DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 122 — u drQgim kulturnim zemljama, to će dasto sada biti i do novoimenovanoga predstojnika, da svu pomnju i mar svoj posveti i što skorijem svrsi shodnom riešenju, tih ne samo u narodno gospodarstvenom obziru zamalnih — no napose i po budućnost našega šumarstva, u mnogom pogledu baš odlučujućih pitanja. Ugledna ličnost i dosadanje uspješno djelovanje novoga predstojnika, toli na polju javne šumske uprave*, koli i u okviru našega šumarskoga družtva — kojemu je jur od mnogo godina vjerni suradnik, poznati su daleko preko naših šumarskih krugova. S toga nadom u bolju budućnost i po našu domovinu toli važnog šumarstva, doprinašamo ovime i u ime hrv.-slav šumarskoga družtva novome predstojniku najiskreniji pozdrav. Bilo to Previšnje naimenovanje njemu na uhar i slavu — a hrvatskome šumarstvu na diku i korist! O njezi sastojina. Piše Viliin Dojković. šum. nadz. u. ra. Ako se i ne dadn za razne sječinske operacije, koje u svrhu njege sastojina i mladih porastlina preduzeti valja, pisati naputci i odredbe, to se ipak dade razpravljati o potrebi, cilju i svrhi onih radova, koji su nuždni, da se od mlade šume uzgoji budući gospodarstveni objekt. Mjesečnici šumarskih društava puni su takovih razprava, na izletima u uzorna šumska gospodarstva posvećuje se — ako i ne kod nas u Hrvatskoj, a to u drugim zemljama — tom pitanju puao mara. I s pravom, pošto je savjestnog šumara glavna briga a ima da mu je i sva ambicija u to usredotočena, da svojem nasljedniku predade u nastavak gospodarenja takove sastojine, s kojima će se zadana gospodarstvena svrha i postići dati. Valjano uzgojene i njegovane sastojine najljepši su i najtrajniji spomenici, koje našem * Godine 1892. po Njeg. o. i kr. Veličanstvu u priznanju osobitih zasluga odlikovan zlatnim krstom za zasluge. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 1^3 — dielovanju, bud u srezu kao neposredni izvadjaći, bud na velikim šumskim gospodarstvima kao zasnovatelji stanovitih radova podižemo. Ja bi rekao, da se najvedi dio našeg strukovnog idealizma imade pripisati upravo onim našim uspjesima, s kojima iz godine u godine sastojine podižemo, njegujemo, ter pri osvrta na nje, nakom stanovitog doba i njihov napredak — ustanoviti možemo. Zaboravit ćemo na sav uloženi trud i muku, kad vidimo, kako se kriepko razvija mladi ogoj kojeg smo tek nedavno rješili njegovih spona i ugnjetača, a samopouzdaja u izpravnost naših gospodarstvenih provedaba porasti će, kad ćemo koju godinu iza provedene prorede, pomoćju podataka crpljenih iz promjerkovane pokusne plohe, moći ustanoviti napadno povećanje prirasta i drvnih gromađa. No da do uspjeha dodje od potrebe je, da se pojedine, uspjeh uvjetujuće radnje obave prema onim zasadam i načelom, koji je za njih teorija stvarala i praksa odobrila. Biti će stoga samo od koristi, ako se malo ogledamo, kako i u što nas upućuju, glede obave i provedbe sastojina — uzgojnih radnja, novija knjiga i iskustvo. — Njegovati sastojine možemo: čišćenjem , proredjivanjem i okresivanjem. Svima trima jest svrha, da sastojinu podrže u onom stanju, kakovo iziskuju načela zavedenog gospodarenja. Niihovom provedbom nastojimo oko toga, da se pridigne porast sastojine i da se pojedinom deblu podade onakav oblik, kakav je potreban, da to deblo danas sutra postigne najveću vrijednost. Osim toga služe navedene tri vrsti operacija jošte i očavanju šume naročito u šumama četinjastima, u kojim spriečavaju potištenje, oboljenje od gribava i štete od zareznika. Napokom služe nam i u to, da dodjemo do nuzgrednih prihoda iz mladih sastojina. Uzgojno-sastojiuskim radnjama moramo pribrojiti jošte i sve one sječinske ili uzgojne poslove, koji su izvedeni s nakanom da podrže snagu tla i stojbine. Sve šumsko-ogojne napremice imadu težiti za očuvanjem te snage Napredno državno šumsko gospodarstvo zvano je u prvom redu, da te obzire uvažava. Ono to činiti mora a i čini. Plodovi podržavanja |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 124 — stojbinske snage i dobrote dozrievaju lagano, ali sigurno, pa dolaze do izrašaja u trajno rastučinu tvarnim rentama. Cišdenje m krstimo one sjekove, koje zavodimo u gajevima s namjerom da podupremo ogoje u porastu. Kod čišdenja