DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 19     <-- 19 -->        PDF

- 305 —
Kao što sam u početku spomenuo, cijene su ugljena u
prošloj godini bile 320—380 kruna, a danas stoje kod 400—440
kruna. Svakako ogromna svota prema prijasnim, te je, držim
hora, da se slabije pristupne bukove sastojine, razumijevajudi
i lošije kvalitete, dadu sada dobro unovčiti — velim slabije
pristupne, jer se ugljen u vredama dade laliko iznašati do izvoznih
puteva, pa i kao drvo, bilo snositi, bilo sklizati do ugljevišta.


Uzrokom, što su cijene tako poskočile, svakako je velika
potražba, što je opet uzrokom vedeg razvijanja industrije.


Na pitanje, da li će ciene takove ostati ili de pasti, odgovorio
bih ja, i uvjeren sam, da ne de pasti, dapače bi mogle
poskočiti, premda nismo daleko do kulminacije.


Carinskom rastavom od Austrije, prisiljena je ova pola
sve sile uprijeti, da svoju industriju podigne. Da de uslied
toga potražba ug´jena biti ne samo ista nego i veda, a napose
za južnu Ugarsku, to je jasno i razumljivo, pa nam daje slutiti,
da de ciene ostati kao što su sada i dapače poskočiti.


Kao što se iz priložene analize razabrati može, uzevši, da
demo prodati na kolodvoru ab vagon II. vrst goriva drva,
fat po 20 kruna, kao što se to predvidja, to demo gorivo drva
izradjivati najdalje do 4—5 kl. jer je tu čista dobit od
goriva po fatu bez prida 12´05 k. a od ugljena 11´89 K. dok
je u 5—6 kl. ved čista dobit na ugljenu 11 "46 K a na gorivu
samo 10-81 K.


Poskoče li pak ciene ugljena na 450 K i više, tad ne
demo biti više u stanju, izradjivati gorivo drvo, jer se to ne
de izpladivati.


Potražba za najboljom vrsti goriva t. j . I. vrsti ciepanica
biti će doduše još veda, al to »gorivo^ ne de služiti kao gorivo,
kao što nije ni do sada služilo, ved se je samo pod tim imenom
prodavalo, jer služi kao tvorivo (Werkholz) i prodavat de se
i nadalje vrlo dobro, naime 1 prm. po 7—8 kruna na kolodvoru.


Dolazimo time do zaključka, da mi ne demo modi više


´23