DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 191 — U planinskim šumama dominira na sunčanim stranama hrast kitnjak, u dolinamu bukva sa neznatom primjesom javora, graba i lipe. Na podnožju orahovičke planine do 500 met. nadmorske visine izniče od pitomog kestena prekrasan pomladak. Šume omedjašene su u ravnicama dubokim grabama, u planini širokim prosjecima i humkama. Kazne šumske predjele, koli u ravnici toli u planini, sječe uskotračna željeznica u duljini od 27. kim. Stare čistine u nizinama, kanalizacijom presušene bare i korita bivših potoka, te plješine u starim sastojinama, polumljuju se, u koliko to ne obave bližnja stabla jasena, graba i briesta, sjetvom žira (lužnjaka) ili sadjenjem odgojenih biljka istoga sjemena. Pokusa radi počele su se praznine pošumljivati i sa amerikanskim crvenim hrastom i crnim orahom, te se dosada može uspjeh povoljnim označiti. U planini sadi se crnogorica, odnosno stojbini ako odgovara hrast kitnjak, a u pojasu do 400 met. pitomi kesten i orah. Za odgoj biljka ustrojena su dva šumska vrta, sa površinom GVJ jutara, jedan za listače i jedan za crnogoricu. Uspjeh kultura na 1000 jutara može se dobrim smatrati. Sječe neima nikakove. Jedino se iscrpljuje materijal iz vjetroloma i izvala. Šume su trpile u nizinama i u planini od osjetljivog kasnog mraza, a mlade kulture ljeti od silne suše, a prolječe i jeseni od poplave. Novo zasadjene kulture miševi su sasma utamanili. K ovim štetama moraju se pribrojiti i one, što su ih jeleni i srne ogri zanjem mladih biljka u ravnici počinile, kao i one što ih je leni guljenjem kore na mladim jasenima i divljem vodu čine. Od nuzužitaka spomenuti je g. 1905. samo pitomi kesten, koji se je u vlastitoj režiji kupio i razsadjivao. |