izsjecamo sve one vrsti drva, kojih ne ćemo da imamo u glavnoj sastojini, čbunje, granate porastke koji su preostali kao potišteno drvlje od stare sastojine, rašljasta kao i sva ona dvojna stabla, od kojih nam za tvorivo sposobna debla odrasti neće. U sastojinama uzgoja visoke šume, izsječi ćemo osim toga jošte sve izdanke iz korenja i panjeva. Ovi izbojci obično su u mladoj sastojini poodrasli, višji su od mlade iz sjemena ili biljki porasle šume. No izsjeĆi ih valja već i zato : što mladu sastojinu zastiru i u razvitku spriečavaju i što će kao izbojci — doskora u porastnoj snazi popustiti, zahiriti ter bi prekasno izsječeni, u sastojini ostavili praznine, koje se kašnje više izpuniti dale nebi. — Ako se ova stabla koja isjeći kanimo i moramo nalaze u hrpama, tada ih bezuvjetno sve posjeći moramo; nalaze li se pojedince, tada bi ih prema okolnostima još prije do prorede pustiti smjeli, jer prazninu nastalu s usjeka samo jednog stabla, okolištni susjedi plemenitije vrsti drva, sklopom svojeg granja lahko zastru. Praznine koje su nastale s Usjeka hrpimice porastlog drvlja, moramo odmah iza usjeka krepkimi presadnicama uvjek onda nasaditi, kad se je bojati da bi na onom mjestu plješina ostati mogla. Nakon obavljenog čišćenja mora mlada sastojina da se bez ikoje daljne njege razvija od jedne prorede do druge, ter da nam predočuje sliku dotične vrsti uzgoja. Preostala stabla nesmiju imati mana (poodkidanih vrhova, rak, jakih Ogulina kore itd.). Za primjer, kako bi nam valjalo pročistiti mladi hrastovi gaj (čista hrastova sastojina, utemeljena na pašnjaku sadnjom žira pod motiku), u kojem imade medju hrastići umetnutih jasika i opeta u većim hrpama čiste rakite, iztaknuti ćemo, da bi pri prvom čišćenju ponajprije morali izsjeći sve hrpe rakita do gola i tada ota mjesta (odvodniv prije stajaćicu!) zasaditi jakimi presadnicami jasena ili briesta. Kod ponovnog čišćenja, ali svakako prije |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 125 — nego li su hrastići ved odrasli u vitka stabalca, morali bi izsjeći i one umetnute, a od prvog čišćenja možda preostale jasike (Pop. trem.), doznačiv ih za letve, kolčiće ili ogrijev. Iza čišćenja preostala bi nam dakle čista hrastova mlada sastojina. — Drugi primjer: neka se pročisti mješoviti hrastovi gaj, u kojem se imade uzgojiti za buduće mješovita hrastova, jasenova, briestova i grabova sastojina. U gaju imade osim gornjih vrsti drveća umetnutog čbunja glogovine, crnog trna, Ijeskovine u hrpama . S ovima posljednjima bi ponajprije valjalo postupati onako, kako je u gornjem, prvašnjem primjeru rečeno za rakitovinu. Nadalje bi valjalo svako inovrstno stablo, koje se nalazi u ili medju gustim hrpama hrastića izsjeći, da se tako što veči postotak hrastovine´ u porastku unapriedi. Od inovrstnih stabalca (buduće glavne sastojine) koja stoje oko hrastovih hrpa smjela bi se izsjeći samo ona, koja bi očito hrastovinu u razvitku priječila, pa ona, koja su takovog stablovnog sastavka (rašljasta, viljušastog porasta, u deblu grbava, satrte krošnje itd.) da je sada već očito, da takvo stabalce u valjano deblo nikada doraslo nebi. Sva ostala inovrstna stabalca (ili nazovimo ih kao u Slavoniji za razliku od hrasta bijelom šumom) nalazeća se oko tih hrastovih hrpa, imala bi ostati stajati. Iz hrpah bijele šume smjeli bi smo opeta izsjeći samo bolestne i za buduću sastojinu nesposobne stablike, kao i ona debalca, koja su sada već nadvisila samostojni, u toj hrpi možda porasli hrastić. Sve drugo bi imalo ostati stajati. Tako pročišćena ihlada mješovita sastojina predstavljala bi nam sljedeću sliku: čbunja, grmovlja kao niti svih onih vrsti drva koji u budućoj mješovitoj sastojini imati nećemo (topola, lipa itd.) sada više u tom mladom gaju neima. Neima niti čistina — jer smo ih nakon izsjeka čbunja — za sadili. Hrpe mladih hrastića čiste su, medju njima neima inih vrsti drveća, pa su prepuštene sada sebi, da se sguštaju usljed jačeg pristupa atmosferilija i svjetla. Oko njih pročišćena, od samih Ijepih stabalaca sastojeća se bijela suma ili čista, ili po-mješana sa pojedinim hrastićima u tim, hrpama pora |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 126 — slim.