjači Pinus pinaster. Pinusi se doduše do
sada nisu unovčivali pošto je kultura istih u večem omjeru
počela tek pred kojih desetak godina, i to samo na mjestima,
gdje se je morala crnika žirom uzgajati. Imade medjutim pojedinih
manjih čestica zasadjenih i mnogo starijim pinusima,
koje će s korim dođi i do sječe, a onda 6e se tek moći i prava
vriednost istih ocjeniti.


Uspjeh kultura tih borova vanredno je povoljan, sjetvom užrastle
biljke poluče već u prvoj godini visinu od 20 do 30 cm.
sto naravno u sliedećih godina još i rapidno raste. Po meni
pregledane 5 i 6 godišnje kulture bile su 7 do 8 metara visoke!


Namjestničtvo u Zadru, kao vrhovna nadzorna vlast, naručuje
potrebito sjeme i to Pinus pinaster izravno iz Pariza, a
Pinus pinea iz Toskane. — Prema izjavi šumara sjeme je to
od izvanredne kvalitete tako, da je uspjeh sjetve redovito 60
do 707o. Nad lukom »sv. Mara« na južnom obronku šume Capofronte,
uz vrlo liepo sagradjenu kuću za lugara, te stan za
šumara, što ću u ostalom još i poslie spomenuti, nalazi se sadanji
šumski vrt za uzgoj tih raznih borova kao i ostalih presadnica.


Prošlih godina bio je u tom vrtu uspjeh sjetve 70 do


807o, uu godine 1904. radi ustrajne i dugotrajne suše bio je
uobće slab. Sjetva sjemena u šumi obavlja se redovito u mjesecu
kolovozu, a sjeme nikne još iste godine, tako da su pod
konac godine biljke jur prilično velike. — Sadnja biljka obavlja
se od mjeseca studenoga do konca veljače, kojom zgodom se i
neuspjele kulture popravljaju.


Izim spomenutih vrsti sadi se jošte i to pokusa radi, uz
morsku obalu tamanx (Tamarix gallica), i to sadnjom 30 cm.


dugih šiba.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 151 ~
Ova vrst drva odolieva štetnom zasolivanju, pa se stoga
sadi uz morsku obalu i to prvo, da se oti djelovi pošume,
a drugo da služi saštitom ostalim iza nje zasadjenim vrstima
drva, na koje zasolivanje štetno upliva.


Poprečna radnička nadnica iznaša 140 kruna na dan. Kod
sadnje se biljke oblože sa kamenimi ploČami, a isto i kod
sjetve na hrpe, kad sjeme nikne i biljke nešto malo odrastu,
to se čini u svrhu očuvanja vlage, a za veće biljke i ebog očuvanja
od bure.


Popriečni kulturni troškovi po jutru iznašaju kod sadnje
100 do 120 kruna, kod sjetve 60 do 80 kruna, što ovisi o
sastavinama tla i duljini radnog dana. Branjevine ostalih šuma,
izuzev šumu Capofronte, u kojoj je pasa buzuvjetno zabranjena,
u koliko su izvržene napadaju blaga, ogradjuje se sa suhozidom
od 1 do 1´6 mtr. visine te 80 cm. doljne širine, uz cienu
od 30 do 40 fil. po tek. metru, tamo gdje imade na mjestu
obiljno kamenja, inače se prema odaljenosti kamena povedava
i taj trošak.


U prije spomenutim šumama Krasid i Fruga, u kojima je
uvjetovno i uz stege, samo za ovce dozvoljena paša, mora se
svaka stablika crnike, koja je u iole riedkom sklopu, ograditi
suhozidom^ a gdje nema dovoljno kamena, granjem od borovice,
koja se ograda onda prema rastu biljke povisuje do 1 m
visine. Kada je ota visina polučena, onda se zid poruši, — da
ovce ne bi pomodu zida pobrstile vrŠike stabala. — Pošto je
takovo obzidanje uvjetom dozvole pase, to mora žiteljstvo ove
radnje prije nego li se dozvoli paša o vlastitom trošku provesti.


U takovih predjelih se svako stabalce crnike, koje je
pašom ozliedjeno ili inače zakržljavilo, stavi odmah na panj i
time se te površine onda po malo naravnim načinom bez
ikakvog dalnjeg troška uzgajaju.


