DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 242 — Prof. Dr. Ferdinand Kern „Izvještaj kr. hrv. slav. zemalj. bakteriološkog zavoda u Križevcima. Naklada zavoda. Križevac 1905. Isto djelo, njemačko izdanje „Mittelungen aus dem kgl. kroatisch- slavonischen baktereologishen Landesinstitute in Križevci. Kreši<5 Milan „Izvješće o medjunarodnoj izložbi u grada Liežu (Liittich) te o dva tamošnja kongresa, uz bilješke o dojmovima s puta." Dionička tiskara. Zagreb 1906. Jullus List erlierzogl. Oberforster „Ueber naturgemasse Verjiingung der „Beskyden Urwalder". Verlag Sigmund Stuks. Teschen. K r30. Ednard Đoležal „Hand und Lehrbuch der niederen Geodasie, begriindet von Friedrich Hartner. 9 Auflage. Verlag Seiđl und Sohn. Wien. 2 Bđ. Karl Koliler „Anleitung zur S el b s tanfer tigung von Naturholzmobeln fiir đas Jagerheim". Varlag Paul Schettlers Erben. Cothen. Dr. Heinrieli Meyer „Fremdlandische Wald und Parkbaume fiir Europa. Berlin. Paul Parey 1906. Mit 258 Abildungen und 20 Tafeln. Prachtband. Preis 22 Mark (24 K), Dr. Richard Hess „Die Eigenschaften und das forstliche Verhalten der wiclitigeren in Deutschlanđ vorkommenđen Holzarten". Ein Leitfaden fiir Studirende, Praktiker und Waldbesitzer. III. Auflage. Verlag Paul Parey in Berlin. Preis 10 Mark. Različite viesti. Ovogodišnje naučno putovanje slušača trećega tečaja kr. šumarske akademije zagrebačke, uzsliediti će od 5. do 12. lipnja t. g. u gorski kotar — primorje, te šume kr. državnog erara kao i otočke imovine obćine oko plitvičkih jezera. Uz ino posjetit će ekskurzenti znamenitu tvornicu i paropilu mani fakture u Vrbovskom, skladište drva i državni šumski vrt na Bieci, radnje bujičarske u Senjskoj dragi, te centralno biljevište za pošumljenje primorskog krasa u Sv. Mihovilu kod Senja. Ekskurziju vodi prof. F. Ž. Kesterčanek u zajednici sa p. n. gg. sveučilištnim profesorom Dr. A. Heinzom, te šum. nadzornici gg. B. Koso- vićem i S. Petrovićem. Hrvatsko-slavonska zemaljska izložba stoke, peradi, pčela, mliekarskih proizvoda, krmiva, gospodarskih strojeva, vinogra |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 243 darstTa, roćarstra i uresnoga vrtljarstra u Zagrebu, obdržavati će se mjeseca rujna o. g. Svečano otvorenje uzsliediti će 1. rujna. Izložba stoke, peradi, pčela i mliekarskih proizvoda otvoriti će se 15. rujna i trajati će do uključivo 19. rujna. Izložba voća i groždja otvorit će se 20, rujna i trajati će do 30. rujna, kojim se danom izložba u obće zaključuje. Za vrieme izložbe priredit će na razne dane utakmice za domaća vina i gospodarske strojeve, držati raznolika gospodarska predavanja uz praktične demostracije, poduzeti naučni izlet na zemaljska dobro u Božjakovini, na kr. gosp. učilište u Križevcu i njeka privatna vlastelinstva i gospodarske tvornice — a priredit će se i razne ine zabave i svečanosti. Izložba ta, glasom programa, imade da predoči gospodarima domovine naše, današnje stanje gori navedenih toli važnih gospodarskih graua unutar područja kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Ona ima nadalje da nam pokaže, kako u nas valja rečene gospodarske grane dalje razvijati Konačno bi joj imala biti svrha i ta, da stranom svijetu, kamo u glavnom ide izvoz naših gospodarskih proizvoda prikaže, što imademo, te koja su u nas najbolja vrela za robu koju on traži. Uz to služiti će izložba i tome, da se domaći naši gospodari upoznadu sa domaćim proizvoditeljima raznih potrebštinah, koje, radi nepoznavanja domaćih producenata — prečesto