* Tu i takovu sliku pročišćene mješovite šume imadu i sve buduće prorede da podrže. Proreda mi nazivamo po stanovitim osnovama zavedene sjekove, kojima vadimo stabla iz sastojina za sječu jošte nedoraslih. Iza proreda neimamo više ništa da sadimo ili sijemo jer smo to imali prigodom čišćenja gajeva jur obaviti, i jer proredami vadimo samo ona stabla, kojili buduća glavna sastojina trebala ne bude. Čim koj sjek ide tako daleko, da je treba napose pobrinuti se sa ogoj čistina nastalih iza njega tada takfiv sjek ne spada više medju prorede, već u red pro- gala ili prozraka. Nauka o proredama stvorila je u zadnjima desetkima godina toliko medjusobno različnih metoda, da se danas više prorede sa zajedničkog gledišta posmatrati nedadu, pa je potriebno, da ih razvrstamo i pojedine napose promatramo. Novija njemačka literatura** razvršćuje ih u sljedeće tri glavne hrpe: u proriede u slabom, potištenom drvlju, u proriede u srednjem drvlju i u proriede u odraslom (jakom) drvlju mlade sastojine. Razlike pojedinih tih vrstih i stupanja prorede dati će se najbolje iztaći na sljedećem primjeru promjerkovane sastojine; Prsni promjer: od 10—26 cm. Broj stabala:, 12 — 18—28—31 — 55 — 46 — 44—70 -55—54—53—71 — 58—56—74—43—55 ukupno 824 1126 Prsni promjer: od 27 40 cm. Broj stabala: 50 — 32—50-31 — 28-23-17—13-15—14—11—8—6-5 ukupno 302 Proredimo li sada fcu sastojinu tako, da izvadimo od prsn. promjera: 10 — 11—12—13—14—15—16—17—18— 19—20 — 21—22—24—25—40 cm. stabala: 10—16—25 — 24—38—30—26—30—18—15—11—9—4—4—0 dakle 259 * Die Begriinđung naturgemagser Hochwalđbeatande ,Ruđ. Jankovskv´ 1903. S´r. 100. ** Leitfaden fiir den Waldbau. W. Weise. Berlin 1903. str. 75. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 127 — (po prilici ´/s od ukupnog broja), a sve nje iz tanj e hrp e stabalaea, tad je to proreda u slabom, potištenom drvlj u sastojine. * Ako pako izsječemo od: prsnog promjera: od 10—22 cm. stabala: 1—2—3—5—4—10—5— 4—3—11 6 54 komada 106 prsnog promjera: od 24—40 cm. stabala: 15—6—13—8—3—5—1—0 . . 51 komad (po prilici V,o od ukupnog broja) a sve je iz srednje hrpe stabala, pri dem smo one najtanje i potištene neposjeeene ostavili i nadalje rasti, tad je to proreda u srednjem drvlju sastojine. Izvadimo li konačno od: prsnoga promjera: od 10—26 cm. stabala: —1—2—3 — 5—4—5 .. . 20 komada prsnoga promjera: od 27—40 cm. 59 stabala: 6—4—-5—2-4^2—3—2—4— 3—2 — 1 — 1 39 komada (po prilici V20 od ukupnog broja) a pretežitiji njihov broj iz jače, deblje gromade stabala sastojine tako, da smo u slabija stabalca sastojine jedva i dirali, tad je ta proreda izvedena u odraslom, (jakom) drvlju sastojine. Kod prorede u slabom drvlju sastojine vadimo slaba, potištena i loša stabalca. Ova vrst proreda jest u praksi najobičajnija, a načelno ju donekle zastupa i Kraft*. Ovom vrsti proreda privadjaju se k uporabi stabalca, koja je sama sastojina jur izlučila, i gdje je nastupio u porastu zastoj, sto je uvjek onda slučaj, kad stabalca tako gusto stoje, da jedno nemože drugog da nadraste. Stabla lošeg oblika (prelomljena, rašljasta, izlamane krošnje i t. d.) valja uviek onda izvaditi, * Beitrage zur Lehre von đen Durchforstungen etz. von G. Kraft. Hanover 1884. i Hanover 1889. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 128 — kada se usljed toga ljepša 8tabla u porastu unaprediti mogu, ili se dade očekivati, da će od toga po preostajudu sastojinu nastati ini probitci. Od proreda u srednjem drvlju razlikujemo i h viš e načina . Postelsku proredu, dansku proredu, proredu u krošnjama, Pri Postelskoj proredi (nazvanoj po mjestu Postel, gdje ju je pl. Saliseh uveo) ostavljaju se sasma potištena stabla stajati, dočim se onaj dio sastojine koj tvori njezinu krošnju, znatno proredi. Ovaj način prorede razvio se je u mješovitim, hrastovo-bukovim sastojinama, za koje več od zamana vrijedi pravilo: da se bukvići pod hrastima potišteno porasli ostave stajati, te da se u onim slučajevima, kod tako vih od naravi neima, poodrasli bukvići prevršuju i tako na umjetni način pudstojna bukova sastojina pod hrastovima stvara. Sama proreda provodi se´medjulim tako, da se sklop krošnjah na toliko prelomljuje, da hrastići u tih prelomih svoje krošnje razvijati i širiti uzmognu. U Hanoveranskoj provode ovakove prorede već od god. 1840. a preporučaju ih s estetskih razloga i za druge vrsti drveća. Danskom proredom hoće da u što kraćoj obhodnji uzgoje sklopljenu sastojinu jakoga drvlja, koje treba da je osim toga u deblu čisto od granja. U tu svrhu proredjuju gusto porasle sastojine prvi puta onda, kada su na 7 metara visine dorasle. Svake treća godine vraćaju se sjekom u tu sastojinu, pa vade sva loša stabla, bolestnike i one vrsti koje neće da uz glavnu sastojinu uzgoje. Kasnije se prorede sve to rijedje, Od 60.