Zanimivo je pogledati takovu površinu, na kojoj je tlo
pročišdeno od kamenja, a potonje složeno u hrpe, iz kojih proviruju
stabalca. Mnoge de možda zanimati i to, što li se sve
izradjuje od ovim načinom gospodarenja uzgojnoga drva.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 152 —


U koliko sam vidio i što mi je pripovjedač i tamošnji
šumar, proizvadja se sliedeća roba: Glavna vrst drva naime
crnika, izradjuje se u vlastitoj režiji na ogrievna drva izključivo
za Mletke. — Drva se izradjuju u dva sortimenta, i to
duljine 38 do 40 cm. i onda opet duljine 60 cm. — U kradu
vrst drva mogu se složiti i komadi od 2 cm. debljine na tanjem
kraju. — Prodaje se po mletačkoj mjeri, te se po istoj složeni
hvat prvih zove »pasio — veneto.« — Za jedan »pas«
(hvat) drva 38 do 40 cm. duljine plada se izradba popriečno
sa 3´10 K., docim za onih 60 cm. duljine 3*30 K. Za izvoz
jednog »pasa« kradih drva do bližnje luke, plada se 2*20 K
dočim duljih 2*40 K. — Naznačeni troškovi variraju za 20%
više ili manje, prema udaljenasti odnosne sjedine od luke, te
blizini paše za teglede blago. — Prodajna eiena kradih drva
po pasu na moru jest 9´70 K, a duljih 13´20 K.


Mjerenjem i obračuni ustanovljena je kubična sadržina
pasa kradih drva sa 1-26, dočim duljih sa 1´30 m^


Obzirom na izbačene proizvodne i prodajne ciene izpostavlja
se vriednost drva po m^ na panju, za krađa drva sa
3-52 K, za dulja sa 5-77 K. ,


Pošto se dulja drva prave od debljih komada — dakle
deblovine — mogli bi uzeti okruglo za dulju vrst 607o dočim
za kradu 407o — prema čemu bi bila popriečna vriednost drva
na panju po kbmtr. 6´57 K — ciena koju nai ovdje ni za
mehko gradjevno drvo polučiti ne možemo.


Ogriev taj izradjuju vedinom radnici iz Hrvatske, naročito
sela Hreljin, te njekih inih mjesta hrvatskoga primorja,
dočim se od domadih takovom izradbom bave samo njeki žitelji
mjesta Supetar i Krampor.


Drvo izvažaju vedinom ljudi iz obdine Jablanac, kotari
Senj, a samo neznatnu količinu domaći ljudi. Dražba se ra,zpisuje
prije sječe, te je kupac (vedinom ili izključivo mletački
poduzetnici i trgovci) dužan uz pogodjenu cienu preuzeti i platiti
svu količinu drva, koju dade odnosna sječina, te koju mu
šumska uprava u odnosnoj luci preda. — Kupac preuzimlje




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 153 — ,
drvo na moru u manjim lukama, kojih imade duž čitave šume
vrlo mnogo, ali redovito u najbližoj luci izpod odnosne sječine.
Kupci tih drva vežu nakon predaje jedan dio istih u


t. z. »fašete.« — U takovu fašetu dodju jedan deblji i dva
tanja komadića drva. - Vežu se na dva kraja sa brneštrom
(Spartium juncum) — te se plada vezanje od 1000 faseta
1´20 K. — U Mletcih se fašeti prodavaju po težini.
Mimogred budi spomenuto, da od brnestre pravi domadi
narod platno, vrede i plahte. Imao sam zgode vidjeti njekoliko
komada takovog platna, ali dvojim, da bi se na istom
moglo ugodno spavati. — Kad sam već kod opisa glavne
vrsti drva spomenuti ću odmah i podredjenu vrst odnosno
pokrića potrebe ovlaštenika.


