DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 6. u ZAGREBU, 1. lipnja 1906. God. XXX. Pretplata za nečlanove K 12. na godinu. — Članovi šumar, đrnžtva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pođupiraju< 5e K 20. — Za redovite članove 1. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjeđničtvo družtva. Dvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/^ stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 ftl.; za ´/< stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjerena popustbina. Šumarska nastava u kraljevini Bavarskoj. Šumarska nastava imade danas u kraljevini Bavarskoj svoja sjedišta na kr. sveučilištu u Miinchenu i na kr, šumar, akademiji u Aschaffenburgu. U najnovije doba potaklo se pitanje, da se šumarska nastava ujedini na kr. sveučilištu u Miinchenu, a da se kr. šum. akademija u Aschaffenburgu posve dokine. Ovo pitanje je bilo i u ovogodišnjem zasjedanju zemaljskoga sabora (Landtag) predmetom živahne rasprave, kojom prilikom je palo više važnih izjava, kako od strane ministra financija, u resort kojeg spada i šumarstvo, tako i od pojedinih zastupnika naroda. Pošto je uređenje šumarske nastave postalo i u nas jedno od gorudih pitanja, o riješenju kojega ovisi i dalnji razvitak šumarstva u našoj domovini, držimo, da ne će biti na odmet, ako u kratkim potezima predočimo najglavnije razloge, s kojih se šumarskoj nastavi u kraljevini Bavarskoj, imaju jednom za uvijek otvoriti vrata sveučilišta. Prije, nego odpočnemo s odnosnim razlozima, držimo nuždnim, da predočimo historijski razvitak šumarske nastave u kraljevini Bavarskoj, koja sa svojim uređenim šum. gospodarstvom stoji na visini razvitka, te koja može i ostahm kulturnim državama u tom pogledu uzorom služiti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 210 — Poznato je, da je šumarska uprava do početka 19. stoljeća bila ponajviše u rukama t. z. kameralista. To su bili muževi, koji su u pravnim naukama i u naukama državnoga gazdinstva (staatBwirtschaftlicli) obrazovani bili, te koji su kroz cijeli 18. vijek stajali na čelu državne uprave. Pošto su oni prema svojem položaju imali riješavati i mnoga važna šumarska pitanja, to se u drugoj polovici 18. vijeka i na mnogim sveučilištima, kao u Gottingenu, Jeni, Heidelbergu i t. d. osnovale stolice za šumarstvo. I ako je kameralistima šumarstvo bilo sporedna grana, to se ipak među njima našlo muževa, koji su šumarstvo prigrlili i u posebnim časopisima ga sa najvećim marom i ljubavlju njegovali. Da je šumarstvo kasnije u Njemačkoj u opde cvalo i napredovalo, mnogo se ima pripisati u zaslugu tim muževima. Provađanje pako vanjskih šumsko-uzgojnih radnja, kao što i drugiii šumsko upravnih posala, zahtjevalo je tehnički obrazovano osoblje. Da se toj potrebi udovolji, osnovali su mnogi onda na svoj račun i risiko privatne šumarske škole, iz kojih su se kasnije u 19. stoljeću razvile državne šumar, akademije. Tako je god. 1794. H. Cotta u Zillbachu (Sachsen) osnovao privatnu šumarsku školu, koja je god. 1816. prešla u državne ruke, jer ju je država podigla na stepen akademije, prenesavši ju u Tharand. Prvi direktor ove poznate šumarske škole bio je sam Cotta, kojeg je kasnije u brzo naslijedio ne manje zaslužni Judeich. Šumarska nastava u kraljevini Bavarskoj ima također stari datum. God. 1790. osnovana je u Miinchenu »državna šumarska škola« sa 4 god. trajanjem nastave, koja nije imala duga života, jer je brzo dokinuta i u provinciji na jednom samostanu osnovana nova šumarska škola, i to za kandidate za višu šumarsku službu sa 3 god., a za one za nižu šumar, službu sa 2 god. trajanjem nastave. Nu ni ova škola u svojem tadašnjem |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 211 — stanju nije dugo obstojala, jer se ved god. 1806. za kandidate za viša šumarsku službu na zemalj. sveučilištu u Landshutu osnovana posebna stolica za šumarstvo. Kada je kasnije god. 1826. preneseno ovo sveučilište u Mtincben, predavali su se šumarski predmeti i ovdje dalje u sve večoj mjeri. God. 1807. osnovana je pako u Aschaffenburgu šumarska škola za nižu šumarsku službu, koja i je dalje opstojala poslije pada Bonapartina carstva. Kada je pako god. 1817. došla vlada sa predlogom, da se šumarska nastava posve prenese na sveučilište u Miinchen, naišla je na odlučan odpor grada Aschaffenburga, kojemu je pošlo i za rukom, da šumar, škola i dalje ostane u Aschaffenburgu. U to doba provedena je organizacija pomenute škole, te je dobila naslov „kr. bavarska narodna šumarska škola" (kgl. bayr. Nationalforstschule). U ovoj svojoj novoj organizaciji nije imala duga života, jer je ved god. 1832. dokinuta. Ona nije više odgovarala potrebama vremena, jer je sve više na površinu