—TO. godine vraćaju se svake 6. godine, iza 100. godine svake 10. sproredama u istu sastojinu. Takovim postupkom uzgoje do 40. godine sastojinu u kojoj se nalaze sama ravna mlada stabla. Jačim i najačim stablima pogoduju odsele redovitim proredami i to tako: da se u načelu samo onda i ono stablo usječe, koje znatno sprieČava u razvitku debla i krošnje jednog ili više bolje uspjelih svojih susjeda Već po prilici od polovice obhodnje dade se jasno razpoznati buduća sastojina. Debla k istoj spadajuća izaberu se |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 129 — sada, na koliko je samo moguće u podjednakoj razdiobi preko cijele ploštine, pa se obilježe krugovima od vapna ili tera. Prorednim načelom vrijedi odsele zadatak: da takova stabla valja uvijek sikirom oslobadjati od onih komšija koji bi znatno spriečavali razvoj njihovih krošnja. Proredom u krošnjama zahvaćamo u vladajuću sastojinu s namjerom, da tako pružimo osobitu njegu onim stablima, koja će danas sutra tvoriti do sječivosti dorasla debla, d o č i m načelno čuvamo jedan dio podstojne sastoji ne od isjeka . Slabiji stupanj ovakove prorede upotrebljujemo ko d mladji h sastojina naročito ondje, gdje je potrebno da usljed izsjeka pojedinih stabalca razrjesimo hrpe jednako vriednih stabalaca, ter tako doprinesemo k njihovom podjednakom razdielenju preko ciele plohe. Jačim stupnjem te vrsti prorede želimo pogodovati glavno — sastojinskim deblima a postizavamo tu svrhu tako, da njihove krošnje oslobadjamo od stiske i nadrastka. Ovaj način prorede provadja se naročito u starijim sastojinama. Prorede u odraslom, (jakom) drvlju mlade šume provodim o u onim sastojinama, koje su već iz starije oblikovine počele prerašćivati u buduću glavnu sastojinu, a provadjamo ih tako, da vadimo vi ada juda debla i to po mogućno.sti takova, blizu kojih stoje debla kojim su krošnje postrance stisnute. Pri tom načinu prorede predmjevamo, da će se ove stisnute krošnje oporaviti, razviti i razrasti, usljed ćega da će preostala ta debla znatno prirašćivati na gromadi i kakvoći. Ovakove prorede imadu se svake desete godine opetovati, a vadi se O´l — 0*2 od drvne gromade ciele sastojine. U glavnome bi imao iznositi svakokratni izsjek upravo toliko, koliko je priraslo u razmaku vremena, izminulog izmedju jedne i druge prorede. Po teoriji tih proreda, nebi do dobe sjećivosti u takvim sastojinama bila drvna gromada nikada veća no je bila u dobi od 60—70 godina, kada je naime prvom takovom proredom otpočeto. Ovamo ubrajaju i prebornu ili Borgreovu proriedu. Svrha joj je, da se pomladnja sastojina |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 130 — što mogu<5e dalje, u kašnja vremena poodmakne, da se što više drvne gromade izvadi od debala počam od 60 godina starih, te da se do kasne oplodne sječe uzgoje debla za tvorivo osobito uporabiva. Iztaknuti ću mimogredce samo, da je Borgreve pokušao ovu svoju teoriju prenjeti u praksu i zato da na taj način dokaže ovlaštenost čistoprihodne nauke i njenom uporabom postizivog visokog rentabiliteta. Jednu tako proredjenu borovu sastojinu predstavio je izletnikom šumarskog društva — koji se ali, usuprot sve teoretičke ovlaštenosti i visokog dohodka postignutog iz prorednog usjeka, sa slikom preostale »kuštrave« glavne sastojine sprijateljiti mogli nisu. Ako i nebi za naše 70 — 80 godina stare hrastike mogao zagovarati provedbu prebornu ili Borgreove prorede kako je evo ocrtana, iz razloga: da nebi usljed prenaglog progalenja iisolacije nastala guhovrhost, to ipak držim modifikovanu proredu u jakom drvlju gdje su naime nebi imala vaditi vladajuda debla već upravo ona potištenih krošnja onda ovlaštenom, kada se pruži prilika, da se uz osobito povoljne tržne ciene dadu postidi visoki prihodi za slabije sortimente drvene