DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 309 —


Ovogodišnja naučna ekskurzija slušatelja
kr. šum. akademije u Primorje i Liku


Početkom mjeseca lipnja poduzele slušatelji III. tečaja kr.
šum. akademije po dosadanjem običaju i opet, pod vodstvom
prof. F. Z. Kesterčaneka, sveučilištnog rektora i prof. botanike
Dl". A. Heinza i učitelja B. Kosovića, naučno putovanje u hrvatsko
primorje i Liku.


Izletnici imali su pri tom prilike viđati ne samo žalostan
i strašan naš kras i način njegova pošumljenja, već podjedno
upoznati se i sa gospodarenjem u brtskim prašumama otočke
imovne općine kao i kr. držav erara; osim toga i uredjenjem
na glasu tvornice i pilane manufakture u Vrbovskom itd. Kako
je uz to put vodio preko Rijeke u Senj to je i onim izletnicima,
koji još mora videli nisu, dana prilika da vide i naše
primorske trgovačke gradove Kieku i Senj.


Već put iz Zagreba do Karlovca je i za šumara dosta
zauimiv. S lijeve i s desne strane željezničke pruge vodeće
kroz hrastove šume z. z. Stupnik, Domagović, Cvetković i
Draganić, imali su izletnici prilike viđeti štete, koje je početkom
jeseni, počinio pritisak snjega


Ostaviv Karlovac ugledasmo kod Generalskog stola hrastik,
koji je pokazivao još sasvim zimsko ruho, i to zato, jer mu je lišće
do kraja izjedeno bilo od hrušteva. U j* s većoj mjeri nađosmo
učinak toga štetnika onda prigodom povratka s našeg puta u
blizini Rakovice i Slunja. Kad se približavasmo Ogulinu, sve
je jasnije izbijao karakter Krša sa svojim gromačama, terrom
rosom, uvalama i slabom vegetacijom. Botanički ga osobito
karakterišu bujadnice (Pteridium aquilinura), ma sve da ta
bujad tu još ne čini tako suvisle i guste sastojine, kaošto nedaleko
Slunja gđe skroz pokriva znatne areale tamošnjih pašnika.


Bilo je već poslije podne, kad stigosmo u Vrbovsko, mjesto
koje leži na pragu Gorskoga kotara. Na kolodvoru dočekaše
nas gospoda tvornički Činovnici sa g. ravnateljem H. Hoffma




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 310 —


nom na ćelu. Iza međusobnog pozdrava krenusmo najprije u


mjestnu gostionu ili bolje hotel „Croatia" na ručak, a zatim u


samu tvornicu i drvorezaonicu, da tamo razgledamo način iz


radbe najraznoličnijega drvnoga materijala. U ovoj se tvornici


izrađuju poglavito škatulje za cigare .nu osim toga i fine plat-


nice (furniri), razni djelovi pokućtva, zatim bačve i skrinjice


za mirodijsku robu itd. itd.


Osim domaćeg drvnog materijala t j . javora, jasena, bukovine,
hrastovine, kruškovine izrađuje se tuj uz ine strane
vrsti drveća napose i t. zv. ferara orah iz Italije. Ovaj orah
raste po tamošnjim livadama te služi kao medjasnik, a prodaje
se po težini i to 100 kg. na licu mjesta po 10 lira. Osim
toga izrađuje se tu i cedrovina, ebanovina i mabagoni drvo
(kojeg jedan m^ stoji 280 kr.) Mahagoni se izrađuje u tanke
furnire u debljini od 0*2 ~ 3 mm., od kojih se četvorna stopa
prodaje po 8—10 kr. Upozoriti je ovđe i na to, da imena
tih drveta — kako ih rabe u trgovačkom i iudustrijalnom
svijetu — ne odgovaraju onome nazivu, što ih u naučnoj botaničkoj
nomenklaturi nalazimo.


Tako primjerice drvo, što ga ovđe zovu cedrovina, u
istinu ne potječe od poznate četinjače Cedrus, već od drva
Cedrela odorata, koja ide u familiju Mehacae a raste na
Antilima. Što u tvornici zovu Mahagoni, nije također antilska
Swietenia Mahagoni, već rtaeroxylou obliquum iz
Kaplandije itd.


Svaki se komad drva u tvornici prije izradbe u posebnim
prostorijama podvrgne parenju. Drvo se pari od 24 sata do
nekoliko dana. Parenjem odstranjuju se napose bjelančevine iz
drva, te je takovo drvo onda odpornije proti gnjiloći, a tim
mu se povisuje i trajnost i gibkost, a osobito se dade dobro i
savijati, i izrađivati u furnire.


Eezani furniri dođu onda opet u posebne otvorenezračnoj promahi pristopačne sušione.


