DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 188 — Privatni šumoposjednici županije virovitičke. u županiji virovitičkoj ne ima šuma državnog erara. Od krajiških imovnih obćina posjeduje brodska imovna obdina u kotaru djakovačkom, porezne obćine Striživojna, oko 1635 jutara Zemljištne zajednice posjeduju, što sume, što drvljem obraslih pašnjaka 33.089 jutara. Preostale šume jesu vlastnost biskupije, manastira, pevjerbina i privatnih vlastelinstva. Bez obzira na to, da njeke od ovih šuma zakonom od 26. ožujka 1894. g spadaju pod javni nadzor, odlučio sam ih eve pod gornjim naslovom, redom po upravnim kotarima svrstati, te na temelju službenih podataka, koliko mi na razpoložbu stajahu, opisati njihovo stanje, vrst uzgoja, način gospodarenja, unovčenje, gojitbu, upravu i t. d. I. Kotar T^ašice. Šume vlastelinstva Preuzvišenog gosp. Dr. Theodora grofa Pejačeviča u Našicama. Ukupna šumska površina 18.193 jutara, od koje odpada na brdske sume, na absolutnom šumskom tlu ležede 12.193 jutara; dočim 6000 jutara odpada na šume u ravnici. Vrst uzgoja je visoko šumsko gospodarenje sa 120 godišnjom obhodnjom. Za brdske šume sastavljena je gospodarstvena osnova, koja je godine 1889. odobrena, dočim je za šume u ravnici u izradi. U godini 1905. bila je sječina 128 jutara velika. Na toj površini izradilo se je goriva 10.567 prost met. ciepanica, 912 pr. met. rezanih oblika, 10.484 pr. met. sječenih oblika. Ciena ogrieva bila je po met. hvatu ciepanice 18*80 K » » » rezani oblici 11 "20 » » » » sječenih oblika 8.00 » Osim toga bilo je na toj površini 3195 hrastovih stabala uz prodajnu cienu od 60.000 K. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 189 - ^ Šumski vrt zaprema ^^ jutara, u njemu se uzgaja do 80.000 trogodišnjih presadnica i 100.000 dvogodišnjih biljka; preostala površina sije se sjemenom crnogorice, naročito bora i omorike, te nješto ariža i jele. Trošak za šumski vrt iznašao je 1368 K 60 f. U svrhu popravaka crnogoričnih kultura razsadjeno je oko 30.000 omorikovih i borovih 3. godišnjih presadnica. Sadnja žira nije se obavila, jer žir urodio nije. Broj prijavnica šteta šumskih iznašao je 218 komada, u vriednosti od 705 K 15 f. U šumskim predjelima, kroz koje ide željeznica, pojavio se je eešče požar, nu po radnicima opažen je odmah i pravodobno ugušen. Od, drugih elementarnih nepogoda napomenuti je veliki vihor, koji je polomio mnogo bukovih stabala, iz kojih se je izradilo 150 hvati ogrieva. U mjececu prosincu polomio je i opet snieg oko 1000. bukava. Šumsku upravu vodi vlastel. šumski nadzornik uz šumarskog asistenta i pristava, te jednog okružnog šumara. Cuvarsku službu vrše dva podšumara i 22 lugara. Šume dioničarskog društva Neuschlosove našičke tvornice tanina i paropile. Šumu sačinjava jedna jedina kat. čestica sa površinom od 575 jutara, ležeća na gorovitom predjelu sa znatnim strminama. Obrasla je upravo krasnim bukovima stablima, od 25 — 32 met. visokima, sa prosječnom debljinom od 50—70 cm. prsnog promjera, u poprečnoj starosti od 140 godina. Osnova je sastavljena i odobrena god. 1905. Prijašnji način gospodarenja i crpljenja šume bio je skroz jednostavan. Bivši vlastnici prodavali su obližnjim žiteljem potrebita im bukova stabla za gradnju zgrada i kuda. Kadkad pako prebornim načinom izrađivali su lopatari iz ljepših bukava i lopate. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 190 — Sadanji vlastnik, koji potrebuje godišnjih 800.000 komada dužica, hode, da što vedi prihod iz šume imade t. j . da potrebu iz svoje šume namiri. Prema tomu opravdano je, da se je prigodom sastavka osnove odlučio, tu šumu u što kraćem roku prebornoj sječi privesti, a nakon sječe prekinuti če se daljnje uživanje i šuma se ima kao visoka dalje uzgajati. Obzirom na postojeći pomladak upotrebljena je za uzgoj te visoke preborne šume obhodnjica sa 5 god. kroz koje će se vrieme sva za sječu zrela stabla posječi. Godišnje su sječine razvrstane tako, da se izradbom i izvozom šumskih proizvoda pomladak što manje ošteti. Prazna mjesta imadu se radnjom žira kitnjaka pod motiku popuniti. Vrijednost 1.000 komada dužice na panju iznaša obzirom na velike izvozne troškove 14 — 18 K. Šumskih šteta gledom na udaljenost šume od obližnjih mjesta nema. Temeljem ustanova §. 14. slovo f) zakona od 24. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šuma stojećih pod osobitim javnim nadzorom, vodi upravu i šumsko gospodarenje nad tim šumama sada šumaki tehničar kr. kotarske oblasti u Našicama, dok čuvarsku službu vrše dva lugara. Šume vlastelinstva Orahovica baruna Gutmana de Gelse i Belišće. Sume zapremaju površinu od 14.000 jutara. Od ovih leži 9.000 jutara u povodnom području potoka Vučinska, Branjinska, Karašica, Klokočevac, Vučica, Marijanac i Pistanac. Ostalih 5.000 jutara leže na obroncima Papuka planine. Jeseni 1905. g. proširilo je vlastelinstvo svoj posjed za 4606 jutara šume, kupivši istu od vlastelinstva virovitičkog. U podvodnom području, osim u glibovima, tvori hrast lužnjak glavnu sastojinu, sa bujnim prirastom. Primjesu tvore jasen, briest, grab, divlje voće i klen. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 191 — U planinskim šumama dominira na sunčanim stranama hrast kitnjak, u dolinamu bukva sa neznatom primjesom javora, graba i lipe. Na podnožju orahovičke planine do 500 met. nadmorske visine izniče od pitomog kestena prekrasan pomladak. Šume omedjašene su u ravnicama dubokim grabama, u planini širokim prosjecima i humkama. Kazne šumske predjele, koli u ravnici toli u planini, sječe uskotračna željeznica u duljini od 27. kim. Stare čistine u nizinama, kanalizacijom presušene bare i korita bivših potoka, te plješine u starim sastojinama, polumljuju se, u koliko to ne obave bližnja stabla jasena, graba i briesta, sjetvom žira (lužnjaka) ili sadjenjem odgojenih biljka istoga sjemena. Pokusa radi počele su se praznine pošumljivati i sa amerikanskim crvenim hrastom i crnim orahom, te se dosada može uspjeh povoljnim označiti. U planini sadi se crnogorica, odnosno stojbini ako odgovara hrast kitnjak, a u pojasu do 400 met. pitomi kesten i orah. Za odgoj biljka ustrojena su dva šumska vrta, sa površinom GVJ jutara, jedan za listače i jedan za crnogoricu. Uspjeh kultura na 1000 jutara može se dobrim smatrati. Sječe neima nikakove. Jedino se iscrpljuje materijal iz vjetroloma i izvala. Šume su trpile u nizinama i u planini od osjetljivog kasnog mraza, a mlade kulture ljeti od silne suše, a prolječe i jeseni od poplave. Novo zasadjene kulture miševi su sasma utamanili. K ovim štetama moraju se pribrojiti i one, što su ih jeleni i srne ogri zanjem mladih biljka u ravnici počinile, kao i one što ih je leni guljenjem kore na mladim jasenima i divljem vodu čine. Od nuzužitaka spomenuti je g. 1905. samo pitomi kesten, koji se je u vlastitoj režiji kupio i razsadjivao. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 192 — Ovim šumama upravlja jedan šumaraik, sa sjedištem u Crncu, uz tri šumara i to u Crncu, Orahovici i Moslavini. Šumsko čuvarsku službu vrše "i nadlugara i 14 lugara. Šume srpskog pravoslavnog manastira orahovi čko ga. Ukupna površina šume, odbiv 69 jutara, za koju je krčevna dozvola izdana, iznaša 89ii jutara. Od te površine odpada 787 jutara na bukovu 80 godišnju sastojinu, ležedu u planini, a preostatak na šumu hrastovu, grabovu, i briestovu od 50—100 godina staru, nalazeći se u nizini. Jedan dio te površine obrasao je preko 100 godišnjom hrastovom sastojinom. Sječe nema nikakove. — Crpljeno gradivo drvo i ogriev upotrebljava se u vlastitu potrebu. Spomena vriednih šteta nije bilo. Zakonom od 26./III. 