još iz inozemstva dobavljaju. Izložba će ta, po tom biti isto tako poučna za svakoga — kao što će bez dvojbe zemlji donieti i materijalnih probitaka, pa kako će se istodobno u Zagrebu, obdržavati i ovogodišnja naša društvena glavna skupština — eto najljepše priUke i članovima našega družtva — da se i stim narodnim poduzećem približje upoznaju. U okviru te izložbe, priredit će dne 5. rujna takodjer i posebna izložba pasa, i to u prvom redu, glasom objelodanjenog programa takovih, koji kao ovčarski psi, kućni psi čuvari i t. d. stoje a njekom užem odnošaju prema gospodarstvu, a dalje i svake vrsti inih pasa naročito i lovski psi. Tko bi hti napose kod izložbe lovačkih pasa sudjelovati, neka taj svoj naum najdulje do 10. lipnja prijavi „predsjedničtvu obćeg hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu", dalnje upute i obavjesti radi. Družtvo gospodarskih i šnmarskili privatnili činovnika. »Gospodarski hst" kao i „Gospodar" u svojim zadnjim brojevima potiču ponovno osnutak družtva privatnih gospodarskih činovnika. Potrebu takova družtva teško osjećaju svi, koji imadu u nas dvojbenu sreću, da spadaju u stališ vlastelinskih, bilo gospodarskih bilo šumarskih činovnika. Dočim u drugim zemljama kao i u susjednim austrijskim, pa i u Ugarskoj, takova družtva već od više godina blago |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 244 — tvorno djeluju, kod nas potaknuća toga pravca do sele nisu imala nikakav uspjeh, poglavito s razloga što su u nas ti činovnici gotovo sa svih strana svijeta. Nu to ipak nebi smjelo smetati, da se takovo družtvo i u nas već jednom osnuje, jer bi nedvojbeno svakom pojedinom, a i svima zajedno samo od najveće koristi biti moglo. Makar da bi tomu družtvu glavna zadaća bila podržati i ojačati stališ naših vlastelinskih činovnika — ono bi ujedno kadro bilo mnogo uticati i na podignuće obćega stanja i napredka u zemlji. Sada kada se sprema, da se i kod nas na zakonskoj osnovi urede odnošaji vlastelinskog gospodarskog činovništva, bilo bi sigurno i skrajnje vrijeme, da se i potaknuti jur osnutak toga društva i oživotvori. Jer i ovdje vriedi samo ona — kume ne uzdaj se u me — van samo u se i svoje kljuse! Prošlogodišnja glavna skupština magjarskoga zemaljskoga šumarskoga društva, obdržavana je na dne 17. prosinca 1905. u Buđimpe- ti. Skupštini je predsjedao barun Desidor Banffy, u prisutnosti brojnih članova družtva. Kr. ugarsku ministarstvo poljoprivrede bilo je zastupano po kr. šum. ravnatelju Vilim Tomcsanyiu, ministarstvo nastave po šumarniku Fridriku Dopsy-u. Iz izvješća što ga je skupštini podnio družtveni tajnik razabiremo, da je družtvena uprava povjerenstveno uglavila osnovu jzakona o pašnjacima , pak takovu predložila vladi. Ovim se zakonom imadu sveudiJjne opreke što postoje s obzirom na zahtjeve paše seljačkog pučanstva, prema ustanovama šumskoga zakona, odstraniti. Glavne su ustanove toga zakona u kratko sliedeće: Zadaća zakona o pašnjacima imala bi biti u bitnosti trojaka. 1. Osjeguranje prihoda pašnika : 2. Uredjenje uživanja pašnika s obzirom na zahtjeve interesa obćenitosti. 3. Dalnjii razvitak pašničkog gospodarenja. S obzirom na to, sadržaje osnova obćenite za sve pašnike valjane ustanove, zatim opet posebne ustanove, koje se odnose samo na stanovite kategorije posjeda. Nadalje sadržaje osnova ustanove o preprečenju takovih učina, kojima se unosnost pašnjaka stavlja u pogibelj. Propis glede sastavaka gospodarskih osnova u konkretnim njekim slučajevima. Poboljšanje jur opustjelih dielova pašnika. Zahtjeve živinarske naravi, eventualno i osjeguranja od požara. Uništivanje štetnih zareznika i korova. Ustanove se te odnose na sutavno gospodarenje i nadzor pašnika stanovitih vrsti, pak osnova prema tome predlaže za svladanje tih zadaća toli državnu pripomoć, koli i državni nadzor. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 245 S obzirom na uredjenje i razvoj pašničkog gospodarenja, sadržaje osnova predloge, o uredjenju zajedničkih pašnika, dokinuće s tim skopčaniii služnosti, preprečenje prevelike razdiobe pašnika, omogućenje zajedničkog uživanja jur podieljenih pašnika, državnu podporu, širenje znanja o pašničkom gospodarenju, popravak komunikacija do pašnika i njihovo obskrbljivanje vodom. Napokon predlaže osnova i osnuće posebne zaklade za pašničko go spodarstvo, uredjenje vodjenja posala, nerazdjelivih zajedničkom uži vanju podpadajućih pašnika bivših urbarijalaca, te odgovarajuće kaz nene ustanove. Osnova predložit će se vladi, kao i interesiranim gospodarskim družtvima, S obzirom na naumljeni novi zakon o komasaciji, ide težnja društvene uprave za tim, da se i kod toga zakona bude uzeo obzir i na šumarske vještake, da se tim i šumarski interesi uzmognu očuvati. Osim toga podniela je društvena uprava, ministarstvu takodjer predstavku, glede obvezatnog uvedenja metričke mjere u šumskoj trgovini. U predmetu pitanja, osnuća mjesnih šumarskih udruženja, za područje pojedinih ili više županija, zauzeo je upravni odbor družtva stanovište, da takova udruženja, u koliko stoje na zdravoj podlozi, te u koliko njihovo djelovanje odgovara šumarsko-gospodarskim interesima, mogu računati i na moralnu podporu zemaljskog šumarskog družtva. Što se tiče uzakupljenja lovištah na državnim dobrima, podniela je družtvena uprava ministarstvu spomenicu, u kojoj se predlaže izlučenje primjerenih lovnih površina za šumarsko osoblje. Ministarstvo stavilo je uvaženje ove molbe u izgled, nakon izminuća obstojećih lovnih zakupa. U stvari po gospodarskom družtvu županije Zemplinske potaknutog pitanja, glede osnuća srednjih šumarskih škola, izjavila se je družtvena uprava, uz potanko obrazloženje, proti osnuću takovih srednjih šumarskih škola, ali je podjeduo tom prilikom potaknula pitanje dalnjeg usavršenja i reorganiziranje jur obstojećih u zemlji nižih šumarskih stručnih skoIa. U predmetu pitanja naumljenog spoja šumarskih nadzorničtva sa državnim šumskim uredima, kojima pripada uprava nad obćinskim šumama, kao i u predmetu još uvjek nepopunjenog mjesta vrhovnog zemaljskog šumarnika, dođielenja pravnikah šumskim oblastima, kao i u pitanju samostalnog carinskog područja — izabran je posebni pododbor, kojiće imati ta pitanja pretresati i riešiti. Što se tiče imovinskih odnošaja družtva, iznašala je družtvena imovina koncem g. 1904. ukupno K 858.106´58, sada pako sastoji iz: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 246 - Gotovine K 2.n6-69 temeljnih obveznica sa K 74.324"65 u vrieđnostnim papirima K 354.300"— vriednosti družtvenog doma sa .. . K 388-330*52 vriednosti inventara sa K 23´966-60 i vriednosti knjižnice sa K 20´399´87 ili ukupno K 868-438-33 od koje svote, odpada na utemeljiteljnu glavnicu iznos od K 238.185´49. Društvo broji sada: 1 začasnog ćlana, 854 člana utemeljitelja, 1074 redovitih članova, dakle ukupno 1929 članova. Nakon pročitanja tajničkog izvješća, predje skupština na novi izbor predsjedničtva i družtvenog upravnog odbora. Predsjednikom izabran je ponovno Desider barun