DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 254 — klicavog sjemenja svih stabala izrastu biljke, koje se u ničem međusobno ne razlikuju. 8. nijesu uvijek nasljedstvu podvržene razlike, koje nastanu među inđividuima iste vrsti. Tako vidimo kod naših hrastova, koji u istoj sastojini jedan do drugoga rastu, da jedni prije, a drugi kasnije listaju. Od potomaka i jednih i drugih dobit demo opet razne individue, koji će prije i kasnije listati. Kao varijetet ne možemo ta stabla smatrati, jer bi nas to dovelo u teoretički labirint, iz koga ne bi tako lahko izaći mogli. Do ovih je zaključaka došao i prof. dr. Heinrich Mayer na temelju pomnog i svestranog iztraživanja kroz punih 25 godina, u koju svrhu mu služi šumarski vrt u Grafrathu sa površinom od okruglo 40 ha, koji je napose namjenjen uzgajanju i ustanovljenju onih eksota, koje bi se u Bavarskoj sa korišdu uzgajati imali*. O pitanju niže šumarske obuke u Magjarskoj, Kao što kod nas u Hrvatskoj, tako je i u Magjarskoj danas, pitanje šumarske obuke na dnevnom redu šumarskih diskuzija. Ne samo, da se vrlo živo razpravlja za i protiv prenosa šumarske visoke škole iz Sćavnice u Budimpeštu — nu uz to dolazi onda još i s više strana potaknuto, ne manje važno pitanje — osnuca srednjih šumarskih škola. Pitanje za koje se tamošnji stručni krugovi u velike zanimaju. Danas postoje u Magjarskoj dvije vrste naučnih zavoda za odgoj šumarskoga osoblja ; i to za uzgoj šumara kr. magjarska visoka škola u Sdavnici, a za naobrazbu nižjeg šumarsko pomočnoga i čuvarskoga osoblja, kr. lugarske škole u * 0 istom je predmetu u broju 22. časopisa „Oest. Forst- und Jagd-Zeitung" od o. g. objelodanio i g. Eisenmenger vrlo zanimivi i poučan članak pod naslovom „Sammengrose, Keimkraft und Sammenpflanze" (Opazka uredništva). |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 255 — Kiraljhalmi, Vadaszerdi, Liptoujvaru i G6rgyeny Szt. Imreu. Naukovanje na ovim posliednjim školama traje dvije godine a absolventi mogu nakon tričetvrtgodišnje praktične službe pristupiti polaganju lugarskoga izpita. Šumarskih srednjih učilišta — kako ih imade u Austriji, nema do sada još u Magjarskoj. Gospodarsko družtvo zemplinjske županije, podastrlo je stoga nedavna kr. ug. ministarstvu poloprivrede, obrazloženu predstavku, kojom moli za osnude srednje šumarske škole, a to je bio onda i povod javnom razpravljanju toga pitanja. Predstavka ta iztiće prije svega, da se na šumarskoj visokoj školi stečenoj stručnoj naobrazbi doduše nemože ništa prigovarati, nu da se šumari, koji si tamo stekoše višju stručnu naobrazbu, vec i sbog večih zahtjeva što ih stavljaju s obzirom na plaću, mogu samo u državnoj službi ili vedim fideikomisarnim gospoštijama namještati; dočim i opet predznanje absolvenata sa lugarskih škola, neodgovara zahtjevima svrsi shodne šumske uprave, u koliko se takvo bezuvjetno pokazalo nedovoljnim, pa da su onda stoga malo i srednje šumsko posjednici većinom prisiljeni, namještati za upravu svojih šuma tudje t. j . strano osoblje. Ovim žalostnim prilikama, dalo bi se, po napred spomenutoj predstavci, doskočiti jedino osnućem srednjih škola, u kojima bi se odgajali šumari sa manjim zahtjevima, a to da ne bi bilo samo u interesu uprave srednjih šumskih posjeda, već bi se tim i zaprečio strancem dolazak u zemlju. Konačno moli predstavka ministra poljoprivrede, da velevažno to pitanje učini predmetom svestranih studija — pak da uvaženjem velike potrebe — što prije shodna odredi u pogledu osnuda takovih srednjih šumarskih škola. Istodobno zamolilo je rečeno gospodarsko družtvo takodjer i magjarsko zemaljsko šumarsko družtvo, da i ono tu predstavku sa svoje strane kod ministarstva zagovara. Usljed toga pozvalo je onda i ministarstvo zemaljsko šumarsko družtvo, da i ono dade svoje stručno mnenje o toj predstavci. