DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 185 — Negleded´na to, da težatne zemlje i tlo kud i kamo vedi prihod odbacuju, bilo bi tim još i ta prednost skopčana, da bi i u taj kraj došli ljudi. Što se tiče pitanja, da li se prodaja imade provesti na malo ili u veliko, to mogu samo posliednje zagovarati. Tko znade, kako se drvo u posavskim šumama vojne krajine izradjuje, komu je poznata razsipnost kod sadanje proizvodnje u malom, koji znade kako su malokupci izvrgnuti samovolji radnika i koji znade, da mnogi odpadci, koji bi se inače mogli još posve dobro unovčiti, pri tom neizradjeni preostaju, taj ne može zagovarati prodaju na malo. S bog jedne jedine godišnje sječine ne može nitko podignuti parne pilane, i u obče takova poduze da, koja su nuždna, da se drvo potpuno i uz najveću dobit izrabi. Kod prodaje u veliko, posve je drugo, tuj se dade sve, dapače i najmanji komadić unovčiti, ako imademo radnju na vedi broj godina osjeguranu, možemo i bolje radne sile sabrati i izvježbati, strojeve podignuti, drvo ne samo na dužice, ved i na podvlake, mostnice, daske, parkete i t. d. izradjivati, pak uz to i kud i kamo vedu dobit polučiti od kupca na malo. Što se tiče ciene drva, to se je u javnosti sa stanovite strane mislilo, da će se pošto su se ciene austrijskog drva do sada dizale, za 20 godina modi dobiti i dvostruko i trostruko više za ta stabla. Ja sam i te odnošaje potanko proučavao, pa mogu kako mislim baciti pogled i u budućnost, pošto mi nisu poznati samo odnošaji u zemlji, ved i oni austrijske a i svjetske trgovine. Hrastovina uživa ved danas na svjetskom tržištu tako uglednu cienu, da se još i dalnje dignude iste nemože lasno predvidjati, dapače mogli bi nastati odnošaji, koji bi imali se posliedicu i padanje ciene hrastovom drvu. Tako se n. pr. ved u Euglezkoj, Francuzkoj i Americi počimlje kod gradnje željeznica u mjesto hrastovine, skupe nu zato i opet skoro stalno trajne brazilijanske vrsti drva, upotrebljavati. Englezka, Francezka i Spanija trebaju veliku mno 14 |