DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 270 — sam to već jednom zgodom i ovdje naglasio — one tačke gdje se međusobno dotiču ili ukrštavaju staze životinjskog i bilinskog svijeta. U ovo nekoliko crta iznijeti 6a iz svojih opažanja i bilježaka samo ono, što bi moglo zanimati gotovo svakoga šumara t. j . nastojati du, da prikazem nekoje štetnike grmlja i drveća, s kojima smo se upoznali na ekskurziji. Jedni su od ovih doduše manji brojem vrsti, no zato im je njihova važnost po šumarstvu to veća. Drugima je naprotiv šumarska važnost znatno manja, no ti su opet zauimivi zato, jer se šumar s njima sreće gotovo na svakom koraku. Između onih prvih obazrijeti ću se u ovim bilješkama na hrusta, nekoje potkornjake i gusjenice, a među onim potonjima na nekoje uzročnike šišaka. Kao što se u nas, tako se i u Gorskom Kotaru & i na Kordunu pojavio hrušt ove godine u velikoj množini. Samih je kukaca doduše bilo za našega boravka već dosta raalo, jer je već bilo prošlo doba letanja i parenja, no zato je ostalo živih tragova njihova bivstvovanja na mnogom stablu. Već oko Generalskoga stola viđale su se sad veće sad manje skupine hrašča, koje su bile od hrušteva tako ogrižene, da je drvlje izgledalo kao da se odjelo u zimsko ruho. Bilo je stabala, na kojima počev od najdonje grane pa sve do krošnje nije bilo niti jednoga lista. Isto je tako žestoko napao hrušt hrastova stabla i oko Slunja i Rakovice. U koliko je znaćajno, da je hrušt u prvom redu i najjače napao hrast, gdjegod ga je samo bilo, u toliko je zanimivo, da odmah na drugo mjesto iza hrasta dolazi orah. Imali smo prilike viđeti, kako je hrušt upravo do gola obrstio pojedina orahova stabla, dok je obližnje voćke ostavio posve netaknute. Po svom je običaju najprije uništio lišće na vrhu krošnje a onda se postepeno spuštao prema donjim granama. Osim hrasta i oraha napao je hrušt još i druge razne vrsti drveća i to: grab, javor, trepetljiku i bukvu, dapače i Rhamns carniolica, koja je vrlo značajna za Gorski kotar, te koju nađosmo i u okolici Plitvičkih jezera. Od potkornjaka prvi, što ga sretosmo, bio je Hjpoborus ficus, koji je u našem Primorju počinio več dosta štete uniš |