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 256 — Šumarsko je družtvo na to, u svrhe proučenja toga pitanja, izabralo posebno povjerenstvo, a ovo je i opet pod predsjedničtvom ministarskog savjetnika i nadšumarnika u. m. Julije pl. Soltza — nakon svestranog proučenja i razprave — magjarskom zemaljskom šumarskom družtvu podnielo potanko izvješće, kojim osnude takovih šumarskih srednjih škola označuje po stvar pogubnim. A taj je svOJ zaključak podkriepilo sliededimi razlozi : 1.) Što bi tim jedan dio onih šumskih gospoštija, kojima sada upravljaju visokoškolci, došao pod upravu stručno manje naobraženih činovnika, to pako ne bi odgovaralo općim interesom, dapače značilo bi nazadak; 2.) Što srednje škole po osvedočenju povjerenstva, a i polak iskustva stečenog u Austriji, ne bi pružale onaj činovnički materijal, koji na namještenje, kod manjih privatnih gospoštija računa, ter koji bi se takovim službama zadovoljio, i napokon 3.) Što bi se usljed toga odgojilo nepotrebno ter svojim položajem nezadovoljno činovničko osoblje. Nu uza sve to, da povjerenstvo osnuče šumarskih srednjih škola ne može zagovarati, ne će zato ipak poreći, da bi bilo poželjno pobrinuti se za uzgoj i takovih šumarskih službenika, koji bi među ostalim, bili sposobni također i za samostalnu upravu manjih privatnih šumskih posjeda, a koji bi uz to mogli naći mjesta i kao podčinovnici na dobrima stojećim pod upravom na visokih škola naobraženih šumarskih činovnika, dakle takovih, koji bi na bilo kojem šumskom gospodarstvu mogli naći i toj stručnoj svojoj naobrazbi odgovarajuće namještanje. To bi se pako po na,zoru povjerenstva dalo najbolje postići odgovarajućom preinakom niže šumarske obuke, koji je predmet, već i onako dozrio za razpravu, a uz to i stručne krugove u velike zanima. Povjerenstvo drži stoga potrebnim, staviti i konkretni predlog, neka bi se s tim velevažnim pitanjem pozabavila posebna po družtvenoj upravi sasazvana anketa iz najširjih krugova, uz sudjelovanje šumovlastnika. praktičnih šumara, šumarskih nastavnika, kao i zastuppnika u tom pitanju zaintresovanih gospodarskih društava. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 257 — Uprava šumarskoga društva prihvatila je taj prijedlog tim prije, u koliko se je već i magjarska zemaljska šumarska skupština g. 1896. izjavila protiv osnuća šumarskih srednjih učilišta. Napred spomenuta anketa, kojoj su bila prizvana 62 stručnjaka, obdržavana bje, uz brojno učešće, početkom mjeseca ožujka t. g. pod predsjedničtvom kr. ug. minis. savjet, i zemalj. nadšumarnika u m. Julija pl. Scholza. Po anketi stvoreno vještačko mijenje sadržano se u bitnosti u sljedećem : U interesu je stvari, da se izobrazba t. z. šumarskih podčinovnika odluči od naobrazbe šumskih upravitelja. S obzirom na obstojeće, a još više na buduće ciljeve šumskoga gospodarstva potrebno je takovo pomoćno osoblje bolje prednaobrazbe, koje bi se pod vodstvom na visokoj školi