prodirala težnja i želja, da se šumarska nauka posve prenese na sveučilište. Nu ni ovakovo stanje, bez niže šumarske škole nije moglo dugo opstati, jer se razvitkom šum. gospodarstva, koje je postajalo sve intenzivnije, stvarala i sve veća potreba i na takovom osoblju, koje bi vanjske radnje izvađalo, pa je zato god. 1844. ponovno u Aschaffenburgu stupila u život šumarska škola za nižu šumarsku službu. Istodobno bude priznato, da se šumarska nauka za više šumarske činovnike i nadalje ima na sveučilištu njegovati; no ovo dugo trajalo nije. jer je ved god. 1848. šumarska nastava na sveučilištu u Miinchenu prestala, pošto je bilo određeno, da se šumarska nauka u Aschaffenburgu ima opširnije predavati. Pored svega toga bude za kandidate više šumar, službe na sveučilištu ustrojen posebni tečaj iz državnoga gazdinstva (Staatswirtschaftlicher Kurs), koji su tečaj mogli polaziti samo oni, koji su svršili visu gimnaziju i šum. školu u Aschaffenburgu. God. 1871. potakne se ponovo pitanje o šumarskoj nastavi, te se je skupština nje |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 212 — mačkih šumara g. 1874. u Freiburgu izjavila, da se višja šumarska nastava ima njegovati samo na sveučilištu. Pored ovoga mnijenja najkompetentnijih faktora odklanjao je »Landtag« više puta predlog ministra financija, da se šumarska nastava iz Aschaffenburga prenese na sveučilište u Miinchen. Konačno god. 1878. podje novom ministru financija za rukom, da sabor pristane, da se u Aschaffenburgu imaju dalje predavati samo pomoćni i prirodoslovni predmeti, a za čisto šumarske predmete uvađa se dvogodišnje naukovanje na sveučilištu u Miinchenu. Od toga doba postoje u kraljevini Bavarskoj dva viša šumarska uČevna zavoda, na kojima se šumarska nauka raspolovljeno predaje. U potpunom smislu riječi ne možemo redi, da se na miinchenskom sveučilištu, šumarska nauka ne predaje u svoj svojoj cjelini, budući, da se matematika i pomoćni prirodoslovni predmeti predaju na filozofskom fakultetu, te se prema tomu trajanje naukovanja proteže na 3—4 god. Ta poznato je, da je i Baur predavao geodeziju na pomenutom sveučilištu kroz dugi niz godina. U kolikoj se pako mjeri u Aschaffenburgu njeguju čisto šumarski predmeti, to ne znamo, nego jedino znamo to, da svi oni, koji reflektiraju ^na državnu službu u kraljevini Bavarskoj, te koji su svoje dvogodišnje naukovanje sa uspjehom svršili na kr. šumarskoj akademiji u Aschaffenburgu, moraju još dvije godine slušati šumarske predmete, nauku o tlu, agrikulturnu kemiju, nacionalnu i političku ekonomiju — na fakultetu državnoga gazdinstva (Staatswirtschaftliche Fakultat) kr. sveučilišta u Miinchenu. Da ova, rekao bi anomalija u pogledu predavanja šu marske nauke u dvama posve različitim gradovima (Miinchen preko 500.000, a Aschaffenburg oko 25.000 stanovnika), ne može dugo opstati, posve je jasno, kad se u obzir uzme, da je kraljevina bavarska država, u kojoj se zemljoradnja tako brzo i uzorno razvija, da se tako reći svaki pedalj zemlje nastoji privesti bilo ma kakovoj kulturi. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 213 — Kao živi dokaz tomu jest isušenje i pretvaranje tresetiata u kulturna tla, koje se radnje izvađaju zamjernom tehničkom vještinom i brzinom. Nadalje kao živi dokaz tomu zamjernomu pregnudu na polju narodne privrede jest sam bavarski princ Ludvig, koji je na munchenskom sveučilištu promoviran na čast doktora državnoga gazdinstva (Staatswirtscliaftliclie fakultat), te koji se svom dušom odao zemljoradnji, te svojim znanjem, radom i položajem modno utiče na razvitak sviju grana narodne privrede. On je prošle godine držao u carevinskoj komori značajan govor, prilikom debate o proširenju zgrada miinchenskoga sveučilišta, te je sa oduševljenjem govorio 0 potrebi, da se šumarska nauka, veterinarska i gospodarska škola ne samo spoje, nego i po značaju i važnosti svojoj na universitet prenesu. Isto tako je sa toplim riječima nedavno ministar financija u zemalj. saboru zagovarao potrebu o ujedinjenju šumarske nastave jedino na sveučilištu u Miinchenu. Tom prigodom je izjavio, da na to ujedinjenje sile dva razloga. Prvi razlog je potreba i pravednost, da se i šumarskim stručnjacima pruži prilika za stecanje sveopde naobrazbe, koja se samo na sveučilištima steći može. Današnji družtveni poredak to bezuslovno traži, jer su i šumari organi državne uprave, koji s masama naroda tako redi na svakom koraku u dodir dolaze, pa je zato potrebno, da se i oni tekom svoga naukovanja, upoznaju bar sa osnovnim načelima socijalnih težnja, s kojima se kasnije u životu često susredu. Matematika bila ma kako važna za duševni razvoj pojedinca, ipak ona njegov duševni horizont ne širi, jasne i temeljite