robe, koja se dade proizvesti iz slabijih stabala (sliperi, gredice, stupi za poduzetnietva podporišta za rudnike itd.) podpunoma ovlaštenom. Sto se tiče stupnjeva same progale koju proredom postidi kanimo to ih razlikujemo u slabu, umjerenu i jaku proredu. Pri slabom stupnju prorede izsjecamo potištena stabla i pojedina od onih, na kojima se jasno razpoznaju znakovi porastnog zastoja. Kod umjerenog stupnja prorede vade se sva ona stabla, koja za postignuće sklopa više potriebna nisu kao i ona, koja su u odrastku zaostala. Jakim stupnjem proriede nastojimo da predusretnemo zastoju u prirastu ostavljajud ovdje — ondje koje od potištenih stabalaca stajati osobito onda kada ovakova baš nastalu progalu svojim stajalištem zastru. dočim se i pri ovom načinu prorede u glavnome izsjecaju ona debelca, koja u prirastu zaostaju. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 131 — Poslovne osnove šumarskih pokusnih postajah sadržavaju potanko propisane načine radova i postupaka, kojih se kod provedbe pojedinih načina prorede držati valja. No pošto resu Ita ti njihovih radova imadu služiti u prvom redu znanstvenim svrham, to ih ovdje nabrajati nedu, nego ću se radje osvrnuti na pojedine povode, svrhe i učinke samih proreda. — Pošto se moraju prorede skoro za svaku pojedinu vrst drva, dapače i za pojedinu dobu istoga raznoliko provadjati, to se je odustalo od naučanja obćenitih pravila za provedbu istih. Gledom na uzgoj sastojina potrebne i nuždne su prorede uvjek onda, čim glavna sastojina ili koja od umetnutih vrsti drveda stane trpiti od postranog pritiska krošnja. Dok se krošnja stabala živahno razvijaju i poraštuju, nastaju ovakovi slučajevi prilično često, pa se zato prorede i opetovati moraju. Oprav dan e s u prorede uvjek onda, kada se putem njih može povečati uzgoj punovrednih drvnih gromada dakle gladke, od granje čiste deblovine. Ponovno proredjivanje mora se učiniti odvisnim od razvoja porasta u visinu i to tako, da se tim češće provodi, čim je onaj porast živahniji. Učink e proreda moramo sa sliedeća dva stanovišta posmatrati. Kada naime jedno stablo izsjeČemo, tada oduzim- Ijemo sastojini i jedan dio prirasta sto ga je ona proizvela, s druge strane dobivaju preostali komšije usljed isjeka debla — povećani razvojni prostor, usljed toga mogu oni svoje krošnje proširiti, pa će se tako prirast ciele sastojine uvećati. Sto se tiče gubitka na prirastu kojeg ćemo usljed prorede pretrpjeti, to nam valja uvažiti, da će u stanovitoj sastojini (pri istom broju stabala) tim više prirasti čim su ova deblja, a tim manje čim su stabla tanja. Najslabija i uz to potištena stabla neimaju u obće više prirasta koj bi se mjeriti i opredielivati dao. Iz toga slijedi: da će se pri proredi od prirasta tim više izvaditi, čim se oštrije izsjecanjem zahvati u razred vladajućih debala. Ako je dakle stanovitoj proredi zadatak, da sastojina prirast zaista uveća , tad moraju preostala stabla tim odlučnije proizvoditi, čim je u proredi više drva izsječeno. Uvažimo li da |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 132 — pri umjerenoj proredi izsjecasmo sve ono što nije za postignuće sklopa više potrebno, dakle što više neprirašćuje, ter da pri tome nastojimo, da sve odstranimo što bi na porastni zastoj dielovalo, to demo pri takovom stupnju prorade poremetiti prirastno dielovanje sastojine u vrlo maloj mjeri. Ako nam je pri tome još i uspjelo te smo porast sastojine unaprijedili, tada je preostaloj sastojini dužnost da nadomjesti sasma maleni gubitak na prirastu, pa će sve ono što će stabla usljed prorede vise producirati, — biti čisti dobitak. Kod prorede u srednjem drvlju sastojine puno je jači zahvat u one stablovne razrede, koji znatnije prirašćuju, U ovom slučaju unaprediti će se sastojinski prirast usljed prorede samo onda, ako preostala stabla uzmognu svoje prirastno dielovanje razmjerno povećati. Najviše ćemo dosadan ju kolikoću prirasta umanjiti pri proredi, izvedenoj u jakom, (odraslom) drvlju sastojine. Kod ovog načina proreda stavljaju se na preostalu sastojinu u prirastnom pogledu najveći zahtievi. Gledom na različna dobna razdoblja sastojine, moraju se dakako i prorede na različite načine provadjati, ako se pri tome lioće da se uzgoje najveće sastojinske