DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 3 <-- 3 --> PDF |
mmmreM lit Br. 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1906= God. XXX. Pretplata za neelanove K 12. na godinu. — članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pođupiraj u ć e K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima pređsjedničtvo družtva. Uvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/a stranice 5 K. 20 fil.; za ´/i stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjerena popustbina. Šumsko sjemenje. Piše Andrija Petračić. Od kada se šumarstvo počelo bolje njegovati, pokazala se uz prirodno pomlađivanje šuma potreba i umjetnog pošumljivanja istih, jer je isto uz svoju prednost, da ne moramo čekati na razmjerno dosta rijetke žirne (rodne) godine, bilo upravo neizbježivo kod pošumljivanja čistina i goljeti. Uspjeh, ovih radnja, koje troše godišnje veliku množinu šumskog sjemenja, koga si vrlo često kupom dobaviti moramo, zahtjeva točno poznavanje valjanosti sjemenja u obde, a napose mogućnosti uspjevanja odnosne vrsti na stojbini, koja se pošumiti ima. Ta potreba bila je uzrokom, da se osobito u novije doba, od kada se nastoji i koristno strano drvede i kod nas uzgajati, počelo pomno baviti iztraživanjem valjanosti šumskoga sjemenja, te se otom predmetu do danas ne samo razvila lijepa i opširna literatura, već je to izazvalo i potrebu osnutka raznih zavoda, koji se bave praktičnim izpitivanjem valjanosti sjemenja, te ustanovljenjem faktora, s kojima je ta valjanost uvjetovana. Do danas istina nemamo još pozitivnih odgovora na sva pitanja, koja se na to ispitivanje odnose. Uzrok su tom velike potežkoče, koje kod ovog izpitivanja pridolaze, napose vrijeme, koje |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 250 — je nužno, da se osvjedočimo o rastu i vrsnodi drveda izraslog iz stanovitog sjemenja. Držimo stoga da de biti od interesa, da ovdje neke od tih faktora nabrojimo i koju bobliže o njima spomenemo. Valjanost sjemena ovisi u glavnom 1. od veličine sjemenke, 2. od stupnja klicavosti, te 3. od unutarnjih, svojstava svake sjemenke. Uvjeti, da sjeme postigne stanovitu veličinu, ovise od množine hraniva, koje stoje sjemenjaku na razpolaganje, od povoljnog ili nepovoljnog vremena dotičnog ljeta, te od klime. Poznato je, da je sjeme iz hladnije klime manje, što se ima pripisati kradoj vegetativnoj periodi, kao možda i tlu. Prednost veličine sjemenke nije tako važna u šumarstvu ka u poljskom gospodarstvu. U poljskom gospodarstvu ovisi od veličine sjemenke i konačni plod biljke, u šumarstvu pako odlučuje ona samo u prvim godinama razvitka. Cesto naime dolazi u stručnoj literaturi na površinu mnijenje, da su najbolja stabla u dozreloj sastojini iz najvedeg sjemenja uzrasle, nu to je skroz pogrešno mišljenje. Biljke uzrasle iz večega sjemena jesu u istinu veče i jače, nu ved za kratko vrijeme (2-3 god.) nestane ove razlike, te ne znamo, koja je biljka od većeg, a koja od manjeg sjemena nikla. Medjutim baš ova razlika u prvim godinama jest za uzgoj biljke od velikog upliva, pošto jače biljke posjeduju vedu otpornu snagu protiv štetnih upliva korova, mraza i drugih prirodnih nepogoda, kojima slabije biljke lako podledi mogu. Važniji faktor po kome se valjanost sjemenja prosuđuje jest stupanj njegove klicavosti. Ova ovisi o dobi i načinu sabiranja, čišdenja, sušenja, čuvanja i starosti sjemenja, o starosti sjemenjaka, te v vremenim prilikamama dotične godine, u kojoj je sjeme producirano. Biljke za mokroga proljeća ne nose mnogo dobra ploda, kao u suhom proljedu sa gdjekojom kišom i suhoj jeseni, kada sjeme može potpuno dozrijeti. Nadalje je poznato, da i sama vrst drva upliviše na klicavost. Od kolike |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 5 <-- 5 --> PDF |
/ — 251 — je važnosti to pitanje za razvoj šumarstva, svjedoci najbolje činjenica, da su naprednije države osnovale posebne zavode (kontrolne postaje) za ispitivanje klicavosti sjemenja raznih vrsti šumskog drveda. Tako se prema rezultatima takovoga zavoda u Ziiricliu, kroz vrijeme od 16 godina pronašla slijededa popriječna klicavost šumskoga drveda: smreka 687o5 bor 65°/o, ariš 387o, jela 277o, pseudo akacija 757o, hrast 697o, bukva 277o, brijest 267o, breza 2b^lo, topola 57o´ Klicavost šumskog sjemenja može se prosuđivati na više načina. Vanjski znaci dobre klicavosti kod pojedine vrsti sjemenja jesu odgovarajuda tipična boja, tvrdoda i miris sjemenke. Mrlje na sjemenci (osim bora) pokazuju nam, da sjeme nije normalno razvijeno, odnosno zdravo. Osim toga prosuđujemo klicanje rezanjem sjemenke (Schnittprobe). Ovaj se način poviše rabi kod hrasta, bukve i kestena, u kojem slučaju su mrlje u rezervnim tvarima, kao i druga boja embrija jasni znaci, da sjeme nije dobro. Još se posuđuje ta valjanost u vodi (Wa8serprobe) ili vatri (Feuerprobe). U prvom slučaju dobro sjeme potone, u drugom se zaspuca. Kajpovoljnije i najsjegurnije rezultate dobit demo izpitivanjem klicavosti šumskog sjemenja na klijalištima. Od velike je koristi znati postotak klicavosti sjemenja, koje de se za sjetvu upotrebiti, jer o tom ovisi množina sjemenja, koju demo u tlo staviti. To osobito vrijedi u onom slučaju, ako smo sjeme kupili. Cesto se naime dogodi, da se uslijed prevelike topline kod sušenja u sušionicama stanoviti postotak klicavosti izgubi ili da se kupljeno sjeme uslijed toga, što nije bilo dosta osušeno, kod oduljeg transporta ugrije (upali), a tim velik dio, gdjekada preko 907o svoje klicavosti izgubi. Zar je onda čudo, da šumske kulture s takovim sjemenom ne uspiju ? U tom slučaju redovno tražimo uzrok u tlu, mrazu, poplavi, svaljujemo krivnju na miševe itd., a ne pomišljamo, da smo krivi sami neuspjehu, jer smo mrtvo sjeme u tlo sisijali. Takav slučaj nam je iz nedavne prošlosti dobro poznat. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 252 — Nema sumnje, da je najteže odgovoriti na pitanje u kolikoj mjeri ovisi uporabivost sjemenja od njegovih unutarnjih svojstava, (inere Anlage), te koja su od tih svojstava sjemenom od sjemenjaka nasljednja? Početak svestranog proučavanja ovoga važnoga pitanja pada u novije doba, od kada su šumarske pokusne postaje privedene u život, da nas sa pozitivnim rezultatima toga ispitivanja Upoznaju. Osobitih zasluga na tom polju stekli su dr. Kienitz, dr. Schwappach te dr. Cieslar. Držeči, da su cijenjenim čitateljima »Šumarskog lista« rezultati iztraživanja istih poznati, navesti demo ovdje, do kakvih je zaključaka na tom polju došao prof dr. H. Mayer, ravnatelj bavarske šumarske pokusne postaje u Miinchenu. Po njegovom mišljenju jesu nasljedne samo anatomske, morfoložke i bioložke osebine roda i vrsti, pa se prema tomu imadu kao vrsti smatrati samo ona stabla, koja svoja anatomska i morfoložka svojstva potpun o na sve potomke prenesti mogu. Istina je, da među tipičkim vrstima nalazimo i razlika (Abweichungen) u morfoložkim i bioložkim znacima. U tom slučaju onda stoji, da se nasljediti može samo dispozicija za pravljenje varijeteta, koja ali može ostati latentna pa se varijetet tada ne pokaže. N. pr. od 100 sjemenka crvene bukve bit de možda 10 biljka opet crvena bukva, dok od ostalih 90 sjemenka dobijemo običnu zelenolistu bukvu. Među svojstva, koja se od sjemenjaka ne mogu nasljediti, navodi prof. dr. H. Mayer slijedeča: 1. mane, koje je sjemenjak tijekom života kroz vanjske ozlede zadobio (neravnost kvrgavost, susuvrhost i t. d.) Sa nasljednošču ovih mana računaju još mnogi od strukovnjaka, osobito kod ostavljanja sjemenjaka. Pravilo je naime, da se kao sjemenjaci ostavljaju uspravna, odlično razvita stabla, jer bi tobože od manje lijepih dobili slabiji podmladak. Nebi inače bilo protiv toga prigovora, da ta pomnja u ostavljenju i odabiranju sjemenjaka ne pređe gdjekada i granice. Našao |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 253 — sam naime ved u praksi, da je u bukovoj sastojini, koja se imala naravnim načinom pomladiti, bilo medju sjemenjacima i g r ab 0 V a, koji su časnu zadaću sjemenjaka samo zato dobili, jer se valjda njihova forma dotičnom strukovnjaku, po čijoj su odredbi isti ostavljeni bolje sviđela, nego forme u blizini stojedih bukava i hrastova. 2. prednosti osobito povoljnog tla (brzi rast) Prispodobismo li drvo naših posavskih lužnjaka sa drvom lužnjaka odraslih u Spesartu, vidimo, da naši imadu kud i kamo širje godove nego spesartski, a već po opčem pravilu, da širji godovi kod listača uvjetuju i teže, a prema tomu i bolje drvo vrijedi, da su naši lužnjaci vrijedniji od spesartskih 0 čem smo se i osvjedočili. Krivo bi ali bilo mišljenje, da bi iz sjemena naših lužnjaka na manje vrijednom tlu u Spesartu dobili jednako drvo kao i u Slavoniji, gdje im je tlo i klima optimum. 3. prednosti pomnog odgoja (čistoća, uspravnost debla) 4. mane, kojim su uzrok loša stojbina (kratko deblo, uzki godovi) 5. bolesti bilo koje vrsti. Kod ove točke moramo spomenuti, da se sjemenjem mogu bolesti prenositi, ali iz vana, te, pogibelj prestaje, ako smo ga prije sijanja očistili. 6. svojstvo, kojima je uzrok klima, nisu takodjer nasljedna. Držimo, da će mnogi, kojim su poznati rezultati Cieslarovih iztraživanja kod posljednje točke zapitati, kako su moguće takove oprijeke ? Istina je, da je istraživanjem dr. Cieslar našao, da biljke iz hladnije klime, polaganije rastu od onih iz toplije klime no ta se razlika za par godina izgubi, a onošto nije za cijelog života konstantno, ne može se kao nasljedno smatrati. 7. nasljedstvu nijesu podvržene osebine, koje su posljedica starosti sjemenjaka. Sjeme premladog kao i prestarog stabla nema doduše toliki stupanj klicavosti kao ono srednje dobnog stabla, ali iz |