poglede na socijalni poredak ne stvara u onoj mjeri, kako to čini kulturna povjest, literatura, filozofija, estetika, nacionalna ekonomija i t. d. Drugi razlog, s kojega ministar drži, da se šumarska nauka posve prenese na sveučilište, jest ekonomičke naravi. Izgledi mlađeg šumarskog naraštaja u-kraljevini Bavarskoj na bolju bududnost, nijesu ništa bolji od naših. Danas naime |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 214 — ima u kraljevini Bavarskoj od zadnje 4 godine, 177 akademički izobraženih i ispitanih kandidata, dok potreba za državnu šumarsku službu iznaša tek 20. Poboljšanje ovoga stanja drži on mogućim, ako se za sada broj slušatelja reducira 10—12. A za tako maleni i nuždni broj kandidata uzdržavati samostalnu šumarsku akademiju u Aschaffenburgu, kako to nekoji zastupnici žele, nije mudro ni pametno, a ni ekonomički probitačno. Eto, takove se riječi čuju sa stolice ministra financija kraljevine Bavarske, u resort kojega, kako smo prije spomenuli spada i šumarstvo, za čiji procvat i napredak se godišnje izdaje 19,618.907 Maraka, dok čitavi naš zemaljski proračun iznaša oko 20,600.000 K. Ove riječi bavarskog ministra financija, koji upravlja sa financijama tako bogate i napredne države, koje godišnji proračun iznaša preko 500,000.000 Maraka, mogle bi i našim mjerodavnim faktorima, do kojih stoji konačno riješenje šumarske nastave u našoj domovini, služiti kao najživlji dokaz, da je za nas kao malen i siromašan narod najbolje, da se šumarska nastava na našem sveučištu ostavi i zakonom uredi, jer su samostalne šumarske akademije skupe postaje, kojih se, kako vidimo, klone i daleko napredniji i bogati narodi. Zašto, da mi upadamo u iste pogrijeske, koje su naprednniji narodi već prokušali i preživjeli? Manimo se eksperimenata, nego prigrlimo ono, što su drugi napredniji narodi dugim životom i iskustvom pronašli za korisno i dobro. Kada već te napredne narode oponašamo skoro u svim kulturnim podhvatima i nastojanjima, zašt o da baš kod riješen ja šumarske nastave činimo u tom pogledu iznimku?! Obzirom na gore istaknutu svotu, koja se godišnje izdaje za šumarstvo, može si svatko stvoriti jasnu sliku o stanju šumarstva u kraljevini Bavarskoj, koje je u svakom pogledu napredno i uzorno. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 215 — O tome bi se dalo mnogo opširnije pisati, što nam za sada ipak ni vrijeme ni prostor lista ne dozvoljava. Jedno ne možemo ipak propustiti, a da u kratkim potezima ne predočimo stanje šumarske nastave na miinchenskom sveučilištu, koje ima 5 fakulteta sa preko 6000 slušatelja. Kako smo ved spomenuli, predaju se šumar, predmeti na fakultetu državnoga gazdinstva (Staatswirtschaftliche Fakultat), u područje kojega spada još: narodno gospodarstvo, politička ekonomija, financijalna znanost, statistika, sociologija, povjest i razvitak narodnoga gospodarstva. Osim toga se pojedini dijelovi ovih predmeta još zasebno obrađuju, kao na pr. historijski razvoj socijalnoga pokreta, današnnje socijalno pitanje, kolonijalna politika i t. d. Ove predmete predaje više profesora i docenata, koje oni osobitom požrtvovnošću i marom njeguju, što pokazuju i redovna i marljiva posjećivanja od strane slušatelja. Specijalno šumarski predmeti predaju se u dvjema posebnim, blizu sveučilišta se nalazedim zgradama, dok se pomodni prirodoslovni predmeti predaju na filozofskom fakultetu. Obje ove zgrade nose naslov kr. šumarske pokusne postaje (Kg. Forstl. Versuchsanstalt). Držimo, da demo cijenjenim čitateljima ugoditi, ako potanje opišemo unutarnje njihovo uređenje. U prizemlju prve zgrade nalazi se prostrani kemički laboratorij, predavaona i druge prostorije Dr. Romanna, koji je predavao u zimskom semestru nauku o tlu (5 s.), a u ljetnom semestru predaje agrikulturnu kemiju (4 s.). U pomenutom laboratoriju istražuju se neprestano sastavine raznih vrsti šum. tla, kako od strane samoga profesora i njegovih asistenata, tako i od strane samih slušatelja. Mnogobrojnim grafičkim kartama o analizama, kao i drugim raznovrsnim kartama, odnosede se na odnosne predmete, obiluju sve prostorije. U prvom spratu nalaze se prostorije profesorah šumske upravne skupine (Forstliche Betriebslehre) i to: profesora Dr. Enđresa i prof. Dr. Schiipfera. Tu se nalazi prostrana dvorana, knjižnica, kabinet za geoločke i dendrometrijske strojeve, te za svakoga profesora priručna biblioteka. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 216 — Prof. Dr. Endres predavao je u zim. sem. računanje vrijednosti šuma i šum. statistiku (4 s. i 1 s. vježbe), te šum. politiku (5 s.); u ljetnom sem. predaje šum. upravu (2 s.), povjest i literaturu šumarstva (3 s.), te drži vježbe o rentabilitetu šuma (2 s.). Prof. Dr. Schiipfer (nasljednik pokoj. ´Webera) predavao je u zim. sem. uređenje šuma (5 s.) i dendrometriju (2 s.), te uz to držao svake subote ekskurzije u obližnje šume ili vježbe u dvorani. Ove vježbe u dvorani sastojale su u izrađenju gospodarske osnove i izračunanju prihoda za odabranu sumu, na temelju svih metoda o uređenju šuma. Mnogobrojni primjerci takih osnova, te karte o naravnom i umjetnom unutarnjem razdjeljenju šuma, mnogo doprinasa brzom i lahkom shvaćanju toga važnoga predmeta. Spomena je vrijedno, da su nužne tiskanice dobivali slušatelji gratis. Ne manjkaju u tim prostorijama grafičke karte, koje predočuju šum. površinu pojedinih kulturnih država, bilo po površini, vrsti drva, ili uzgoja; nadalje karte o cistom prihodu šuma u pojedinim saveznim državama Njemačke, o uvozu i izvozu drva u Njemačku, 0 tvornicamn i pilanama, koje se sa izradbom drva bave i t. d. U drugom spratu iste zgrade nalaze se prostorije profesora šumsko proizvodne skupine (Forstliche Produktionslehre), prof. Dr, H. Majera, koji je u zim. sem. predavavao uzgoj šuma (6 s.), a u Ijetn. sem. predaje uporabu šuma (6 s.) i eksote (2 s.). Obje zbirke, kako iz uzgoja, tako i iz uporabe šuma bogato su snabdjevene raznim strojevima i šum. oruđem, te primjercima (odrezcima) svih mogućih vrsti drva, bilo domaćih ili stranih, u izrađenom, politiranom ili surovom stanju. Da upitne zbirke obiluju i primjercima raznih eksota, nije ni čudo, jer je prof. Dr. Mayer proputovao cijeli svijet po dva puta, kako to u svojoj knjizi o eksotama, izašloj pred nekoliko dana i sam potvrđuje. Pod upravom i nadzorom prof. Dr. Mayera stoji i šumarski botanički vrt, koji zaprema površinu od 40 ha. U istoj ovoj zgradi predaje privatni docent Dr. Fabricius čuvanje šuma (u zim. sem. 2 8., a u Ijetn. sem. 1 s.), te u ljetnom semestru šumar, enciklopediju (2 s.). |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 217 — U drugoj zgradi, nalaze se prostorije Dr. Tubeufa, koji je predavao u zim. sem. anatomiju šum. drveća (4 s.), a u ljetnom sem. predaje patologiju šum. drveda (4 s.). Njegovi kabineti su puni različitim objektima i zbirkama o patološkim pojavima na pojedinim djelovima šum. drveda, nu o tome dalje pisati, držimo, da nije nužno. Jedino to moramo istaći, da se u njegovim kabinetima nalazi i veliki broj mikroskopa, na kojima se slušatelji upoznavaju sa anatomskim sastavom šum. drveća. U istoj zgradi predaje prof. Dr. Pauly šum. entomologiju. Između ovih dviju zgrada i sveučilišne zgrade prostire se mali kućni šum. vrtić, u kojem su zastupane glavne vrsti šum. drveća i grmlja; uz to se nalazi u tome vrtiću jedan topljenik sa eksotama. Konačno moramo koju riječ reći i o načinu polaganja ispita. Ispit se polaže nakon dvogodišnjega apsolviranja nauka pred povjerenstvom, kome predsjeda ministerijalni izaslanik, te on nosi ime kr. drž. ispita. Ovome ispitu nemaju pravo pristupa inostranci, nego na kolekvija, a svjedodžba im se izdaje od strane dekanata. Jedino kod polaganja strogih ispita (rigorosa) za postignuće čina ^>doktora«, nema razlike. U tu svrhu dijele se šumarski predmeti u dvije skupine, t. j . u proizvodnu (Forstl. Produktionslehre) i upravnu (Forstl. Betriebslehre). Iz jednoga predmeta od ovih dviju skupina mora biti i pismena radnja, koja tek uvjetuje pristup usmenom ispitu. Osim predmeta, spadajućih u pojedinu skupinu, pada još u dužnost, polaganje ispita iz narodnoga gospodarstva i političke ekonomije. Ovim smo dašto samo u kratkim potezima predočili stanje šum. nastave u kraljevini. Bavarskoj, koja je takodjer, kako smo napi´ijed istakli prošla kroz mnoge trnovite staze, dok se dovinula na ovaj stepen na kojem se danas nalazi, koji stepen bit će još čvršći i sjajniji, kad se bude i ovdje šumarska nastava konačno ujedinila sa kr. sveučilištem u Miinchenu, u veličanstvenom gradu, koji je stjecište genija od kista i dlijeta cijeloga svijeta. G. Nenadić |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
tmimm — 218 — Privatni šumoposjednici županije virovitičke. II. šume vlastelinstva Dalj »Srpsko-pi-avoalavne pat r ij arsi j e u Karlovcima«. Ovo vlastelinstvo imade osim šumišta nalazedih se u županiji sriemskoj te u Ugarskoj, u ovoj županiji 807 jutara šume, odnosno obrasle površine 742 jutra, za koju je gospodarstveni program za 3 gospodarstvene jedinice propisan. Gospodarstvena jedinica I. sa površinom od 218 jut. nalazi se u prigorju, te se sastoji u glavnom iz cerovine i hrastovine. U istoj je zavedeno nizko šumsko gospodarenje uz obhodnju od 40 godina. Godišnji etat u prvoj obliodnji iznaša 520 m^ Pošumljen je sječina izvadja se tako, da se sječina izkrci, preore, žii´om u redove pošumi, te kroz njekoliko godina na