DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 269 — koji se bez uslovno mora narodu širiti izazivanjem i nekažnjenjem krivoga svjedočanstva, VI. Ima u drugih naroda jedan vrlo praktišan način," kojim si znadu pomoći u slučaju nepravednosti zakonodavstva; a taj način sastoji se u interesovanju za takova pitanja, odakle nastaju agitacije, javni zborovi, predstavke itd. a to sve ako i ne izgleda bog zna kako važno, ipak izazove i kod mjerodavnih faktora interesovanje pak se na taj način najposlije i postigne svrha. Ne du kazati, da se naši inteligentni krugovi ne interesiraju za važnija pitanja, ali je činjenica, da se dovoljno ne interesiraju. Neka nerazumljiva apatija obuzela nas je sve te sav" teret oko popravljanja sadašnjega stanja i svu inicijativu prepuštamo oblastima, mjesto da i mi nas dio od toga tereta dragovoljno na se primimo. Zar ne bi mogli i mi lovci u pogledu krivoga svjedočanstva pred upravnima oblastima ne samo u našem specijalnom lovačkom interesu, već u opće i u interesu same uprave poduzeti inicijativu? Ja bih zaista bio vrlo sretan, kad bi ovom mojom raspravom u našim lovačkim krugovima pobudio interesovanje za ovo pitanje, jer ne sumnjam o tom, da ono ne bi ostalo bez koristnih posljedica! Dr. P. Čupović. Entomološke bilješke. od 5. do 13. lipnja t. g. prisustvovao sam, dozvolom i podporom vis, kr. zemaljske vlade, naučnoj ekskuziji slušača kr. šumarske akademije u hrvatsko Primorje i Liku. I na ovoj sam ekskurziji posvećivao najviše pažnje onom predmetu, koji me je već zanimao još za mojih mlađih dana, a to su — kao što |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 270 — sam to već jednom zgodom i ovdje naglasio — one tačke gdje se međusobno dotiču ili ukrštavaju staze životinjskog i bilinskog svijeta. U ovo nekoliko crta iznijeti 6a iz svojih opažanja i bilježaka samo ono, što bi moglo zanimati gotovo svakoga šumara t. j . nastojati du, da prikazem nekoje štetnike grmlja i drveća, s kojima smo se upoznali na ekskurziji. Jedni su od ovih doduše manji brojem vrsti, no zato im je njihova važnost po šumarstvu to veća. Drugima je naprotiv šumarska važnost znatno manja, no ti su opet zauimivi zato, jer se šumar s njima sreće gotovo na svakom koraku. Između onih prvih obazrijeti ću se u ovim bilješkama na hrusta, nekoje potkornjake i gusjenice, a među onim potonjima na nekoje uzročnike šišaka. Kao što se u nas, tako se i u Gorskom Kotaru & i na Kordunu pojavio hrušt ove godine u velikoj množini. Samih je kukaca doduše bilo za našega boravka već dosta raalo, jer je već bilo prošlo doba letanja i parenja, no zato je ostalo živih tragova njihova bivstvovanja na mnogom stablu. Već oko Generalskoga stola viđale su se sad veće sad manje skupine hrašča, koje su bile od hrušteva tako ogrižene, da je drvlje izgledalo kao da se odjelo u zimsko ruho. Bilo je stabala, na kojima počev od najdonje grane pa sve do krošnje nije bilo niti jednoga lista. Isto je tako žestoko napao hrušt hrastova stabla i oko Slunja i Rakovice. U koliko je znaćajno, da je hrušt u prvom redu i najjače napao hrast, gdjegod ga je samo bilo, u toliko je zanimivo, da odmah na drugo mjesto iza hrasta dolazi orah. Imali smo prilike viđeti, kako je hrušt upravo do gola obrstio pojedina orahova stabla, dok je obližnje voćke ostavio posve netaknute. Po svom je običaju najprije uništio lišće na vrhu krošnje a onda se postepeno spuštao prema donjim granama. Osim hrasta i oraha napao je hrušt još i druge razne vrsti drveća i to: grab, javor, trepetljiku i bukvu, dapače i Rhamns carniolica, koja je vrlo značajna za Gorski kotar, te koju nađosmo i u okolici Plitvičkih jezera. Od potkornjaka prvi, što ga sretosmo, bio je Hjpoborus ficus, koji je u našem Primorju počinio več dosta štete uniš |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 271 — lujiići smokvina stabla. Malen je to gotovo posve neznatan potkornjak, koji napada mlade grančice smokve pod korom i buši kotionice okomite na osovicu same grančice. Napadnuti se dijelovi drveta počinju sušiti, lišće s grana otpada dok napokon ne propane čitavo stablo. Takovih smo napadnutih odnosno propalih grana i drveta viđali ved podam od Drage, a kako sam imao prilike, da pregledam i pretražim svu silu smokvinih grančica, što ih poglavarstva pojedinih općina priposlaše ravnateljstvu narodnog zoološkog muzeja, znam, da je taj potkornjak uništio množinu smokvinih stabala u okolici Bakra i Kraljevice. Kao pratioc Hjpoborus Ficus-a, odnosno kao pomagač njegov dolazi još jedan no znatno veći potkornjak Sinoxylon sexdentatum, koji buši nepravilne ovelike kotnike u samom drvu. U četinjavim šumama, kojim prođosmo, nije se ove godine javio nijedan potkornjak u baš velikoj množini. Pogotovo je spomena vrijedno, da se potkornjaci nisu već dulje vremena javili ni u velikoj državnoj šumi Preka