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šuma stojećih pod osobitim javnim nadzorom, vodi upravu i nad tim šumama sada kr. šumarski tehničar oblasti našičke. Čuvarsku službu obavljaju 2 lugara. Šume Petra Merkela u Feričancih. Iste zapremaju površinu od 1793 jutara. Na planinu odpada 1240 jutara; koji su obrašteni bukovom i grabovom sastojinom 50 — 80 godina starom. Iz toga diela unovČuje posjednik prebornim sjekom popriečno godišnje 100 bukovih stabala sposobnih za pravljenje vila i lopata, kubični metar po 6 kruna. Druga cestica zaprema površinu od 417 jutara obraštenu sa bukvom i grabom, gdje se čistom sječom proizvađa godišnje do 300 prostornih metara ogrieva. Treća čestica u nizini ležeća a izmjeri od 136 jutara obraštena je 25—50 godina starim hrastom, briestom, jasenom i grabom, u kojoj se svake godine izradjuje kolje za vinograd. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 193 — Pošumljenje prepušteno je naravi. Šumskih šteta bilo je godine 1905 prijavljeno 28 slučajeva. Za čuvanje šume namještena sU 2 lugara. Sume udove Lakoš iz Feričanaca. Posjed vlastnice čine dvije čestice. Jedna parcela 29 jutara velika jest izcrpljena i naravnim načinom pomlađena sada — branjevina. Druga čestica ležeča na strmini mjeri 92 jutra, obraštena je bukovom, grabovom i hrastovom sastojinom 50—100 godina starom. Uzgaja se kao visoka šuma, pomladjuje se naravnim načinom. Prebornom sječom vade se razna stabla, iz kojih se go dišnje izradi za prodaju do 160 prost. met. ogrieva. Godine 1905 bilo je 11 šumskih šteta prijavljeno. Šumu čuva jedan lugar. Šume Ladislava Fodora iz Feričanaca. Zapremaju površinu od 713 jutara. Šuma je vise sebi prepuštena, prema tom i obrasla jasenom, brijestom, hrastom, jalšom i drugim drvljem razne starosti. Iz nje podmiruje samo vlastitu porabu. Šumskih šteta nije bilo. Cuvarsku službu vrši jedan lugar. Šume Villmanna i Vamosi-a iz Cačinaca. Leže u planini. Površina iznaša 631 jutro. Cista oko 100 godina stara bukova šuma, u kojoj se ništa ne sječe. Osim ove šume posjeduju još jednu česticu u nizini, u površini od 350 jutara; koja je obrasla briestom i grabom. Za tu šumu dobili su vlastnici krčevnu dozvolu, te su drvo izradili u 4800 prost. met. ogrieva, koju konjskom željeznicom odpremaju u daljinu oko 5 km. do kolodvora u Cačince, gdje metrički hvat prodavaju po 20 K. Šteta šumskih nema. Cuvarsku službu vrši jedan lugar. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 194 — Šume Izidora Franka iz Osijeka. U planini imade 1055 jutara veliku 100 godina staru bukovu šumu, u kojoj dosada nije ništa sjekao. U nizini imade takodjer nenačetu briestovu, hrastovugrabovu šumu, u izmjeri od 125 jutara. Osim ovih čestica imao je još jednu, koja je sada ved izkrčio i kroz koju ide konjska željeznica do postaje Caeinci, kamo je izkrceno i u ogrie? izradjene drvo dovažao. Šumskih šteta u god. 1906. prijavljeno je 21. slaČaj. Za čuvanje šuma drži dva lugara. Šume Josipa Schullera iz FeriČauaca. Sastoje se trijuh čestica. Površina od 1279. jutara leži u brdovitom [^predjelu, obraštena je starim bukovim stablima. Prošle godine prodao je iz tog diela šume do 100 bukava vi- Ijarima, kub. metar po 6 K. Površina od 342 jutra, u kojoj je prije tri godine posjekao sve bukve i grabove, položaja je brežuljasta, te je sada kao branjevina od naravi pomladjena Površina od 346 jutara leži u nizini, obrasla je na 30 godišnjom sastojinom hrasta, briesta, jasena i graba. Tuj su prije izradjivani hrasti zh vinogradsko kolje, kojih se je 1000 komada prodavalo po 32 K. Šumskih šteta bilo je prošle godine 18 slučajeva. Cuvarsku službu vrše 3 lugara. Šume brace Schvartz iz Novog Sada. Posjeduju u nizini 327 