DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 165 — Napokon imenovalo ga je god. 1905. gradsko poglavarstvo svojim narodno-gospodarslvenim i šumarskim nadzornikom. Tako nam ote i opet nemila smrt iz naše sredine još mlada, marna i radina stručnjaka, do skrajnosti svjestna urednika, što mu je višeputa po predpostavljenoj mu oblasti i priznato ; a ne manje izgubismo š njime vrla druga i prijatelja, koji si je znao prijatnim susretanjem u i izvan službe steći vazda priznanje i obljubljenost u svim slojevima gradjanstva, kao malo koji, čemu je dokazom i množtvo što gradjanstva što opet činovničtva grada Varaždina, koje ga izprati na zadnjem putu do hladna groba. S njime izgubismo druga puna rada, odana dušom i tielom svome zvanju, požaliti se s toga mora svestrano njegovo naglo i prerano preminuće. Pokoj mu vječni! Pokojnik ostavio je suprugu sa troje neobskrbljene djece. J. Š—r. Različite viesti. Sa kr. šumarske akademije u Zagrebu. Profesor Ivan Partaš, koji je bolesti radi bio cielo zimsko proljeće školske g. 1905./1906. na dopustu, na toliko se je i opet oporavio, da će u sliedećem ljetnom poljeću svoja predavanja na šumarskoj akademiji opet nastaviti. Viest koju će brojni mu prijatelji i znanci sigurno radostno pozdraviti. Šumarski vježbenici u bosansko-hercegovačkoj šumarskoj službi, ako u roku od dvije godine ne polože državni izpit za samostalno šumsko gospodarenje, biti će od sada iz službe odpuštavani. Medjutim imade i tamo i to iz novije dobe još i takovih šumarskih upravitelja, koji ne samo da nemaju državnog izpita, već ni u obće šumarske stručne nauke. —a— Izložba rogovlja i lovačkih trofeja, što ju „obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva" sada u Zagrebu priredjuje, biti će svečano otvorena na dne 4. travnja prije podne. Izloženo će biti više od 40 baš orijaških rogova od jelena iz slobodnih lovišta, do 15 pari rogova od jelena iz zvierinjaka, 20 pari rogova od jelena lanjaca i do 140 sve po izbor rogova od srndaća — a to sve ustreljenih zadnje tri godine po raznim lovištima naše domovine. Osim toga biti će izložene još i druge lovačke trofeje, pa će stoga ta izložba sigurno biti brojno posjećena i od svih lovaca šumara — te prijatelja lova, koji se podjedno ovime i opet upozoruju na tu svakako zanimivu i poučnu izložbu. Mamutovac drvo budućnosti? Mamutovac je četinjača, poznata pod latinskim nazivljem Sequoia gigantea, i´i Wellingtonia gigantea a njemački Mamutbaum — Mamulfichte, a udomljena je jur u mnogim parkovima srednje Europe. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 48 <-- 48 --> PDF |
1G6 Njeka botanička djela a i stručni listovi vrlo preporučuju tu četinjaču i za šumski nasad i uzgoj i to toU radi brzog rasta kao i tehničke uporabivosti, a to je i mene ponukalo, da tu vrst drva počmem saditi i aklimatizirati i u Banovini gdje je potreba na gorivu drvu kao i gradji baš vno velika. Lanjskog proljeća posijem 100 grama sjemena, u šumskom vrtu „Topličke kose" i dobijem oko 200 vr o dobro uzrast ih biljki. Popriečna im je visina 13 cm. sa vr o liepom krošnjom, korijen je popriečno 24 cm. dug na njemu imade vrlo mnogo brandusa, a to je znak, da će biljke i dalje liepo napredovati. Tih 200 komada biljki presadio sam sada u sraz „Pog´edić" kod Giine, na južnom obronku, a nekoliko i na sjevernom, da se vidi — kako će na pojedinom njih napredovati. Da i i kakovi kukci ili gribovi tu četinjaču