vriednote. Pri tome valja naročito razlikovati dvije dobe. Onu dok stabalca doraštuju do debala, i dobu debala koja bi imala tvoriti buduću glavnu sastojinu. Ovo doba deblovine počimlje s onim vremenom, kada krošnja više neporašćuje u visinu. Sastojine onog prvog dobnog razreda valja podržavati u sklopu, da se tako uzgoje od granja čista debla. Zato je u opće potrebno da se u toj ranijoj periodi sastojinskog razvoja prorede provadjaju u potištenom drvlju i umjereno, da se izsjecaju samo potištena stabalca kao i ona koja spriečavaju odrast sastojine. Od onog vriemena kad su stabalca odrasla u debla, slabi je daljnji porast u visinu. Odsada su već manje dogadja da bi sastojina izlučivala debla prerašćivanjem, već trpe krošnje više od medjusobne stišnjave, što je sasma i naravno. Krošnje koje su dovršile svoj porast u visinu, teže i nastoje da svoj pri |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 133 — rastni napon upotrebe za svoj razvoj u širinu. Krošnje se moraju ali dobro razvijati, ako prirast ima da bude dobar i povoljan, pa zato treba da imade svako vladajude stablo i svoj porastni prostor. Takove sastojine valja sada u potištenom drvlju znatn o prorediti. Može biti sastojim na uhar i proreda u srednjem drvlju pa i ona preborna, što odlučuju sve okolnosti dotične sastojine. Samo jedno se nesmije, naime odrediti, da se jedna sastojina načelno vazda na ovaj način, a druga na onaj način prorediti imade ! Ova razmatranja nebi bila podpuna, kada nebi pozornost čitatelja svratio na radnju šum. savjetnika Kožešnika* koj je (poput Krafta) kazao, da se broj stabala koja bi se pri proredi imala izvaditi, opredieli računičnim putem, akoprem su i teorija i praksa takove pokušaje odklanjali. Kožešnik polazi pri obrani svojih nazora sa stanovišta, da de se osobito uspjele sastojine odlikovati ne samo po velikim srednjim temeljnicama, visinama i po dobroj kakvodi, ved i po razmjerno veliko m broju stabala. Broj stabala da je vrlo važan činbenik, a svakako činbenik s kojim je od svijuh ostalih (vrst stojbine, sklop krošnja itd.) najbolje rukovati. Broj stabala da odlučuje i 0 veličini drvne gromade ved stoga, što se jedinica drvne gromade pokusnog stabla sa brojem svijuh stabala množi. Prema tome da ne može biti svejedno, dali na plošnoj jedinici stoji manje, ili tja znatno manje stabala, no bi ih tamo pri vedoj sastojinskoj vrijednosti, prostorno valjano razdieljenih etajati imalo. Ovo da se može uvijek onda la liko dogoditi kada se proredjivanje empirički izvadja, dočim se u računičnora posljedku nadje lahko mjerilo kojeg se držati valja, da se pri proredi neizvadi bud previše bud premalo. Za 45 god. smrekovu sastojinu, stojbine takove (po tab. II.) da bi pri podpunom sklopu na hektaru imalo stajati 2.400 stabala, valjalo bi prije prorede sljededa ustanovljenja preduzeti: * Die Beatandespflege mittelst Lichtung nach Stammzaliltafeln itd. Von Moritz Kožešnik. 1898. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 134 — na pok. plohi od 400 čet. met. imalo bi prema gornjoj predpostavci stajati 96 stabala praznine iskolčene prema stajalištnom prostoru tabelle podaju 13 kolčića´ preostaju dakle . . 83 stabla Izbrajanjem pokusne pljhe pronadjeno je . . 101 » « prema tomu bi se imalo izsjeei 18 stabala (odnosno po hekt. 18X24^450 stabala). Kada su sada na pokusnoj plohi zatesivana ona stabla za koje držasmo da ih valja odstraniti, nabrojeno ih bje 20 stabala dakle po hekt. (20x25) 500 » « Iza kako smo na taj način proredili samu pokusnu plohu, onda nam je prema toj slici lahko proredjivati susjedne die- love sastojine. Umirenje za proredjada da leži pri tome ne toliko u brojnoj absolutnosti stabala, koja bi se imala izsjedi, več u tome: da de nakon izsjeke jošte uvjek preostati odgovarajući broj stabala, ter da umanjenje sastojinske drvne gromade nije od pukog slučaja ovisno. Svakako su izpravna ustanovljenja, da je svojstvo stanovite sastojine ovisno od: srednje visine, srednje debljine stabla, od kvalitete i od broja stabala na ploštnoj jedinici se nalazedih. Ova četiri činbenika predstavljaju svotni posljedak svih porastnih i razvojnih upliva. U njima se zrcale dobrota tla, način utemeljenja sastojine, pa su i vjerno ogledalo svih gospodarstvenih