Kako je prije spomenuto imaju isti pravo na podredjenu
vrst drva, i to godinu dana prije sječe glavne vrsti u obhodnji,


— (u podobhodnji podredjene vrsti — naravno glavna vrst
ostaje) nadalje imadu pravo na granjevinu glavne vrsti, u koliko
se ista ne može dalje prodati. — Svaka im je sječina
otvorena za podredjenu vrst samo kroz godinu dana. Iza tog
roka i u sječinah zaostala podredjena vrst podpade prodaji.
U koliko se ne može unovčiti, dozvoljava im se i dalje
zalaziti u otu sječinu do konačnog izcrpljenja podredjene vrsti.
Sječa i izvoz podredjene vrsti dozvoljena je ovlaštenicima
kroz tri dana u tjednu, i to ponedeljkom, utorkom i sriedom.
Pribavljeno drvo smiju i prodavati, kojom se pogodnošću
njekoji i služe, prodavajuć drvo onim rabskim gradjanom, koji se
radi pomanjkanja radne snage ne služe pravom ovlašteničtva.
Jer se znatan dio ovlaštenika ne služi svojim pravom, a
podredjene vrsti imade toliko, da je nisu ostali u stanju potrošiti,
stoga se višak prodaje onda vapnarom za žeženje vapna.


Prema prodajnim prilikama dolazi do uporabe i panjevina,
te deblje korenje i to za pougljivanje. Ugljen za domaće kovače
pali se samo od vriesa (Erica arborea) koji za vrieme 10 godišnje
podobhodnje izraste obično 2 do 3 metr. visine i 2 do
3 cm. debljine na panju.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 154 —


Vrlo se traže i jednogodišnji izbojci sa tri uzporedna listića
na vrhu od mirte (Mjrtus communis) u duljini od 30 cm. Za
100 komada takovih šibica plada se šumske pristojbe 70 fil.


U koju se svrhu ote grančice rabe nisam mogao sjegurno
doznati, ali iz pripovjedanja jednog sabirača zaključujem, da
se rabe u stanovite bogoštovne svrhe. Dalje se proizvadjaju
i t. z. trklje, kao podbočaji za lozu. To su obli komadi
drva pravljeni samo iz podredjene vrsti drva 1-2 do 1*4 mtr.
dugi 1*5 do 3 cm. debeli, na tanjem kraju sa malom rašljom,
a prodaje se 1000 komada postavljano na more po 12 kruna.


Nadalje se proizvadja u vedoj mjeri i vinogradsko kolje
od crnike, ali ne za kolenje vinograda, ved za stupove na kojih
se pričvrsti pružena žica. To su takodjer obli komadi 1´5 do
2 metr. dugi 6 do 10 cm. promjera, a prodaju se po kubičnom
sadržaju.


Ovlaštenici plaćaju kubični metar po cieniku najbolje vrsti
gorivoga drva, dočim neovlaštenici po 24 krune postavno do
najbliže luke.


Konačno proizvadja se od podredjene vrsti drva i kolje za
kolenje vinove loze, i to u duljini od 1*5 do 2 m., a debljini
od 3 do 5 cm. uz cienu od 20 do 24 krune po 1000 komada
postavno u najbližu luku. Znatnu korist crpi uprava i iz žeženja
vapna.


U otu svrhu rabi se granjevina glavne vrsti i sve podredjene
vrsti, u koliko takovo drva ostaje iza podmirbe
ovlaštenika. Vapneniee se prave uz morsku obalu izpod odnosne
sječine. One se ne prave u vlastitoj režiji, već dotični
poduzetnik imade šumskoj upravi platiti, prema prodajnim
cjenama obračunatu šumsku cienu za stupove, uporišta i opletu
vapneniee, a samo gorivo plaća paušalno.


Normalne vapneniee imadu promjer od 16 mletačkih nogu.
te za istu potrebiti ogriev plaća, rabi li drvo od ostanaka posječenih
drva, po 200 do 220 K. mora li pako podredjenu
vrst sam sjeći onda po 60 do 60 K. kako prema udaljenosti
sječine.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 155 —


Tko se je vozio iz Krka do Raba nedvojbeno su mu pale
u oči i te vapneniee, kojih je vidjeti duž čitavu obalu priličan
broj. Jedne su vec razrušene, druge su još Čitave nenačete, a
treće se tek prave i t. d.


Prave li se veće vapneniee, paušalna ciena razmjerno se
povisuje. Normalna vapneniea sadržaje izmedju 2000 do 2500
metercenti vapna. Za sječu i klaštrenje stabala rabi se u
glavnom obična srednja sjekira, zatim pila, »kosor« i »macan«,
takodjer vrst noža.