napadaju, nisam mogao do sada još doznati. Ista je vrst drveta uvedena i u Njemačkoj — pa kada može tamo uspievati — nadam se da će i ovdje gdje je ipak blažija klima — dobro napredovati. Mamutovac je četinjača, koja u svojoj pradomovini Kaliforniji naraste, do vrlo velike debilne i visine, a nadjena je u Siera Nevadi u 1500 metara nadmorske visine — a Izmedju 36" i 39° sjeverne širine imade od te četinjače čitavih sastojina. Jedini su australski Eukaliptusi višji i deblji od ove četinjače. Mamutovac naraste u svojoj pra domovini do lOO metara visine i prsnog promjera do 12 metara, a može i do 1500 godina doživiti. Tu je četinjaču donio je prvi u Europu godine 1850 neki Lobe, pa u slobodi liepo napreduje u južnoj i zapadnoj Europi, dapače su ju uspjehom kultivirali i u sjevernoj Njemačkoj — gdje je sigurno veća studen nego li kod nas u Hrvatskoj.* Drvo te četinjače je bielo, tvrđo a daje dugotrajnu gradju. »Iglice imade kratke, one se nizaju naoko´o grančice, a nisu tako oštre kao u drugih četinjača. Na grančicama koje plod nose, leže iglice krovasto (dachig) poredane. Šišarke su žuto smedje boje. Tu četinjaču mnogi vrlo preporučuju radi brzog rasta i dobre tehniške sposobnosti, a to je i mene ponukalo da pokušam i ovdje uvesti, i to barem kao umetnuto drvo, koje bi danas sutra nadomjestilo hrastovu gradju a donekle i gorivno drvo. Od ove se četinjače ne bi mogle za sada još i ciele sastojine uzgajati — jer je sjeme preskupo — a slabe je i klicavosti, pošto se iz * Dva vrlo liepa ved kojih 30 godina stara primjerka rastu i po stranama palače jiigoslavenke akademije u Zagrebu — na Zrinjevcu — a i po ,Tuškancu" i u „Maksimiru" ih imade. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 167 — velike daljine đovaža — a i ne dobije se uvjek svježa u trgovinama a s toga se i malo biljka dobije. Poprečno me dodje jedna jednogodišnja biljčica sa sjemenom i kulturom u šumskom vrtu, na 6 filira, vrtljar Farago u Zalaegerzegu prodaje jednogodišnju biljčicu u cvetnom loncu uzgojenu po oO filira komad, čisti bi uzgoj sastojina takovih biljka po tom vrlo puno stajao — no kao umetnuto drvo — ipak bi se rentiralo gojiti ju, jer brzo raste. Oko 25 — 30 godina moglo bi već i do uporabe doći, jer će u toj dobi, kod iole povoljnih odnošaja narasti do visine od 20—25 metara, a u debljinu od 30—40 cm. a takovi uzrast neima ni jedno domaće drvo kod nas. Kad bi uzgoj te četinjače uspio, a biljke u dobi od 25 — 30 godina narastle do visine od 20—25 me. a u debljini do 30—40 cm. kako bi i inače morale uzrasti, to takova kultura ipak nebi bila preskupa, jer bi već u dobi od 30 godina davala i velike koristi. Uzeo sam poprečnu debljinu u dobi od 30 godina na 35 cm., a tehničku porabu deblo u duljini od 15 metara, što čini r44 m^ sadr. žine. Kada bi se uz to na jednoj rali od presadjeuih 4000 biljka (jer više se ne bi smjelo poradi brzoga rasta i prerane prorede) našlo u 30-toj godini samo još 2000 stabala, to bi kod povoljnog prirasta značilo kojih 2880 m^ drva, nu uzmimo da bi bilo samo 2()00 m´, a jedan kub. metar po 5 kruna da se prodaje, to bi se dobila već svota od kakovih lO.OOO kruna. Sjeme za uzgoj biljki staja´a oko 360 kruna dak´e sa presadnjom i daljnjom režijom te kamatama došla bi takova sastojina kroz 30 godina u najnepovoljnijem s učaju tek na kakovih 1000 — 1500 kruna ostao bi dakle ipak u 30 godina možda kakovih 8000 kruna dobitka. Teodor