napremica i propuštaja pod kojima se je sastojina razvijala, kao i svijuh grieha. na istoj počinjenih. Ako uočimo svrh u koje radi stanovitu sastojinu proredjujemo tad moramo dođi do zaključka, da stanovita stabla izsjecamo ili ostavljamo uvijek s namjerom, da na taj način unapredimo i sredimo razvoj preostalih krošnja. Kada nam pako manji broj krošnja (iza proriede) uvjetuje vedi porast u debljinu, a vedi broj krošnja (prie proriede) manji napon, pa kada se svakokratni posljedak tih učinaka najjasnije izrazuje u veličini srednjeg prsnog promjera stabala, tada je jasno da imamo pri njezi sastojina da sa dva činbenika računamo: s a |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 135 — brojem krošanja i sa veličinom srednjeg prsnog promjera . Iz toga valja pako zaključiti, da treba odnosni broj stabala, koj je potreban na stanovitoj ploštnoj jedinici da se postigne sto veća proizvodnja tvarne drvne gromade, vazda ustanoviti prema svakratnoj veličini prsnog promjera. Obzirom na ta načela konstruirao je Kožesnik za smreku izkaz iz kojeg se dade za tu vrst drva jasno razabrati zakon sastojinskog porasta i razvoja, iz kojeg demo izkaza pregleda radi izvaditi samo sljedede brojke: i«* ^ _g .. s ga -2-^ a 2 S »-3 % (^ . 0^a 0) ^ a fe| > 03 ^ 10 (oko 30 god.) 0-0079 4449)..^ § 1.5 2.25 20 (oko 58 god.) 0-0314 1600 ^ | t 2.5 6.25 30 (oko 80 god.) 0-0707 82o|^ i i 3.6 12.20 Prema onomu što je jur prije rečeno, lahko se je po pro redi glede stanovite smrekove sastojine po ovakovom izkazu ravnati. Veei broj stabala od izkazanih gore po hekt. — valja izsječi, manji li je broj stabala na likt za odnosni popr. prsni promjer — tad neima proredi mjesta! Kako se u hrastovim mladicama zajedničkog državnog erara i imovnih obćina, danas već čisti, i proriedjuje, koli u šumama utemeljenim na umjetni, toli i na naravni način, to bi bilo poželjno, da se koji od zvaničnika dade za sračunanje takovog izkaza za hrastovinu, ter da sabrav sve podatke prije i iza obavljene prorede, isti obćenite poduke radi objavi. Osobitu važnost zadobili bi takovi podatci onda, kada bi bio s vremenom oglašen material dvajuh do trijuh proreda jedne te iste sastojine. Medjutim bi se ovakova odredba bila mogla učiniti i unašem uredjajnom naputku uz obvezu, da se takovi izkazi imadu svagda priklopiti prorednim osnovama, kako bi za buduće i nasljednik znao, što je prednik s provadjanom proredom postići kanio Da vidimo to na primjeru. Neka se proredi sadanja smrekova sastojina, 30 god. stara sa 12"/o jelo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 136 — vine i umetnutimi hrasti i javori. Svrha proredi jest: da se hrasti i javori očuvaju, a jela da se na štetu smreke za 20% pomnoža. Prema tom zadatku bit će za svakog proreditelja jasno, da pri proredi u pogledu hrastova i javora imade lih 0 tome nastojati, da im krošnje svagda ostanu proste — nestisnute. Iz njihovog okolišja treba dakle svaki puta smetajuće im sudrugove (inovrstna drveda) odstranjivati, njih pako čuvati. Podatci za gornji izkaz obračunani su prema obličku: staj: odaljen: ^10X^+50, a za hektar i sred. prsni promjer 10.000 10.000 , , "^ ^^ "^°´^ = (10X0-30+0-50)^ ^ ^12^2 ^ =^ "^™g^^ 820 stabala. — (Ovaj obličak prikladan je za sva obračunjavanja podam od 9 centmetr. popr. prsn. promjera, dočim bi od 5—9 centmetr, valjalo interpolacijom brojke pribaviti na temelju faktičnih rezultata iztraženih u mladim sastojinama). Okresivanje m modi demo se u sastojinsko-uzgojne svrhe, prema dosadanjem našem, domadem gospodarstvenom stanju samo riedko kada služiti, akoprem bi isto, pri sadanjoj cieni naše hrastovine i pri uporabi okresivanja kod te vrsti drva u osobiti m slučajevima (uzduž prosjeka, puteva, na rubovim šumah, visoko drvlje u srednjoj sumi, čuvari u mladim sastojinama itd.) sasma opravdano a i potrebno bilo. Stabla se okresuju bud zato, da deblo dobije bolji oblik, budi da se predusretne potištivanju. — Bolji oblik deblja postigne se onda kada deblo ranu izcieli, a nutarnje drvo iza toga poraste jednakim, ravnim vlakaneima. Pospješenje porasta u vis postigne se pri tome rijedko kada, kod smreke upravo zapne porast u visinu iza okresivanja, koj se malo po malo tek oporavlja. Usljed okresivanja može deblo punodrvnijim postati