Kosor (vrst kosira) je nasadjen na držak od 1 m. duljine.


Drvo se sječe sasma pri zemlji. Deblja stabla, od kojih
imade i takovih sa 70 cm. na panju, razpiljuju se u dielove,
dočim se tanja stabla i ogranci sjekirom ciepaju.


Niža kržljava stabla crnike, koli i podredjena vrst, sjeku
se redovito samo sa kosorom. Posebni šiljak na kosoru služi
za oto, da se otom vilicom odbiju izbojci, koji se želi ostaviti
a ostali se oštracem odsjeku, odnosno odrežu.


Macan se rabi za klaštrenje grana i presjecanje istih na
manje dielove. Glavna se vrst drva sječe od 1. rujna do konca,
ožujka, dočim podredjena vrst radi velike reproduktivne snage
kroz čitavu godinu.


Šuma Capofronte odbacuje popriečni godišnji bruto dohodak
po posliedcih od god. 1885. do 1897. od 10.364 K.
U ovoj svoti nije uračunata vriednost drva, kojega dobivaju
ovlaštenici bezplatno.


Pabirčeć po mojih bilježkah naišao sam i na njeka po
meni obavljena mjerenja i ine pripomenke, iz kojih će se moči
razabrati vanredna reproduktivna snaga tog tamošnjeg drvlja.


Kod crnike su jednogodišnji izbojci popriečne visine od
1 mtr. Mjerio sam jedan proljetni izbojak, koji je postigao visinu
od 2´12 m. Skoro iz svakog panja, naravno prema veličini
istoga izbije po 20 do 30 izbojaka. U istoj godini stvori
se na bivšem panju grm, koji zastire po 10 do 20 m´´. Vidio
sam jedan panj od u proljedu god. 1904. posječenog stabla
crnike u promjeru od 60 cm. te sam na njemu prebrojio 4:3




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 156 —


kriepke za dalnji rast prikladne mladice, od kojih su pojedine
preko 1*5 m. visoke.


Kako više manje svukuda, bila je godina 1904. i na otoku
Rabu šusna. Uslied velike suše prestala je sva vegetacija, ali
odmah poslije kiše, koja je obilnije pala koncem kolovoza, počela
su stabla na novo tjerati, te su oti novi izbojci u drugoj
polovini rujna, kad sam tamo boravio, postigli ved poprečnu
duljinu od 30 cm.


U šumi Fruga izgorila je početkom rujna jedna manja
površina. Već na 22. rujna iste godine bili su izbojci crnike,
prem nije bila obgorena površina na panj stavljena, dugi do
20 cm. Iz svega toga može se zaključiti, koli je jaka izbojna
snaga kod crnike, a ne manja i kod podredjenih vrsti drva u
tamošnjim šumama. Naravno, da uz samu vrst drva na oto
mnogo upliva i vanredno dobro tlo, te vrlo povoljni klimatički
odnošaji. Po mnienju tamošnjeg šumara, a o čemu sam se i
sam uvjerio, moralo bi se već početkom četvrte godine proredjivati,
ali jer bi time dobiveno drvo bilo premalenih debljinskih
omjera, nebi bili troškovi ni indirektno ni direktno u
razmjerju sa korišću.


U drugih šuma izuzam Capofronte dozvoljava se poslie
druge godine, pošto su mladice daleko odmašile, uživanje paše,
ali to vriedi samo za ovce.


Kako me prijatelj uvjerava, pružaju te šume u zimsko


doba još liepši izgled nego ljeti.


Tako primjerice koncem rujna počima cvasti Arbutus
unedo, a istodobno počima dozrievati i njegov lanjski plod,
od kojeg se budi mimogred spomenuto peče rakija, a još kasnije
zimi cvate tamo Virburnum tinus i Erica arborea.


List se drži na stablima cielu zimu, tekar kada izbija


novi odpada stari. Nedvojbeno, da je pod takovimi prilikami


boravak u tih šuma ugodniji zimi nego Ijeli za vrieme zapare


i žege.