Basara, nadšumar. Kubikator. U posljednjem broju „Šum. lista" spomenut je novo konstruirani aparat, za točno i brzo kubiciranje deblovine. Aparat taj da stoji 35 odnosno 42 K. Kako mi je i samom kubiciranje iz vrlo nespretnih, makar onih najspretnijih tablica dosadilo, konstruirao sami ja za sebe, t. j . za moju uredsku porabu takav jedan kubikator, kojim mogu isto tako brzo kubicirati, kao da prepisujem gotove već iznose iz priručnog arka, bez ikakvog traženja. — Točnost, odnosno mogućnost pogrieške na minimum je svedena, tako da ni u posljednjem broju lista preporučeni kubikator ne može biti sigurno praktičniji od mojega, koji zadovoljava svim zahtjevima, koji su u opće mogući, tako da onaj, može biti u najboljem slučaju samo po uporabivosti jednak mojemu. Pripravan sam moj aparat dati umnožati tako, da kroz naše obrtnike napraviti dadem pojedine djelove, a sam stvarcu složim, ako mi |
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 168 — unutar 2 mjeseca barem toliko naručaba stigne, da mi se bar trud isplati. Moj aparat koštao bi samo 15 K, a oprema mu bude takova, da če sigurno svakoga zadovoljiti. Molim stoga onu p. gg. koja taj moj „kubikator" naručiti kane, da mi dopisnicom još i to navedu, ima li aparat sadržavati još i odgovarajuće kubične sadržaje za duljine . . . m. i srednjeg promjera . . . cm., zatim da li seimadu odčitavati na aparatu još i produkti: faktora . . (n. p. cjena 1 m´ gradje) sa faktorom 0-01, 0´02. do l´OO. Takovih povoljnih faktora naime može se i desetak umetnuti Josip Bujan, šumarski vježbenik, z. p. Novsk a (Slavonija). Samoubojstvo. Na 13. ožujka ustrelio se je u Sarajevu bos.-herc. šumarnik i predstojnik tamošnjeg vladinog šumskog odsjeka Adolf Demarček. Uzrok samoubojstvu nije poznat. Obitelj mu je todobno boravila u Opatiji a par dana kasnije umrla mu je i supruga. Grlas Iz naroda — proti kozama. Da narod sam od svoje volje uzdigne glas na obranu svojih šuma, a proti držanju koza, svakako je u nas do sada još osamljeni pojav, pa s toga vriedan, da se zabilježi. Zemljištna zajednica urbarske obćine „Selište srbsko" u kotaru Rutinskom, županije belovarsko križevačke" — uvidjajuć štetne posljedice — paše koza po svojim šumama i šikarama, zaključila je na 7. siečnja t. g. po većini svojih ovleštenika, umoliti kotarsku oblast, za odredbu stroge zabrane paše koza po svim njihovim obćinskim šumama i šikarama. Očiti je to znak, da se vremena menjaju a i mi u njima. A. J. Izvoz borovice (smrike) iz Bosne i Hercegovine, iznosio je prošle godine 1905. ukupno kojih 80 vagona. Plaćalo se po metričkoj centi 35—45 kruna. Žali bože što narod kod branja bobica, obično i grmove zapali, a i druge zloporabe počinja. U najnovije se doba traži za Ugarsku i Slavoniju takodjer i kolje od borovice, Da se na put stane raznovrstnim zloporabama pri tom, zabranila je sada zemaljska vlast izvoz borovice kao i borovičnog kolja bez posebnih dozvolnica. —a— Drvarska burza otvoriti će se glasom zaključka „ugarske zemaljske udruge šumskih trgovaca i industrijalaca" na peštanskoj burzi. Za prvi mah držati će se odnosni sastanci samo po jedan put na tjedan, i to subotom od 12 do l´/^ sati poslije podne. Svrha tim sastankom imala bi biti u glavnom riešiti pitanje, kako bi se na osnovu novih preradjenih usanca moglo postepeno zavesti bursovno trgovanje drvom i službeno notiranje ciena. Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dećak.) |