tek pod osobitim okolnostima. — Suprot potištivanja, i zastiranju okresaju se debla u pomladnim prebornim i srednjošumskim sječinama. Redovito se okresivanje tako izvadja, da nepreostane trčak od grane uz deblo stajati. Odrezina mora da je gladka, pa je valja shodnim mazilom (ter, vosak itd ) oličiti, proti gribovima očuvati. Grane jače od 7 centmetr. nevalja odrezivati!. Iskustvo bo uči da |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 137 — odrezine prekasno zarašcuju, usljed česa rane gnjiti stanu. Sa razmjerno manje pogibelji snimiti ćemo grane: kod stabala koja jošte živahno prirašcuju, koja su na dobroj stojbini, te u mjesecu studenu i prosincu. Moramo li kada snimati jak e grane, tad ovih ne valja snimati gladko uz stablo, već tako da ostane podulji trćak sa nekoliko oka, koja će kašnje mlađe grančice iztjerati, ter tako gnji´oću trčka spriećavati. Najuspješnije ćemo obrezivati kratkom oštrom pilom. Ovom ćemo u granu ponajprije na jedno 10 centmtr. dalje od debla, a na doljnoj strani grane zarezati, nakon toga granu od gore prema dolje odpiliti. Takovim načinom okresivanja predusresti ćemo zadiranju i začehivanju grana o deblo, i nepotrebmom povećanju rana. Najizcrpivije obradio je pitanje o okresivanju profesor G. Hempel u monografiji*, u kojoj je potrebu, način i uplivne posljedice okresivanja sa svih strana objasnio, naročito gledom na hrast. On luči i naposebno razpreda o okresivanju zelenih i suhih grana. Snimanje zelenih grana imade svrhu, da se uzgoji vrijedno deblo, da se predusretne nizkom razrašljenju stabla u krošnju, da se unapredi prirast cieloga stabla, da se njegov oblik poboljša i poljepša; a po tom i tehnička uporabivost i vriednota. Okresivanjem suhih grana kanimo predusresti urastu tako zvanih „sljepica", u debla, pospješiti zacielenje nastale jur rane i omogućiti prerast rane. Posljedak uspješno provedenog takovog okresivanja dolazi do izražaja u povoljnom razvitku i daljnem porastu nutarnje vlaknovine, koja bi u protivnom slučaju mogla trpjeti od gnjiloče, raka, ter tako umanjiti vriednost debla. Pri četinjastim vrstima drveća valja s okresivanjem biti osobito opreznim. Dok se listaće okresivanju prilagodjuju, isto podnose na koliko se valjano, uredno i razborito provodi, ter od njega korist crpe, to se četinjače s pram okresivanja baš opriečno tomu vladaju. * Die Aestung đes Laubholzes insbesondere der Eiclie, Van G. Hempel. Wien 1895. 4 11 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 138 — Dočim listače, koje razpolažu velikom izbojnom snagom u kratkom vremenu izlijeće prouzročene im rane, to imade kod četinjača okresivanje za posljedak veliki gubitak smole, težko i polagano prerasdivanje odrezina i štetan upliv na prirastne odnošaje, pošto se oduzimanjem najnižih grana kod smreke i jele, korenje lišava zasjene, vlage, a po tom i povoljnih utjecaja na asimilaciju hrane, ter razvoj stabla. Pošto se u uzanom okviru članka, kojemu je svrha bila das obdenitog stanovišta obrazloži uzgojna načela, ne dade zahvatiti u tančine pojedine metode i njezine provedbe, to moram prepustiti bud zgodnoj priliki, bud kojemu od drugova da se pretresanjem pitanja, koje je i po bududi uzgoj naših mladih sastojina toli važno, prigodice ondje nastavi, gdje sam za ovaj put dovršiti morao. A jer se specializovanja, koja njemačka šum. knjiga naročito glede četinjača obradjuje, ne dadu lahko kalupimice prenašati na naše bukove, hrastove i kestenove sastojine, to mnijem ovlašteno, da razpravljanje o nastavljenom predmetu s dnevnog reda ne bi smjelo sadi. To je i prava svrha ovim redcima bila. U Mac Iju, 15. veljače 1906. Šumarenje na otoku Rabu. Prije svega moram bar na kratko napomenuti, kojim povodom sam bio izaslan, da proučim način sitnoga šumarenja na pomenutom otoku. — Pošto je otok Rab sastavni dio kraljevine Dalmacije, o utjelovljenju koje se baš sada i u nas dosta piše, mnijem, da de i mnogoga od cienjene g. g. Čitatelja ovoga lista zanimati način šumarenja na tom liepom i plodnom otoku. Na temelju zakona od 8, lipnja 1871. te onoga od 15. lipnja 1873. provedena je u bivšoj vojnoj krajini segregacija bivših državnih šuma. — Pri tom pazilo se je osobito i na to da se krajišnikom predadu u vlastnost radi laglje dobave i do |