Banfl´y, I. podpredsjednikom Albert pl. Bedo, II. podpredsjednikom Aleksander pl. Horvath, a zatim predje skupština na najglavniju točku ovogodišnjeg dnevnog reda, naime, razprav u pitanja o prenosu šumarske visoke škole iz Šćavnice u Budimpeštu. Pošto je družtvo jur g. 1896. stvorilo zaključak, da valja o tom poraditi, da se visoka šumarska škola odieli od visoke rudarske škole, ter prva premjesti u Budimpeštu, pojavio se je u novije doba medju profesorima Šćavničkimi pokret, kojim i oni sada u posebnoj spomenici traže preraještenje visoke škole u Budimpeštu*. Upravni je odbor družtva, s obzirom na to, dajedina do sada obstojeća visoka šumarska škola nije samostalni zavod, asadanje njezino sjedište da ne odgovara svrbi iste, stvorio zaključak, ponovno poraditi o tom, da se šumarska obuka posvema odjeli od rudarske, te da se za šumarsku obuku ustroji samostalna, na visini sveučilišta, te nužđnim pomagalima odgovarajuće snabdjevena, posebna visoka škola u glavnome gradu. Protiv toga zaključka podnio je grad Ščavnica protu spomenicu, koju su i gradovi Kečkemet i Baja zagovarali. Prigodom razprave, koja se je tom predlogu upravnoga odbora družtva zapodjela, zagovarao je načelnik grada Šćavnice kr. savjetnik Josip Szitnayay dašto stanovište grada — na temelju same gradske spomenice. Spomenica koja se dielomice protivi i diobi — u bitnosti ipak prema naravi stvari naročito prenosu šumarske visoke škole, kao i ru * Vidi članak na stranama 49—69. broj 2. Š. L. o. g. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 247 — darske visoke škole, traži razloge svoje glavno u tom, da taj prenos nebi odgovarao magjar^koj državnoj ideji, a tamošnji kraj da bi se tim oslabio u narodnostnora pogledu. Na osvade proti profesorskom zboru sadržane u spomenici, kojima se isti objedjuje, da samo sobstvene interese pred očima drži, odgovorio je profesor Vadas najodrešitije, odbijajući ih — te iztičuć ponovno na od svietskog prometa osamljeni položaj grada Šćanice, koji već sam po sebi onemogućuje moderno razviće visoke šumarske škole — upućUjUĆi pri tom i na to, da su se u najnovije doba takodjer i profesori rudarske visoke škole pridružili zahtjevu rastave — odnosno da i oni sada takovu zahtjevaju. Pošto je još i šumarnik grada Šćavnice, Zolyomi govorio u prilog uzdržanja sadanjega stanja, naglasujući pri tom u prvom redu, ne toliku eventualnu vriednost prenosa po stručnu znanost, kolika pogibelj koja tim prieti blagostanju grada, kao i eventualnu pogibelj slavizacije istoga, usljed dokinuća visoke škole, uze profesor Teglas rieč, ne toliko da uzbudi na skupštini strasti, koliko da na visini zadaće stojećim objektivnim načinom — jedino sa stanovišta interesa izgradnje šumarske obuke, zagovara predlog upravnoga odbora družtva. On dokazje nemogućnost potrebnog dalnjeg razvića šumarske obuke, kao i to, da su već prigodom samoga osnuća akademije Šćavničke, prvi profesori iste osjećali položaj toga grada zaprekom razvića zavoda. On odkriva hvalevrednom muževnom odvažnošću sada postojeće manjkavosti, spominje bar dio istih, te odvraća od upliva čuvstvenih motiva tamo, gdje sjedne strane interes šumarske obuke, a dobrobit i uštrb grada, u kojemu je veći dio prisutnih steklo svoje stručno znanje s druge strane dolaze u obzir, a pozivlje se pri tom i na Feistmantela kao klasičnog svjedoka svojih nazora. Nakon ponovnog pokušaja zastupnika kao i gradonačelnika grada Šćavnice, da se šumarska visoka škola i na dalje tamo uzdrži, stavi predsjednik predlog družtvene