medjuredno sijanje žitarica odnosno okopavina izda. Jedinica II. je u savezu sa jedinicom I. te obuhvaća površinu od 21 jutro. Ova jedinica obraštena je sa 10-godišnjom bagremovom sastojinom, u kojoj je propisano nizko šumsko gospodarstvo, uz obliodnju od 20 godina. Ta jedinica pruža uživaocu veliku množinu kolja za vinograde. Jedinica III. ima površinu od 502 jutra, te leži u Dunavskoj nizini, oko 85 m. nad morskom površinom, pak je kroz to dugotrajnim poplavama izvrgnuta. Suma se sastoji iz vrbaka i ostalih mehkih listača, a u istoj je uredjeno nizko šumsko gospodarstvo uz obhodnju od 25 godina. Pošumljivanje je naravno, sa popunjivanjem sječina biljkama. Dobiveni drvni etat upotrebljuje vlastelinstvo djelomično u vlastite svrhe, a djelomice se isti unovčuje. Izvoz drvlja je iz I. i II. povoljan, dočim iz III. jedinice, sbog povodnjes toga što je šumište mnogima starima rukavima Dunava izpresijecano je veoma nepovoljan. Štete dogadjaju se u većoj mjeri kroz upuštanje marve u branjevine, premda i ova vrst šteta u novije vr ieme jenjava. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 219 — Od elementarnih nepogoda spomenuti je u jedinici III. evakogodisnju poplavu. Šumama upravlja jedan šumski upravitelj, sa sjedištem u Dalju, a za Čuvanje namještena su 2 lugara. Šume vlastelinstva Retfala, grof a Pejace vid Petra nasljednika. Čine jedan dio vlastelinstva razgranjenog u županiji sriemskoj. Šumište imade prema zemljarinskom katastru površinu od 674 jutra, dočim mu faktična površina iznaša 797 jutara, a leži u ravnici u neposrednoj blizini grada Osijeka. Suma je hrastova, grabova i ostalih listača. Šumsko gospodarstvo je gospodarstvenom osnovom uredjeno. Zaveden je uzgoj visoke šume sa 80 godišnja obhodnjom, dočim godišnji drvni etat za I. desetgodište iznaša 1581 m^ Drvni etat se djelomice upotrebljava za vlastitu porabu, a djelomice se unovčuje U godini 1905. potrošeno je u vlastite svrhe 280 pr. met. ogrieva, a unovčeno je 2006 prost, metara za 7240 K. Pošumljivanje čistih sječina biva umjetnim načinom tako, da se sječine izkrče, u redove žirom posade, a tada na raedjuredno sijanje okopavina kroz njekoliko godina izdadu. Izvoz šume, a i prodaja drvne gromade iz šume, je veoma povoljna, posto šumište u blizini ceste leži a i blizo tržišta grada Osijeka. Štete ne ima, osim što je godine 1905. uništeno 5 jutara hrastove kulture od ličinke hrušta. Gospodarstvo vodi šumarski upravitelj u Rettali, komu su podčinjena dva lugara. Šume vlastelinstva Erdut. Vlastnost prema zemljarinskom katastru Ervina pl. Cheha, sa 539 jut., Franjke plem. Cheh sa 243 jutra, ukupno 782 jutra. Ovo šumište nalazi se u dunavskoj nizini, a sastoji se iz raznih mehkih listača u starosti od 30 godina. Šumsko gospo |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 220 — darstvo osnovom nije uredjeno. Veće se sječe nisu do sada provadjale. Sastojine šumskim stetam nisu izvržene. Šumom upravlja gospodarski upravitelj u Erdutu, kojemu su podčinjena dva lugara. Šume vlastelinstva Dragutina pl. Mihalovieha u Cepinu. Zapremaju površinu od 349 jutara. Sastoje se iz hrastovine, grabovine i drugih raznih listača, u starosti oko 50—70 godina, leže u ravnici. Sječa se u šumi obavlja u toliko, da se prebornim načinom za vlastitu porabu drvni etat u najmanjoj mjeri uživa. Šumsko gospodarstvo nje osnovom uredjeno. Sumom upravlja sam vlastnik, a čuvarsku službu obavlja 1 lugar. Šume vlastelina Dragtina Leopolda pl. Pfeifera de Orlovnjak. Šumska površina iznaša 132 jutra, inače su iste prilike kao i u predjašnjeg vlastelinstva. Šume grada Osijeka Površina zaprema 158 jutara, a protežu se u dravskoj nizini. Sastoje se iz vrbovnine, jalševine i topolovine. Šumsko gospodarstvo uredjeno je gospodarstvenom osnovom, odobrenom godine 1897., te je prema istoj u šumi zaveden uzgoj nizke šume uz obhodnju od 25 godina. Godišnji etat iznaša 604 m^, koji se svake godino izradjuju u ogriev a isti upotrebljava grad Osijek u vlastite svrhe. Posumljivavje čistih sječina biva naravnim načinom, popunjivanjem biljkama mehkih listača. Godine 1905. posadjeno je 23´820 komada raznih biljka, večinom biele vrbe. Šumske štete dogadjaju se vrlo rijetko, dočim šume doli slučajnim poplavama, inim kakvim nepogodama izvržene nisu. Dozvolom kr. zem. vlade, vodi šumsku upravu nad ovima šumama, šumarski tehničar kr. kot. oblasti u Osijeku, te se je |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 221 — grad obvezao u to ime 100 K godišnjih u zemaljsku blaganu doprinasati. Za čuvanje namještena su 2 lugara. iV. Kotar Slatina. Šume vlastelinstva vodinskog, baruna Gutmanna de Gelse i Belišde. Šume zapremaju 40.560 jutara, od kojih odpada na ravnicu i brežuljasto tlo 