A sad da još nješto spomenem i o šumskim štetama. Na


svoj toj dosta velikoj šumskoj površini iznaša vriednost šum




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 157 —


skih šteta popriečno na godinu samo 350 K. Nješto od toga
potiče od nepovlastne sječe stabala, ali najviše od nepovlaštenoga
uživanja paše.


Razprave u koliko su to politički prekršaji, vodi izaslanik
kotarske oblasti kod obdine, u koliko pako ovlaštenik usječe
vrst drva, koja mu nije dozvoljena, dakle n. pr. stablo crnike,
onda to pođpada pod sudbenu vlast.


Po kotarskim oblastima dosudjene odštete utjeruje porezni
ured, inače sudbena vlast sama.


Na teaaelju podataka gospodarstvene osnove iznašala je
god. 1894. sveukupna drvna gromada glavne vrsti 24.000
kbmtr. podredjene pako 3650 ml


PoprieČni godišnji prirast po jutru iznaša 2"70 m^ —
Popriečni godišnji užitak glavne vrsti okruglo 1500 m^ doČim
podredjene 500 m*.


Polak gospodarstvene osnove, naročito naposebnog sječnog
reda, bio bi godišnji užitak nješto veći, ali gornje brojke rezultiraju
kao deset-godišnji prosjek.


Sad eu u kratkom navesti još i važnije momente odnosede
se na ostale šume, koje su u početku spomenute bile.


Šuma Sorinj u starosti od 10 do 40 godina, koja je položajem
nješto nagnuta prema sjevoro-zapadnoj strani, a znatno
strmija na jugo-zapadnoj strani, uredjena je prema moru kao
srednja (sitna) šuma sa 15 godišnjom obhodnjom za podstojno,
a 30 godišnjom za nadstojno drveće.


Podredjene vrsti neima. Vrlo krasno napreduje i pomladjuje
se sama naravnim načinom.


Pošto čistinah neima, odpada umjetno pošumljivanje,
predhođno se nede saditi ni crnogorica. — Drvna gromada po
jutru 16 m´. Ostali odnosaji su isti kao kod šume Capofronte.


Za šumu Kraeid u starosti od 10 do 40 godina, koje je
položaj ravan, nije jošte osnova sastavljena, zato se tamo niti
ne sjede. Drvna gromada iznaša 85 m´, prirast 0-85 m^ po
jutru. Pomladjivanje nije potrebno, jer je ciela površina obraŠtena.
Inače isti odnosaji kao i kod Capofronte.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 158 —


Šuma Fruga prostire se po kosi, od koje veći dio leži
prema sjevero-iztoku, te je prema tome izložena velikoj buri.
Sama šuma siže do mora, a manji južni dio prema moru je
skoro sasma gol.


U ovoj šumi imade čestica sa stablima od 100 i preko
godina starih crnika, docim podredjene vrsti neima. Osnova
uredjena je za sitnu šumu sa 15 godišnjom ophodnjom, a spojena
je sa šumom Soriuj i šumami na otoku sv. Grgura u jednu
gospodarstvenu jedinicu.


Sječine su površinom skoro jednake. Drvna gromada po
jutru 14*5 dočim prirast 1-2 ml Umjetno pošumljivanje, osobito
na južnom obronku je od potrebe, ali će se sa istim odpoceti
tek za koju godinu i to sadnjom crnogoriee i crnike, a
načinom, kako je već opisan kod šume Capofronte.


Sada ću da spomenem nješto i o šumi »Lun« nalazećoj
se na otoku Pagu.


Vrlo žalim, da nisam radi nepovoljnog vremena osobno
mogao pregledati kalamljenje pitome na divlju maslinu, i ine
osebnosti te šume. S toga ono sto sada navadjam popisao sam
po razlaganju prijatelja šumara.


Sveukupna površina upisana, u poreznoj općini Novalja,
na političku općinu Rab, iznosi 2322 jutra. Od toga odpada
na pašnjak 376 jutara, dočim 36 jutara na oranice i livade.
Prema tome iznosi šumska površina 1910 jutara, od toga odpada
na zaštitnu šumu 643 jutra, a preostaje za gospodarenje
1259 jutara-


Osnova je uredjena za srednju šumu, po primjeru kao i
za šumu Capofronte t. j . sa 20 godišnjom obhodnjom za podstojno
i 40 godišnjom obhodnjom za nadstojno drveće.