izo-_ braženog šumarskog činovničtva, moglo u šum, gospodarstvu uspješno namjestiti u svojstvu podčinovnika. — Naobrazba ovih podčinovnika mogla bi usljediti, na sa internatom spojenim stručnim školama, koje bi se mogle također i iz postojećih več lugarskih škola razviti, u koliko takove inače niže navedenim zahtjevom odgovaraju. Glavni zahtjev obuke pomoćnog činovnićtva imao bi biti medjutim taj, da bude samostalno na temelju prakse. U tu je svrhu onda potrebno, da dotičnom zavodu stoji na raspoložbu za izobrazbu učenika bar 8000—12.000 katastralnih rali veliko, po profesorima zavoda upravljeno šumsko dobro, kojega se uprava imade osnivati na jednostavnim načelima, a uređenjem tako poučnim, da učenici pri tom uzmognu praktično naučiti sve u revirnoj službi kao i uredovanju potrebne gospodarske kao i tehničke radnje, a uz to steći si također i potrebno iskustvo u lovu i uzgoju divljaci. A u tu je svrhu potrebno još i to, da se u svrhu praktične obuke osim školske šume, još i druge susjedne šume upotrebljavati mogu. Kod nižili šumarskih škola treba potrebni broj učiteljskog osoblja sa odgovarajućom — praksom namjestiti, kojima se u svrhu obuke, u upravi školske šume imade dati što veča sloboda, a koji se uz to imadu riješiti i svih onih radnja, koje bi oni samo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 258 — na iištrb obuke mogir obavljati. Ravnatelji tih škola imali bi se snabdjeti odgovarajudom disciplinarnom vlašću. Naučni tečaj neka traje dvije godine. S obzirom na uspjeb praktične obuke, neka se u pojedino godište ne prima više od od 20 učenika. Uvjeti primanja neka budu; osim dokaza ne poročnog predživota, te zdravog i jakog tjelesnog ustrojstva : a) svršeni nauci na četiri razreda građanske ili koje opče srednje škole; b) ovjerovljena svjedodžba o najmanje dvogodišnjoj praksi, od kojega vremena najviše jedna godina smije odpasti na poslovanje u uredu; c) vlastoručno, sa potvrdnom opazkom neposredno predpostavljenog,. po molitelju sastavljenog opisa za vrijeme prakse obavljenih radnja; d) doba od najmanje 16 najviše 20 godina. Primanje obavlja ravnatelj. Kod jednake sposobnosti imadu prednost sinovi šumarskih službenika Predmet obuke stručne škole, neka bude sve ono, što treba da znade podčinovnik u pomodnoj službi kod provađanja gospodarskih kao i tehničkih radnja u intenzivnom šumskom gospodarstvu, koli u vanjskoj, toli u kancelariskoj službi. Pošto se pojedinim podČinovnikom, uvjetno može povjeriti i manje ili više samostalna uprava, šumskih dobai´a nepodpadajudih pod §. 17. zakona šumskoga — valjalo bi kod izbora naučnih predmeta uzeti i na tu okolnost primjereni obzir. Važna je također i praktička izobrazba pitomaca u lovačkoj službi i uzgajanju te njegi divljaci. Izučna. svjedočba stručne škole neka pitomca osposobljuje za službu šumarskog podčinovnika, a s obzirom na šumski zakon ona bi imala nadomjestiti lugarski izpit. Po nazoru enkete, imao bi polazak tih podčinovničkih šumarskih škola biti obvezatan samo za u državnoj službi namještene podčinovnike. Za vrieme sliededeg šestgođišnjeg prelaznog razdobja, mogla bi jedna polovica učenika sastojati i od takovih mladida, koji su doduše preko jedne godine praktičnu službu obavljali, a i dvadesetu godinu života jur prevalili, nu kojima ipak manjka svjedočba o svršenim četverim razredima gradjanske škole, ako se položenjem posebnog |