DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 186 — žinu dužica, koje sve dolaze iz Slavonije, nu i ta se potreba ne mora baš samo povedavati, već ona može opet i pasti na manje. Bačve de se u budude drugačije praviti, jer sadanji je način razsipavanje drva. Pa i dužice de se u budude racionalnije proizvadjati, a ne kao do sada, gdje se za 1 kub. stopu dužica potroši 6—8 kub. stopa drva u surovom. Na taj bi se način onda mogla i potreba na drvu opet umanjiti — a po tom i ciene u mjesto rasti — pasti. Dizanje ciene na svjetskom tržištu čini se, da je jur doseglo svoju granicu. Nu i mjestne su ciene slavonskom surovom drvu ved dosegle visinu, da dobit trgovaca i industrijalaca, koji ga kupuju i izradjuju, više nije baš izvanredno velika. Sigurnošdu se dakle dalnje znatnije dizanje ciena kod surovog drva nebi moglo nipošto izčekivati, dapače nije izključena ni mogudnost padanja. S ovih sam razloga ja za bezodvlačno sklopljenje višegodišnjega ugovora, oto se žirovine tiče, to se ne može tajiti, da de se takova posjedom prastarih šuma umanjiti. Pošto je pravo krajišnika na žirovinu trajno, to predmjeva vršenje toga prava, da u ogromnom tom šumskom prostoru bude uvjek ´/< staroga drva sačuvano. Svaka žirovina, koja se prostire preko V« prostora šume, vemeni je abnormitet, a po tom i sadanje stanje, prema kojemu krajišnici Vs sveukupne šumske površine mogu u ime žiropaše uživati. — Nu to se može ipak smatrati samo sretnim slučajem za sadanju generaciju. Nu taj sretni slučaj prestati de svakako za njekoliko godina i sam po sebi, pošto prastari hrastici orijaškim koracima naravnim načinom obumiranjem nestaju. Sredstvo, što ga šumsko gospodarstvo posjeduje, damladje sastojine žirom obrod´e, sastoji u ranim i Čestim proredama. Kad bi se uz to uzgajale i srednje šume, što bi za Krajinu bilo vrlo uputno, bilo bi tim takodjer dostatno skrbljeno za izdašnu žiropašu. |