Ciela šuma razdieljena je u 5 glavnih odjela, odnosno
sječnih poredaka, te se u svima po nješto sječe prema godišnjem
etatu.


Šuma se proteže u uzkoj prugi, na zbilja veliku daljinu
od 24 km. Jedna petina te suvisle površine, od zapada prema
ju^u, obraštena je većinom divljom maslinom (Olea europea),




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 159 —


koja se vrlo dobro pomladjuje iz panjeva. U obhodnji kao
podstojno drvo može polučiti visinu od 4 do 6 m te debljinu
od 10 do 16 cm.


Na 7io ostale površine je vladajuda vrst crnika izpremjesana
sa maslinom. Na Vio površine pretežno dominira hrast
medunac sa pojedinim crnikami i maslinom. Izim spomenutih
vrsti drva kod šume Capofronte dolaze ovdje još i sliedede
smrdelja (Pistacia Terebinthus); koja vrlo dobro uspjeva kao
podredjena vrst, i naraste do prilične visine, zatim obični briest
(Ulmus campestris); osobito kod ograda uz njive i oranice, te
konačno crni jasen (Fraxinus ornus).


Za ovu je šumu dogotovljena gospodarstvena osnova, te se
točno po istoj šuma i uživa, a zaštitna šuma pročišćuje.
Gojitba se redovito provadja sjetvom i sadnjom raznih
Pinusa, te crnikom, u okviru obće uzgojne osnove.


Skoro čitavi onaj predjel, koji je pretežito obrašten sa
divljom uljikom, razdjeljen je idealno po susjednom stanovničtvu
otoka Paga.


Oni kalame na divlju uljiku pitome, i time crpe znatniju


korist od ulja.


U istom tom komadu šume imade i vrlo mnogo divlje


loze, koja se penje po stablju uljike, te daje vanredno mnogo


ploda, od kojega Pažani prave sasma pitko i dobro vino zvano


»Pajina«.


Pažki žitelji svojataju tu šumsku površinu, te več kroz


dugi niz godina uživaju badava te proizvode.


Kazprave glede vlastniČtva, kojega sadanji uživaoci hode


dosjelošdu da dokažu, vode se ved više godina beuzpješno, ali


je nade, da de se pravni odnošaji napokon ipak shodnom na


godbom urediti.


Dotadi du se jošte i vrlo krasnog perivoja, kojega je uzgojio


sadašnji tamošnji šumar g. Belja, sredstvima obdine, a na prije


sasma pustom skroz kamenitom tlu.


Perivoj se sastoji iz tri diela, sa nazivi »Poljana«, »Ko


kokošica« i »Campo Mazo« (Komarčar). Prvi dio zaprema tri,


drugi pet, a tredi 26 jutra površine.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 160 —


Ovi su perivoji u neposrednoj blizini mjesta, zaštićuju isto


od sjevero-zapada, zapada i jugo-zapada. Tamošnji mi gra


djani kazivahu: da je to prije 20 godina bila goljet i pustoš,


na kojoj je blago plandovalo, a sada je to krasan perivoj, ili


bolje botanički vrt, jer nema valjda vrsti drva, koja u onom


podneblju uspjeva, a koja se ne bi tamo našla.


Krasno izvedeni putevi i stazice, uz mnogobrojna počivališta
i klupe, vode do vrha briega, koji je 27 m nad morem.
Na vrhu podignut je od samoga kamenja belveder, sa kojega
se pruža vanredno krasan vidik na susjedno otočje i kanal
izmedju Raba i Lošinja.


Za uzgoj nužnih presadnica osnovana su tri šumska vrta,
jedan veći sa rasadnjakom i dva manja.


Nužna zemlja za presadjivanje dobavlja se tako, da se
potraži mjesto, na kojem je prilično duboka, a tamo se onda
kopa jama u pravcu, kako bi se mogao položiti put. Izkopana
zemlja odvaža se na mjesto sadnje, a sa tamo izkopanim kamenjem
izpunjuju se onda opet uvale. Ove se odozgor izpune
sitnijom naslagom tučenca te pospu pjeskom, a time se dobije
vrlo suhi put.