12.560 jutara, dožim preostatak od 27.781 jutro, na brda i gorje. Većina srezova tvore suvislu cielinu, od koje pojedini ogranci leže na najvećim gorama Papuka i Bila, dosizuć do 953 met. nadmorske visine. Glavne sastojine tvori bukva, medju koju je bilo hrpimice, bilo pojedinice jela, hrast kitnjak, javor i grab umetnut. Kako povoljno uspjeva hrast u ravnici, tako ga jela svojim prirastom nadkriljuje u gorju. Osim navedenih vrsti drvlja, vidjaju se ovdje i manje vriedne vrsti kao breza, jalša, topola, cer i dr. Pred par godina započelo se je omedjašenjem vlastelinskog posjeda, te je već liep dio istoga širokim grabama omedjašen. Da se uzmognu nepristupni dielovi šuma pristupačnim učiniti, počelo je vlastelinstvo izgradnjom šumskih puteva 1—1"5 met. širokima sa 2—47o uzponom, kojih imade već oko 120 kilometara. Od godine 1896. t. j . odkada je taj posjed u rukama današnjeg vlastnika, hvale vriedno je spomenuti posadjenu površinu od 11.000 jutara, uz prkos što nije gledom na pomanjkanje sredstava komunikacije skoro ništa drvne gromade crpljeno. Od toga odpada ;-500 jutara na sječine u gorju, koje su 3—8 godišnjim smrekama i borovima pomladjene, preostalih 800 jutara ležećih u ravnicama i brežuljastom tlu, zasadjeno je sa žirom a i drugim vrstima drva koje sastojinskim odnošajima odgovaraju. Potrebite biljke uzgajaju se u vlastitim šumskim vrtovima i razsadnjacima, dočim se potreba žira kupom podmiruje. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 222 — Uspjeh kultura može se usprkos raznih poteškoća s kojima se boriti mora (podivljalo tlo, pomanjkanje uvježbanih radnika, štete po miševima i t. d,) smatrati povoljnim. Gledom na stojbinu i položaj šume vodi se u ravnici čista, a u gorju preborna sječa listača, kojom se potonjom, u koliko to transportna sredstva i postojeći pomladak dopušta, sjeku samo prezrela stabla. Godišnji etat izbacuje oko 90.000 m^. Izradjuje se gradja i ogriev, koji se materijal u izgradnji stojećom željeznicom odprema do postaja ugarske državne željeznice Čačinci, Noskovci, Prandauovci, Osijek i Belišće. Neznatni dio ogrievnog drva unovčuje se za lokalnu po rabu i staklanu u Zvečevu. Osim navedene sječe listača, posječe se godimice i po njekoliko stotina jelovih stabala, koja se za vlastitu porabu razrezu na vlastelinskoj vodenoj pilani Jovanovica; a 100—120 stabala izcjepaju se u krovnu dasku. Od elementarnih nepogoda navesti je silnu sušu, te snieg koji je na zeleno lišće pao, prouzročivši time bezbroj sniegoloma na mladim hrastićima i bukvama srednje starosti. Prije par godina harao je u ovim šumama gubar, no ove godine ne opažaju se osobite štete po kukcima, ako se koji gdje i pojavi, to je sporadično. Najviše štete nanieli su mladjim hrastovim kulturama miševi i to u tolikoj mjeri, da će se morati zasadjene površine ponovnom pošumljenju privesti. Požari šumski su rietki, jer su šume od paše zatvorene. Šumsku upravu vodi jedan šumarnik sa sjedištem u Voćinu, i tri šumara sa sjedištem u Voćinu, Zvečevu i Drenovcu. Cuvarsku službu vrše 29 lugara. V. Kotar Virovitica. Sume prejasnoga kneza Schaumburg-Lippea u Virovitici. Privatni posjed Njegove kneževske Jasnosti vladajućeg kneza Stjepana, Albrechta, Gjure od Schaumburg Lippe, leži u kotaru virovitičkom sa 12588 jutara, slatinskom sa 25665 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 223 — jutara, te našičkom sa 1333 jutra ukupno dakle 39686 jutira šurae, od koje površine otpada na ravnicu 26485 jutara a na bregovlje 13101 jutara. Godine 1905. prodano ja barunu Gutmannu u Orahovici, od vlastelinskih šuma šumskog sreza Mikleuš, u kotaru našičkom, 4606 jutara skupa sa zemljištem i inim posjedom, stoga ta površina u gornje brojke uračunata nije. Od sveukupne šumske površine odpada 1145 jutara na stare hrastove sastojine, 13926 jut. na stare bukove i hrastove sastojine, 7 jutara crnogorice, 532 jutra nizke šume, a ostatak na Čistine, deputatno zemljište, neplodni prostor i t. d. U starim sastojinama gospodari se po gospodarstvenoj, a u mladim sastojinama po osnovi za proredjivanje. U starim bukovim sastojinama, koje se većim dielom nalaze u bregovitim predjelima, vodi se oplodna sječa, uz pretvaranje ovih sastojina u mješovite, a kao smjesa odabran je hrast. Obhodnja za ove mješovite sastojine uzeta je i to za bukvu 80, a za hrast 160 godina. U ravnici je kao i dosada pridržano gojenje hrasta, Zanimiv je način pomladjivanja šuma. Čim je sjecina stare bukove sastojine postala sposobna za sadnju, dakle obično već prve godine poslije prozračne sječe, zasadi se žirom kitnjakom (1 hkl. po jutru) sakupljenim u zdravim i visokim hrastovim sastojinama. Na ovaj naČin iznikli hrastovi zahtjevaju 5—6 godišnju njegu starih bukava a u mnogim slučajevima i naknadnu prozraku krošnja. Da taj mladi naraštaj dobije potrebno svietlo i vlagu provede se onda čista sječa, a da u rano proljeće ne strada od mraza, odrežu se svi izbojci i to tako, da mladice budu od prilike jednako visoke. Usljed toga ne može se u tim mladim sastojinama u proljeću zadržavati magla. Ovakovi nasadi nadrastu svoje naravnim načinom pomladjene drugove bukvu i grab, ali ne mogu vrbu i jasik, stoga se ovi moraju snažno krčiti, da iz sastojine izčeznu. Troškovi ovakovog pomladjivanja iznosili su, ne računajuć nabavu sjemena, popriječno kroz 20 godina po jutru i to sadjenje žira 4; čišćenje sječine 5 kruna. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 224 — Uspjesi na ovaj način postignuti su uzorni. Za daljni razvitak tim načinom postignutih mladih sastojinš, potrebna je njega, te se u tu svrhu mora već za rana preduzeti podpuno uništenje mekanih vrsti drveća kao i svega, što bi štetno djelovalo na uzrast mladih sastojina. Konačno se te mlade sastojine kad dostignu njeko stanovito doba prevršuju. Kao vrlo zgodno sredstvo pokresivanja sastojine, rabi se kod ovog vlastelinstva takozvano sječenje vrha ili ti prevršivanje. Sastoje se u tome, da se ono stabalce, koje se želi odstraniti, ne posječe pri zemlji nego u polovici visine. Pri tome ostaje sastojina stalna, prokresivanje može se uspješnije poduzeti, nego je to u kojem drugom slučaju moguće. Time se mogu preostala stabalca u krošnji kao i u debljini razmjerno bolje razvijati. Ovaj posao obavlja se sjekirom široke oštrice, nasadjenom na dugačko držalo, a troškovi iznose po jutru 5 kruna. Sastojine, koje se na ovaj način njeguju, vrlo se brzo razvijaju, tako da je već poslije 5—8 godina potrebno proredjivanje. Kod proredjivanja je posvećena pažnja u glavnom razmjeru vrsti drveća, koja sačinjavaju mladu sastojinu, zatim pravilnoj razdiobi stabala i razvitku istih, kao i prirodnim svojstvima postojećeg drveća. Proredjivanjem je hrastu ostavljen uviek veći prostor nego li bukvi ili grabu t. j . hrastu je potreban toliki prostor, da jedan od drugoga budu toliko udaljeni, da se vršak pojedinog hrasta na daljinu od polovice visine stabla normalno razvijati može. Ovaj princip je kod provedenih proreda po mogućnosti strogo održavan, čime su se dosta dobri uspjesi polučili. U onim slučajevima, gdje se sa opisanim gojidbama nije moglo postići podpuno pomladjenje sastojina, upotrebljene su za nadopunjivanje druge vrsti drveća; nu takovih slučajeva bijaše razmjerno malo. U bregovlju zasadjene su mladice omorike i ariža, u ravnici hrast, u pjeskovitom tlu bor. Za sadnju crnogorice |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 225 — uzete su 3-godišnje biljke iz šumskog vrta, dočim hrastove presadnice 3—4 godišnje, uzete su sa već pomladjenih sječina. Crnogorične presadnice odgajaju se u šumskim vrtovima^ koji su bili za taj slučaj osnovani, a nakon podpunog pomladjenja sječine se ti vrtovi napuste i prema potrebi na drugom mjestu osnuju. Troškovi ovakovog sadjenja iznosili su 10 K. od 1000 komada. Uspjeh je bio razmjerno povoljan. Pokusi sadjenja oraha i pitomog kestena nisu uspjeli, a to jer su odgojene biljke pokradjene, U prošloj gospodarstvenoj godini sječeno je na površini od 3523 jutra, štočistom, što progalnom i prozračnom sječom, naknadnom prozrakom i proredbom, 81.103 m^ ogrieva, sa troškom izradbe i t. d. od 45.734 K. 52 fil. Od ove iztaknute zalihe drva, kao i od prošle godine zaostale zalihe, prodano je 105.853 prost. met. za svotu od 230.983 K. 96 fil. Odbiv od toga troškove izradbe ostaje ciena po prost metru 1 K. 73 fil. U svrhu dovažanja drva postoji u šumskom srezu virovitičkom 10"8 kim. duga parna željeznica, koja prevaža drvo u stovarište nuz željezničku stanicu Antunovac; a u srezu slatinskom 8 kim. duga konjska šumska željeznica, koja prevaža drvo do nijenjališta Hercegovac pruge St. Lorenz-našičke. Snieg, koji je pao 25. listopada 1905. g. polomio je u starim bukovim i hrastovim sastojinama 3470 prost. met. vršaka, a u mladim 20—30 godišnjim sastojinama 2292 prost, met. stromlja. Sklop u ovim sastojinama je na mnogim mjestima prekinut, a mjestimice je sastojina i opustošena. Na svaki način morati će se ta oštećena mjesta ponovno zasaditi i to bukovim i snažnim borovim sadjenicama. Šumsku upravu vodi šumarsko nadzorničtvo, kojemu je na čelu šumarski savjetnik, a dodieljeni su mu šumarski tajnik i pristav sa sjedištem u Virovitici. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 226 — Šume su goBpodarstveno razdjeljene u 4 šumska sreza, i to virovitički, slatinski, mikleuški i dobrovieki, kojima upravlja po jedan nadšumar sa dodieljenim mu šumarom. Vanjsku cuvarsku službu obavlja 47 lugara. Šume vlastelinstva grofa Aladara Jankovića u C a b u n i. Cielokupna šumska površina iznaša 6500 kat. jutara, te se dieli u dva sreza, i to srez Cabuna, kamo spadaju brdske šume, te podravački srez, u koji se ubrajaju šume ležede u ravnici Podravine. U brdskim šumama je glavna vrst drveda, i to u starih sastojina bukva sa primjesom graba, cera i divljeg voda; dočim se u mladjih sastojina, uz ovu vrst drveda u Ijepoj mjeri nalazi i umjetno zasadjeni hrast, koji se uz potrebitu njegu vrlo dobrim uspjehom gojiti dade. Šume u nizini jesu ponajviše briestove, sa primjesom jasena, hrasta i divljeg voda, dočim čiste hrastove šume imade jedino na obali Drave oko 100 jutara, a čiste vrbove oko 300 jutara. Prigodom sastavka gospodarstvene osnove za šume ovog vlastelinstva, uzet je za brdske šume visoki uzgoj sa 80 godišnjom uporabnom dobom. Ista obhodnja uzeta je i za čiste briestove i hrastove šume u nizini, dočim je za vrbove sastojine 26-godišnje upotrebno doba ustanovljeno. Jedina šuma »Obrieš« u površini od 130 jutara, pretvara se iz lovačkih obzira sukcesivno počam od godine 1904. iz nizke šume u srednju. Kod brdskih šuma od sreza Cabune, izluđena je površina 00 2508 jutara z,a prekidno šumarenje, koja se sada nalazi u 8—10 godišnjoj dobi. U brdskih se šuma ´sve sječine beznimno čistom sječom sjeku, te onda opet umjetnim načinom sa sadnjom žira pomladjuju. Osim šume »Obrieš", gdje se nizka šuma u srednju pretvara, te vrbovih šuma, gdje se čista sječa vodi, uvedena je |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 227 — u svih. ostalih nizinskih šuma preborna sječa obaranjem starih stabala. Šumska površina, koja je za vlastitu porabu 1906 godine izsjecena, iznaša oko 40 jutara; po trgovcu je izsječeno oko 100 jutara šume iz koje je ogriev izradjivan. Maloprodajama ogrievnog drva u brdskim šumama, na okolišna mjesta, postizava se na panju za jedan prostorni metar ciepanica 2 K. a za oblikovima 1 K. 50 f. Cijene ogrieva u nizinskim šumama jesu za 50% višje. Za ucvrščivanje obale Drave na teritoriju toga vlastelinstva, ustupljeno je bez odštete riečko - mjerničkom uredu 70.000 komada fašina, koje su proredom izvadjene u brdskim šumama* U mjesecu listopadu pali snieg, prouzročio je u šumama, naposeb u brdinama oveću štetu, osobito mnogo stradali su u mladim sastojiinama hrastovi. Uzima se, da je 5% mladih hrastova posve uništeno, dočim je oko 26´´,o oštedeno. Šumskih biljevišta imade dva, u površini od 3 jutra, u kojima se nalazi 3000 komada trogodišnje i 2000 komada 4—6 godišnje smreke i 3000 komada dudovih stabala. Trošak uzdržavanja tih biljevišta iznašao je za 1905. godinu 50 kruna. Šumsku upravu vodi 1 nadšumar, a čuvarsku službu vrše l i lugara. Šume vlastelinstva Suhopolje, Elemira pl. Jan- k 0 V i d a. Površina šuma zaprema 5930 jutara, od koje na nepošumljeno tlo (čistine, neplodni prostor i t. d.), odpada 70 jutara. Šume se nalaze većinom na obroncima Bilagore, dižuć se do 565™ nad morem. Vladajuća vrst drva je bukva, koja se uzgaja kao visoka šuma sa 80 godišnjom obhodnjom. Godine 1905, posječeno je za vlastitu porabu 7500 prost, metara ogrieva, dočim je na 628 jutara nalazeća se drvna zaliha pro dana za 188.400 K. i dana na izradbu kroz osam godina. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 228 — Posadjeno je 10 jutara žirom, 6 jutara sa sjemenom a 4 jutra sa borovim biljkama. Šumskih šteta prijavljeno je 260 slučajeva, a od elementarnih nepogoda jest i u ovim sastojinama uŽinio snieg svojim pritiskom znatnih šteta. Biljke hrasta, jasena i bora uzgajaju se u biljevištu, koje površinu od ´A jutra zaprema. Šumama upravlja jedan nadšumar, kojemu je za čuvanje dodieljeno 11 lugara. Šume vlastelinstva Terezinopolj e, ostavina Gejze pl. Jankovića. Za šumu podieljena je vlastniku krčevna dozvola, ali je više lovu za volju, ostavljena neizkrčena površina od 300 jutara. Glavna vrst drva je hrast, grab, brest i divlje voće, u starosti od 40 — 60 godina Šumskih šteta neima. Šumom upravlja gospodarski upravitelj istog vlastelinstva. Za čuvanje šume, u kojoj vlastelinstvo velikim trudom i troškom uzgaja divljač, naročito srne i gnjetele, postavljena su dva lugara, koji su ujedno zaprisegnuti nadziratelji lova. TI. Kotar Djakovo. Vlastelinstvo biskupije djakovačke. Ono je jedino u tom kotaru ležede, na koje se ali sada ovdje više osvrtati neču, jer sam ga već u broju 7 i 8 strana 308 šumarskog lista od godine 1905. opisao. G. C—c. Reambulacija šumskih medja. Piše vlast, okruž. šumar Viktor Bonel. U broju 1. i 3. »Šum. lista« objelodanjena su dva članka o reambulaciji šumskih medja, od gg. profesora Hlavinke i šum. nadzornika V. Dojkovića. Potonji se osvrnuo na neke navode |