DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 254 — klicavog sjemenja svih stabala izrastu biljke, koje se u ničem međusobno ne razlikuju. 8. nijesu uvijek nasljedstvu podvržene razlike, koje nastanu među inđividuima iste vrsti. Tako vidimo kod naših hrastova, koji u istoj sastojini jedan do drugoga rastu, da jedni prije, a drugi kasnije listaju. Od potomaka i jednih i drugih dobit demo opet razne individue, koji će prije i kasnije listati. Kao varijetet ne možemo ta stabla smatrati, jer bi nas to dovelo u teoretički labirint, iz koga ne bi tako lahko izaći mogli. Do ovih je zaključaka došao i prof. dr. Heinrich Mayer na temelju pomnog i svestranog iztraživanja kroz punih 25 godina, u koju svrhu mu služi šumarski vrt u Grafrathu sa površinom od okruglo 40 ha, koji je napose namjenjen uzgajanju i ustanovljenju onih eksota, koje bi se u Bavarskoj sa korišdu uzgajati imali*. O pitanju niže šumarske obuke u Magjarskoj, Kao što kod nas u Hrvatskoj, tako je i u Magjarskoj danas, pitanje šumarske obuke na dnevnom redu šumarskih diskuzija. Ne samo, da se vrlo živo razpravlja za i protiv prenosa šumarske visoke škole iz Sćavnice u Budimpeštu — nu uz to dolazi onda još i s više strana potaknuto, ne manje važno pitanje — osnuca srednjih šumarskih škola. Pitanje za koje se tamošnji stručni krugovi u velike zanimaju. Danas postoje u Magjarskoj dvije vrste naučnih zavoda za odgoj šumarskoga osoblja ; i to za uzgoj šumara kr. magjarska visoka škola u Sdavnici, a za naobrazbu nižjeg šumarsko pomočnoga i čuvarskoga osoblja, kr. lugarske škole u * 0 istom je predmetu u broju 22. časopisa „Oest. Forst- und Jagd-Zeitung" od o. g. objelodanio i g. Eisenmenger vrlo zanimivi i poučan članak pod naslovom „Sammengrose, Keimkraft und Sammenpflanze" (Opazka uredništva). |