Izim već prije spomenutih vrsti drva, koje se nalaze po ondašnjim
šumama, naišao sam još i na sliedeće vrsti:


Olea europea; Aloe americana, razne vrsti Thuja; razne
vrsti cupressineah; kalamljenih Ficus carica; Laurus nobilis;
Nerium Oleander; Evonjmusah razne vrsti; više vrsti Fraxinusa;
Broussonetia papjrifera; više vrsti Akacija uz Robiniu
Pseudocaciu, Amorpha fruticosa; Rosmarinus officinalis; Ailanthus
glandulosa; Juglans regia; Punica granatum; Cercis
silipua i njekoliko vrsti Meliacea.


Vrlo blago podneblje, liepa šetnja u gustoj hladovini
spomenutog perivoja, izleti u prezanimivu okolicu, podignude
udobnog svratišta (ove godine se pravi na dionice) te povoljna
sveza sa Riekom, Zadrom i Lošinjem, potaknuti će nedvojbeno
mnoge, koji potrebuju morskog zraka i blažeg podneblja, da
proborave oporavku nužno vrieme u krasno ležećem gradiću Rabu.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 161 —


Sve šume otoka Eaba stoje po vrhovnim nadzorom šumarskog
odjelenja c. i kr. namjestničtva u Zadru.


Stručnu upravu vodi šumar, sa sjedištem u Rabu, koji je
namješten kao činovnik občine uz pravo na mirovinu za sebe
i obitelj.


Sve šume razdieljene su u 8 čuvarskih srezova, dakle dolazi
popriečno na svaki srez -586 jutara Plače lugara odmjerene
su prema veličini srezova od 30 do 60 K mjesečno.


U južnom obronku šume Capofronte nad lukom sv. Mare
sa vrlo krasnim izgledom na otok Pag i Lošinj, podignuta je
god. 1904. vrlo iiepa jednokatna zgrada. U prizemlju je stan
za lugara, dočim je prvi kat uredjen za uporabu šumara, odnosno
nadzor vršečeg činovnika. Šumar imade na uporabu i
prilično prostranu barku, kojom za jedan sat vožnje dodje do
gore spomenute kude, a onda je usred šume.


Da se uz tako povoljno razdieljenje srezova, uz inteligenciju
samoga naroda, uz povoljno i shodno uredjenje opisane
kuće mogu polučiti liepi uspjesi, pojmivo je. Nu prije nego li
svršim spomenuti ču još u kratko i šumu vjerozakonske zaklade
u površini od popriečnih 200 jutara.


Ova šuma medjaši sa šumom Capofronte, odnosno uvukla
se je sa jugoistočne strane iste. Sa šumom Capofronte medjaši
sa sjeveroistoka, sjevera i sjeverozapada. Osnova je uredjena
za srednju (nizku) šumu, sa 15 godišnjom obhodnjom za podstojno
i 30 godišnjom za nadstojno drveće. Vladajuća vrst drva
crnika dolazi mjestimice kao čista sastojina. Prema moru je
vrlo gust sklop crnike izpremešan sa podredjenimi vrstmi
drva. U toj šumi počeli su razne Pinuse več odavna uzgajati.
Naišao sam na pojedine čestice obrasle raznimi Pinusi ved
omašnih mjera duljine i debljine. Čistine se i sada popunjuju
sa Pinusi ali podsadjuju i crnikom. Drvo se prodaje na panju,
te je kupao dužan isto sam posjedi, izraditi i izvesti. Drvo se
izvaža u obližnju luku Cristophore.


Osnova je morala biti prije drugačije udešena, pošto se
na otoj površini naidje na čitave odsjeke sa 60 i preko godina
starom crnikom.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 162 —


U sred šume podignuta je liepa zgrada, uz potrebne nuzprostorije,
u kojoj stanuje čuvar te šume. Oko kuće imade njekoliko
jutara izkrčenog zemljišta, kojeg odnosni lugar uživa.


Stručnu upravu vodi c. i kr. šumar iz Klane, dočim
nadzor vrši c. i kr. šumarsko ravnateljstvo u Gorici (Gorz)
Obzirom na posebnog lugara, kojeg uprava za tako mali kompleks
plaćati mora, obzirom na uzdržavanje tamo sagradjene kuće,
te konačno obzirom na znatnu udaljenost sjedišta uprave te nadzorne
oblasti, držim, da će ta suma odbacivati vrlo slabe dohodke.