kosa, koja je zasađena bukvom i jelom, ter tim ujedno uočujemo vrijednost mješovitih sastojina. Samo mjestimice našao sam potkornjaka, koji se lahko prepoznaju po hodnicima, što ih izgrizoše u kori jelovih i smrekovih stabala, a to bijahu Tomicus curvideus i Tomicus micrographus na jeli, a Tomicus typographus i Tomicus chalcographus na smreci. Za ove smo se eskurzije upoznali i sa najobičnijim štetnikom crnoga bora: Retina Buoliana. Prisutnost ovoga štetnika lahko se prepoznaje po tomu, što se mlade grančice, u koje je ušla gusjenica, počinju svijati, dok se na najdolajem njihovom kraju vide kapljice otvrdnule smole. Mi ga nađosmo podno Vratnika, na mladim zdravim stablima crnoga bora, što su porasli u perimetru tamošnje bujice. Na drugom nas mjestu zanimaju one skupine kukaca, iz kojih se pojedini zastupnici javljaju kao redoviti pratioci šumskoga grmlja i drveća što više žive s njim u uskoj posebnoj životnoj zajednici odnosno provode nametnički život |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 272 — Osobito me iznenadilo, kad sam u okolici Plitvičkih jezera našao javorovih stabala, kojima je lišde s donje strane bilo upravo natrpano šiškama od Pediaspis aceris (osa šiškarica) Lijepe, pravilno okrugle šiškice u veličini graškova zrna, u svim mogudim prelazima, od zelene do intenzivno crvene boje, sjedile su na dolnjoj strani javorova lišća, a bilo ih je — što do sada još nijednom nijesam primjetio — čak i na plodu. Mlado javorove lišće, koje su u velikoj množini napale ove sitne osice, bilo je usljed velikog broja šišaka tako zakržljalo, da se mjestimice nije viđelo ništa drugo nego kup šiškarica na peteljci uništenoga lista. Slične sam izobličine našao i na trepetljici. Bijahu to sitne krugljaste šiškice od dvokrilca Diplosio tremulae, koje su ovdje u nas dosta rijetke, a sjedile su ne samo na naličju već i na peteljci. Dapače ove potonje bijahu mnogo veće i k tomu intenzivno crveno bojadisane. I na bukovom lišću nađoh sličnih tvorevina. To su one eliptične, u šilj izvučene, gdje što još i crveno nahukane šiškice od dvokrilca Cecidomja fagi, koje su gotovo svakom šumaru dobro poznate, jer su na bukvi vrlo obične. Vrlo je zanimiva šiška od Cynips argentea, što je nađoh na Quercu8 pubeseens-u. Po obliku i veličini naliči na onu od Cjnips hungarica, koja je u nas vrlo česta na lužnjaku. I ona prva poput ove potonje sjedi na onim mjestma, gdje se imao razviti pup. sa : o se od Cjnips hungarica razlikuje tim, što joj je površina glatka i bez kvržica, a na prednjoj joj se trećini uzdigao pravilan kolobar, koji čitavoj šiški daje vrlo simpaličan izgled. Ni četinjače napokon ne ostadoše pošteđene od ovakovih i sličnih gosti, koji na drvetu traže hrane i stana. Na mladim 10 — 20 godišnjim smrekama našao sam silu mladih grančica, koje bijahu zakržljale, jer je na njihovom dnu sjedila plodu od ananasa slična šiška, što ju je uzrokovao ušenac Chermes abietis. Na smrekama oko Plitvičkih jezera našao sam slične šiške od Chermes strobilobius, koje se od prvih lahko prepo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 273 — znaju tim, što su znatno manje i što mlade grančice ne rastu dalje na onom mjestu, gdje ta šiška sjedi. Pa i zadaji ostaci tise, što su se još amo tamo sačuvali uz Plitvička jezera, nisu pošteđeni od sličnih neprijatelja. Ne samo da žene tamošnje okolice u svom praznovjerju režu vrhove i cvjetove onim jadnim ostacima tisovine, j(sve u misli ne bi tako postale neplodne!), već i jedan dvokrilac napada mlade grančice, koje usljed toga zakržljavaju. To je Cicedomja taxi, s kojom sam se — hvala ovoj ekskurziji — po prvi put upoznao. Deformacije vršika, što ih ovaj dvokrilac izvodi slične su onima od Chermes-a na smreci, U nekoliko poteza pera unijeh evo iz svojih bilježaka ono, žto bi moglo zainteresovati ne samo prirodopisca već i svakoga šumara, koji se iole zanima za onu množinu zanimivih pojava prirode, što ih u šumi srede gotovo na svakom koraku. A. Ugrenović ml. Hygienska i etična važnost šuma.*) Već su prirodoznanci Davy, Seguin, Saussure iHumbold dokazali, da je sadržina kisika u šumskome zraku , samo neznatno veća, od one zraka izvan šume, Polag iztraživanja profesora Ebermayera pako, u obće nejma bitne razlike u lučbenom sastavu šumskoga i poljskoga zraka, napose sadržina kisika nije u šumi veća. Oživljujući upliv šumskoga zraka treba dakle pripisati tek njegovoj čistoči u prispodobi sa zrakom u napučenim mjestima, a naročito i većim gradovima, kao i u većoj relativnoj vlagi, a po ljeti u hladnoći, te sadržim eteričnih ulja, a moguće i većom bogastvu ozona. Štetni plinovi, dim, prašina, zametci bakterija kako ih uvjek nalazimo u većoj količini u gradskom zraku, manjkaju, poput ciedila (filtira) djelojućoj šumi. *) Vidi: Dr. M. Enđres .Haiidbiich der Forstp o 1 i tik" Berlin 1905. strana 200—202. |