jutara 30 godišnje šume hrastove, briestove, jasenove i grabove. U njoj se još nije ništa izradjivalo. Uuvarsku službu vrši jedan lugar — prijavnica o štetama nije bilo. Šume vlastelinstva Granica, odvjetnika Szemadiny- a iz Kamenice (Ugarska). Vedi dio šuma dozvoljeno je god. 1902. izkrčiti. Sada još postoji 250 jutara bukove i grabrove šume, od koje površine |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 195 — je ved polovica izsječena i stoji sa naravnim pomladkom pod zabranom. Ostali dio šume stoji netaknut, osim što si vlastnik neznatnu kolikodu za vlastitu poraba posječe. Šumskih prijavljenih šteta nije bilo. Čuvarsku službu obavlja jedan lugar. L1. Kotar Dolnji Miholjac. Šume vlastelinstva preuzvišene gospodje Stefanije Mailath pl Szekhelyske u Dolnjem Miholjcu. Površina šumskog posjeda ovoga vlastelinstva, kojega jedan dio leži i u kotaru našičkom, zaprema površinu od 27.163 jutara, od kojih odpada na šumske putove, čistine, potoke, prosjeke i močvare 2.495 jutara. Po starosti odpada na šume od 20 g. 6.189 jut, od 40 g. 11.460 jut. od 60 g. 2,326 jut. od 80 g. 708 jut. preko 80 g. 3.986 jut. Sve šume leže u nizini, te su obraštene u glavnom hrastom, grabom, briestom, jasenom i drugimi vrstmi bieloga drveča, sa visokim uzgojem. Redovitih sječina neima, ved se iz sastojina vade prestara stabla ili se mladje sastojine proredjivaju. Drvna gromada godišnje sječine izkazana je sa 32.986 m^, iz koje se izradjuje rezana gradja, podvlake, telefonsko stupovlje, kolje, bačvarska i kolarska gradja, te oko 257o ogrieva. Ciena 1 m^ gradjevnog hrastovog drva iznaša 36 K. » jasenovog » » 18 K. » briestovog » » 12 K. dočim 1 m^ gorivog drva 1 K. 50 fil. Pomladjivanje provadja se naravnim i umjetnim načinom, sadnjom i sjetvom, nu ove godine nije niti jedno niti drugo poduzeto radi pomanjkanja sjemena. Veća biljevišta nisu ustrojena, ali za vježbu čuvarskog osoblja, postoje kod svake lugarnice mala biljevišta sa 2—3000 što hrastovih, smrekovih, bukovih i borovih biljka |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 196 — Šumskih šteta bilo je 1905. godine 182 slučaja. Od elementarnih nepogoda spomenuti je periodičnu poplavu i sušu, nu radi kratkotrajnosti istih nije bilo osobito štetnih posljedica. Šumarsku upravu vodi vlastelinski šumarski nadzornik, komu je dodieljen šumarski pristav sa sjedištem u Dolujem Miholjcu, a šumski posjed razdjeljen je u 5 okružja, svako okružje sa svojom šumarijom. Sjedišta šumarijah jesu, »Dolnji Miholjac, Moslavina, Viljevo, Kućanci i Lacid«. Cuvarsku službu vrše 32 lugara. 111. kotar Ojiijek. Šume vlastelinstva grofa Rudolta Normana Ehrenfeldskoga u Valpovu. Ukupna šumska površina zaprema 28.130 jutara, od koje veći dio odpada na kotar našički. Šume leže pretežno u ravnici, te se samo 5632 jutra nalaze na brdovitom položaju ali i ove ne preko 280 metara nadmorske visine. Visoka šuma zaprema 27,259 jutara, a nizka 871 jutro. U glavnom je vrst drva hrast, grab, bukva te mehko drveće. Godišnja sječa u visokoj šumi obsezala je površinu od 93 jutra, u vriednosti od 279.637 K., dočim se je od uizke šume posjekla osnovom propisana površina od 30 jutara u vriednosti od 4000 K. Sječina u visokoj šumi sačinjava dio velike prodaje od god. 1895. franceskog društva »Societć d´ Importation de Chene«, a mekana drva iz nizke šume upotrebilo je vlastelinstvo u vlastite svrhe. Ovećih elementarnih nepogoda nije bilo, tek su se šumski požari u rano proljeće ćešće pojavljivali, ali su se uvijek pravodobno opazili i ugasili, samo je u jednom dielu šume izgorilo do 40 jutara mlade hrastove šume. Na godinu bojati se je pojave gubava. Pošumljeno je, odnosno pomladjeno oko 200 jutara brdovitih predjela sadnjom žira kitnjaka, pa se uspjeh sada oče |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 197 — kuje. Šumski vrt na lievoj obali Drave zaprema površinu od 3 jutra, u kojem se je gojilo 20.000 jošićevih biljka, sa troškom od 300 Kruna. Centralna šumska uprava nalazi se u Valpovu, s nadšumarom na čelu, kojemu je dodieljen jedan šumarski pristav. Šumarija imade pet, i to valpovačka, harkanovačka, koškanska, budimačka i podgoraČka. Lugara imade 73. Osim ovih služi pod šumskom upravom 35 stalnih kulturnih radnika. Šume vlastelinstva grofa Gustava Normana Ehrenfeldskoga u Bizovcu. Površina šumskog posjeda, koga jedan dio leži u kotaru našičkom, zaprema 8563 jutara bez čistina i ostalog neplodnog prostora. Sve šume leže u nizinama, te su podvržene čestim periodičkim poplavama Obrasle su u glavnom hrastom, grabom, bukvom i raznim vrstima mekanoga drveća. Gospodarenje je slobodna, nevezano. Prošle godine izsječeno je 116 jutara visoke i 30 jutara nizke šume. Broj unovčenih hrastova, drvnu gromadu i prodajnu cienu taji kako vlastelinstvo, tako i kupci, pak se s toga isto navesti ne može, na za stalno je, da je unovčeno preko 10.000 komada hrastova, za iznos od preko 600.000 kruna. Isto je vlastelinstvo unovčilo godine 1905. svega 21,337 prost, metara ili 15.902 m´ ogrijeva za 63.286 K., dočim je za vlastitu porabu upotrebljeno 5926 prost. met. ili 4471 m^ u vriednosti od 13.955 K. Šumskih željeznica vlastelinstvo ne posjeduje, već tvrdka Societć d´ importation de Chčne, koja već od godine 1895. izradjuje vlastelinske šume, te je i ove godine jedan dio na prodtiju dolazećih kupila. Nove pruge izgradjene nisu, ved su postojeće samo preložene. Nove šumske gojitbe provedene su samo u nizkoj šumi, na površini od 30 jutara johom, koja prema vladajućoj suši dosta |
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 198 — povoljno uspjeva. Posadjeno je 55.000 2 3 g. starih biljkš,. Prednost imade jalsa, šio ju jeleni ne oštećuju, dočim u zvjerinjaku (Lipovac) uništuju sve ostale vrsti mladih nasada, ako nisu ogradjeni. Biljevišta posjeduje vlastelinstvo tri, sa površinom od 4 jut. U istim odgaja se hrast, jasen, joha, akacija, smreka, ariž i bor. Smreke, bora i ariža osušilo se je veoma mnogo. Trošak uzdržavanja tih biljevišta iznašao je okruglo oko 1000 K. Štete nanesene su ne samo poplavom već i izvanrednom sušom i čestim šumskim požarima. Budude godine bojati se je i haranja po gubaru. Šumsko upravno osoblje sastoji se iz jednog šumarnika, u centrali u Bizovcu, jednog nadšumara u Petrijevcih, jednog šumara u Poganovcih i jednog podšumara u Mar tincih . (Konac sliedi.) Družtvene viesti. Zapisnik sjednice upravljajudeg odbora hrv.-slav. šumarskoga družtva, obdržavane dne 10. prosinca 1905. u društvenih prostorija, pod predsjedanjem družtvenog I. podpredsjednika pr. kr. šum. ravnatelja Josipa Havasa, te u prisuću p. n. gg. odbornika: R. Fischbaha, G. Kuzme, F. Kesterčaneka, V. Dojkovića, M. de Bone, V. Benaka, M. Puka, G. pl. Zajca, blagajnika A. Kerna i tajnika A. Borošića. Prvi podpredsjednik otvara sjednicu i priobćuje, da je družtveni predsjednik presv. g. Marko grof Bombelless zapriečen sjednici predsjedati; zatim priobćuje, da su od poslieđnje odborske sjednice preminuli članovi: D. Hlava, D. Nanicini i J. Kadleček što sakupljeni odbornici popraćuju sa „slava im !" Predmet riešenja: čita se zapisnik odborske sjednice od 5. rujna 1905. koji bude bez primjetbe po gg Gjuli Kuzmi i F. Z. Kesterčaneku ovjerovljen. Tajnik priobćuje da su stigle za podporu siiedeće molbe: I. iz družtvene pripomoćne zaklade od udova: M. Gilrtler, M. Furlan, Petre Simić, Julije Kordić i tutora djece pokojnog Šipeka. Odbor zaključuje podieliti podporu od 100 K djeci Šipekovoj, po 50 K Petri Simić i Julijani Kordić, a M. Giirtler ako pridonese njeka dokazala o bezimućnosti. |