uprave, idući za odciepljenjem visoke škole i preaosa iste u Budimpeštu, na glasovanje koji predlog skupština ogromnom većinom prihvati, a po tom posta 1 protupredlog grada Šćavnice bezpredmetan. Predsjednik se na to još i u svoje, kao i u ime izabranih svojih sufunkcionara zahvali na ponovnom izboru, a izhodi uz to i absolutorium družtvenih računa od g. 1904. kao i odobrenje proračuna za g. 1906. Predlog družtvenog upravnog odbora, da se iz kamata Deakove zaklade, iznos od K 2.200 izluči, za nagradu priručnika o šumarskoj politici, bude takodjer odobren. Predlog šumarnika Martona, e bi se družtveni organ „Erdeszeti Lapok" u buduće izdavao dva puta mjesečno, kao i predradnje i usta |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 248 — novlenje dogodišnje glavne skupštine, u oči 40 godišnjice družtvenoga obstanka, prepušteni su upravnom odboru na shodno dalnje uredovanje i tim bje podjedno i skupština zaključena. TJprarni odbor županije Tirovitičke zaključio je kako u „Nar. Nov." čitamo, u svojoj na dne 7. svibnja o g. obdržanoj sjednici, posebnom predstavkom umoliti, kr zemaljsku vladu, da se u svrhu polučenja boljih ciena kod dražbe stabala iz općinskih šuma, u buduće u dražbene oglaseviše neuvrsti procienbena vriednosti drvnagromada. Kako je to svakako važni načelni zaključak, zanimalo bi nas u velike saznati i obrazloženje, kojim je upravni odbor isti podkrepio. „Anduro" zove se vrsta lepenke (papira) što ju od novijeg doba stavila u promet jedna bečka papirnica. Lepenka ta služi za pokrivanje prostora izmedju redova biljka u lejama u šumskim biljevištima u svrhe zaštite biljka od korova. Ovaj je fabrikat, kako u časopisu doljno austrianskog šumarskog družtva „Blatter aus dem Valde" čitamo, izvanredno trajan, lahak, nepromočiv, a nepropušta ni zrak, nesadržaje ni smole, ni asfalta, ne miriši, niti škodi mladim biljkama, a loš je vodič topline. Anduro ´uzdržaje zimi tlu toplotu — da nesmrzava, usljed impregnacije ne gnjije, jeftiniji je od šimle i daščica, vrlo je lagan te po tom lahko prenosiv, tako da ga i djeca mogu lahko prenašati, a po tom i pokrivanje leja obavljati. Ljeti služi „Anduro" dobro takodjer kod zastičivanja leja od suncožara — ako se položi na razapete žice smještene na kolčiće, a zimi služi i opet za obranu proti smrzelji. Napose da je shodnost toga pokrova, prokušana jur svestrano iod strane žup. šumarskog nadzorničtva u Gospiću — u tamošnjim biljevištima — koje bi nas po tom odužilo, da nam o samoj stvari ovdje još i izravno koju tu javi i objelodani. Prra hrvatska tvornica briketa. Kako je u novije doba već i gorivo drvo u nas, u mnogim gradovima u cieni dosta poskupilo —počelo se uz kameni ugljen, ložiti već i t. zv. briketi t. j. , na posebni način u formu opeke sbitom prašinom lošijih vrsti kamenoga uglevja. Kako sada iz Požege javljaju, ustrojilo se je nedavno u Ratkovici već i dioničarsko družtvo za proizvodnju takovih briketa. To bi po tom bila sada prva industrija te vrsti u Hrvatskoj. Ovogodišnja glavna skupština štajerskog šumarskog družtra obdržavati će se od 6.—8. srpnja o. g u Brucku na Muri, u savezu sa izletom u šume tamošnjeg šumarskog učilišta i grada Brucka, kaoposjetom šumarskoga zavoda. Dolnjo austrijansko šumarsko družtvo , obdržaje svoju ovogodišnju glavnu skupštinu na 24,—26. lipnja, u trgovištu Heindenreichstein, u savezu sa izletom u šume istoimene gospoštije kneza Nikole Palffj´-a ab Erdod. Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbreoht (Maravić i Dećak.) |