DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- 198 —
povoljno uspjeva. Posadjeno je 55.000 2 3 g. starih biljkš,.
Prednost imade jalsa, šio ju jeleni ne oštećuju, dočim u zvjerinjaku
(Lipovac) uništuju sve ostale vrsti mladih nasada, ako
nisu ogradjeni.


Biljevišta posjeduje vlastelinstvo tri, sa površinom od 4 jut.
U istim odgaja se hrast, jasen, joha, akacija, smreka, ariž i
bor. Smreke, bora i ariža osušilo se je veoma mnogo. Trošak
uzdržavanja tih biljevišta iznašao je okruglo oko 1000 K.


Štete nanesene su ne samo poplavom već i izvanrednom
sušom i čestim šumskim požarima. Budude godine bojati se je
i haranja po gubaru. Šumsko upravno osoblje sastoji se iz jednog
šumarnika, u centrali u Bizovcu, jednog nadšumara u Petrijevcih,
jednog šumara u Poganovcih i jednog podšumara u Mar


tincih . (Konac sliedi.)


Družtvene viesti.


Zapisnik sjednice upravljajudeg odbora hrv.-slav. šumarskoga
družtva, obdržavane dne 10. prosinca 1905. u društvenih prostorija,
pod predsjedanjem družtvenog I. podpredsjednika pr. kr. šum. ravnatelja
Josipa Havasa, te u prisuću p. n. gg. odbornika: R. Fischbaha, G.
Kuzme, F. Kesterčaneka, V. Dojkovića, M. de Bone, V. Benaka, M. Puka,


G. pl. Zajca, blagajnika A. Kerna i tajnika A. Borošića.
Prvi podpredsjednik otvara sjednicu i priobćuje, da je družtveni
predsjednik presv. g. Marko grof Bombelless zapriečen sjednici predsjedati;
zatim priobćuje, da su od poslieđnje odborske sjednice preminuli
članovi: D. Hlava, D. Nanicini i J. Kadleček što sakupljeni odbornici
popraćuju sa „slava im !"


Predmet riešenja: čita se zapisnik odborske sjednice od 5. rujna
1905. koji bude bez primjetbe po gg Gjuli Kuzmi i F. Z. Kesterčaneku
ovjerovljen.


Tajnik priobćuje da su stigle za podporu siiedeće molbe: I. iz
družtvene pripomoćne zaklade od udova: M. Gilrtler, M. Furlan, Petre
Simić, Julije Kordić i tutora djece pokojnog Šipeka.


Odbor zaključuje podieliti podporu od 100 K djeci Šipekovoj, po
50 K Petri Simić i Julijani Kordić, a M. Giirtler ako pridonese njeka
dokazala o bezimućnosti.