I time sam u glavnim crtama opisao sve ono što sam
vidio na Kabu, a sada ću samo još pokušati, da vidjeno u
kratko primjenim još i ovdašnjim prilikama.


Formacija, geološki sastav tla i podnedblje ovdašnje sasma
je različito od tamošnjega. Ovdašnji izraziti kras, sa provirujućim
kamenjem, uz nebrojene kraške ponikve, plitko tlo i surovo
podneblje, izključuju posvemašno uzgoj crnike, koja naravno
u ovdašnjim predjelima niti ne može uspjevati.


Isto tako izključen je i uzgoj tamo podredjenih vrsti drva,
koje u tamošnjih prilikah toli krasno uspjevaju.


Moramo dakle za ovdašnje odnošaje računati sa onima
ovdje vladajućima vrstima drva, koje se mogu za sitno šumarenje
uzgajati.


Većina površinah, koje su namjenjene sitnom šumarenju,
obraštene su ovdje bukvom kao vladajućom vrsti, te cerom,
grabom, javorom, lieskom kao podredjenom vrsti drva.


Pošto bukovina neima baš osobite izbojne snage, a uz to
joj niti panj neima osobite trajnosti, konačno jer je dosta ćut-
Ijiva, a u ovdašnjih predjelih redoviti su i kasni mrazovi, s toga
niti neima osobite nade od iste, te bi se s toga imala bukva
po malo zainjeniti cerom, grabom i akacijom.


Obzirom na lošije tlo imala bi se uvesti tridetgodisnja
obhodnja. Na sječnoj površini imalo bi se ostavljati što više
pričuvaka (izim bukve), koji će služiti za zaštitu tla, i kao
zaštita mladicam, proti kasnim mrazovom, a konačno dobro
će doći, postignemo li i nješto jače omjere, za gradjevno drvo
usumljenih prvoužitnikah.




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 163 —


Prije sječe imala bi se mjesta u kojima prevladjuje bukovina
zasijati grabom i akacijom.


Od nabave cerovog žira, obzirom na visoke ciene istoga,
mora se za prvu obhodnju odustati, a u drugoj obhodnji roditi
će nedvojbeno zaostali pričuvci sa zdravim i za sadnju
sposobnim žirom, te de se moći eventualne čistine i s tom
vršću drva popuniti.


Tečajem ove godine izraditi će se već i njeke osnove u
tom smislu, a nadam se, da ćemo već ove jeseni početi i sa
sječom. Bude li zgoda, biti ću slobodan^ nakon tri do četiri
godine i uspjeh toga rada, pozivno na ovaj moj članak štovanim
čitateljem priobćiti.


Na povratku sa otoka Raba sastao sam se na parobrodu
sa p. n. g. c. kr. ravnateljem državnih sumah iz Gorice, te
upraviteljem državne šumarije iz Klane, koji su se upravo vraćali
sa pregledanja na otoku Rabu, pod njihovim nadzorom
stojeće šume vjerozakonske zaklade.


Razloživ pomenutoj gospodi svrhu svog putovanja, priobćili
su mi raznih zanimivih pojedinostih, odnosećih se na sitno
šumarenje, te me pozvali, da si takovo proučim i u Istri,
gdje da ću naći iste stojbinske odnošaje i iste vrsti drva, kao
što su i kod nas.


Obećao sam doduše njihovom vrlo susretljivom pozivu
odazvati se, ali na žalost privatna sredstva za takove ekskurzije
ne dotiču.


Spomenuta su gg. žali bože već u prvoj luci Krk, radi


nastavka svoga službenoga poslovanja izašla, te se onda mo


radoh dalje do Rieke prilično dugo časiti.


Zaključujuć ovu razpravicu najusrdnije hvalim mom prijatelju
Belji, koji me je neočekivanom pripravnošću kroz to čitavo
vrieme pratio, pokazivajući mi sve, što je bilo ma gdje
vriedno vidjeti.


U Ogulinu , koncem veljače 1906.


Dragutin Lasman, nadšumar-taksator.