Zanimivo bijaše gledati, kako se te oplatnice kod izradbe
stolarskog materiala lijepe. Tri oplatnice dođu jedna na drugu,
i to tako da se prva položi popreko, druga uzdužno, a treća
opet popreko.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 311 —


Ovako složene oplatnice liepe se kaseinom a onda dođu
još i pod tiskalo. Na ovaj način složeni materijal imade tu
prednost, da se ne baca, a to je osobito za stolarske radnje od
velike važnosti.


Zanimivo je također, da se ne sastavlja pri tom uvijek jedan
te isti drvni materijal već n. pr. tanki furniri oraha i mahagoni
drva sa bukovim ili hrastovimi furniri itd. U posebnoj
zgradi imali smo prilike viđeti i politiranje i montiranje jur
izrađenog materijala, kao i izradbu škrinjica za smotke, u koju
se svrhu troši naročito mnogo jalševine. Ova se izreže u trupčide,
koji se najprije pare po 14—16 sati, a za tim režu u
platnice od 3—4 mm, suše, bojadišu i glade.


U ovoj se tvornici svaki ma i najmanji komad drva izrađuje,
tako se i od najmanjih prave škatulje za kolomaz.
Koliki i koliko vrstni materijal ova tvornica izrađuje, pokazuju
nam i sliedeći brojevi. G .1902. potrošila je ta tvornica


11.620 m^ sirova drva u vrijednosti od 556.600 kr, i to napose
bukovine 3000 m^ za 42.000 kr , javorovine 1500 m´ za 30.000 kr.
tuzemne orahovine 1240 m* za 36.000 kr., brestovine 60 m^
za 30U0 kr. jasenoviue, kruškovine, trešnjevine 40 m^ za
8.000 kr. hrastovine 500 m^ za 35.000 kr., američke orahovine
600 nv´ za 180.000 kr., mahagonovine 60 m´ za 14.000 kr.


cedrovine 350 m´ za 9.000 kr. ; palisandrovine, whitewoodoviue


i drugog inostranog drva 70 m-´ za 10.000 kr.
Popriečno radi 300 radnika uz godišnju produkciju od


994.300 kr. Godine 1902. proizvedeno je samih oplatnica za
217.000 kr, žljebnih letvica 166.000 kr., poku´tvenih sastavina
za 261.000 kr., kutija za smotke za 198.OoO kr., valjkastih
bačvica za 11.300 kr., a ostalog materijala za jedno 140.000 kr.
Od izrađene robe prodano je u Ugarsku i Hrvatsku g. 1902.
441.000 kr., u Austriju za 2l2.000 kr., u Italiju za 63.000 kr.
u Franzesku za 40.000 kr., u Rumunjsku za 16.000 kr., u
Englezku za 70.000 kr. ili svega ukupno za 842.000 kruna.
Razgledav tvornicu, uputismo se pod večer još i u samo
mjesto Vrbovsko, koje leži na 450 m. visokom brežuljku, otkuda
se pruža krasan vidik na brojne šume gorskoga kotara.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 312 —


Večer sproveli s o također još tuj do sljedećeg vlaka, koji
nas je imao povesti do Kieke. U razgovoru i ugodnoj zabavi
sa mjestnom inteligencijom, oprostivši se domaćom gospodom
na kolodvoru, nastavismo drugi dan zorom put do obala Jadranskoga
mora. Kako se je međutim već i daniti počelo, viđela
su se već i pojedina mjestanca gorskog kotara, smještena u
kotlinama, a obkoljena visokim bukovim i crnogoričnim šumama.
Nu za kratko se je vrijeme promienila i ta scenerija. Krasnih
šuma je nestalo, a mi ugledasmo s jedne strane pravu sliku
žalostnog našeg primorskog krša, dok nas je s druge strane i
opet već pozdravljalo sinje more sa starodrevnim Frankoj´anskim
gradom kod Kraljevice, Bakrom i kvarnerskimi otoci.


Još malo časaka i eto nas na Kijeci, prvom našem primorskom
trgovačkom gradu. Već u samo jutro vidjeti je onaj
silan promet, koji tu vlada. Da vrijeme našeg boravka i ovđe
što bolje izrabimo, otputismo se iza kratkog odmora ponajprije
u gradski šumski razsadnjak. Ovaj leži jedno 150 m. nad Rijekom,
a uređen je tek u novije doba na državni trošak. Lijepim
drvoredom, koji tvori Celtis australis, vodećim do vodovodnog
reservoira prispjesmo u sam vrt, u kojem nam je bio vodičem
i tumačem tamošnji gradski šumar. Vrt zaprema površinu od
jednog jutra, te je strmog položaja radi uredjen na terasse.
Svrha mu je uzgoj biljka potrebnih za pošumljenje golijeli u gradu
i u okolici područja grada Rijeke, prema tome se u njem uzgajaju
u glavnom biljke crnoga bora i crnoga jasena ali osim
toga i razne druge biljke poput, Abies cephalonica, Abies alba,


A.
uordmaniana i A. pinsabo, Gledischia, Cedrus itd.
I ostalo bilje, koje smo ovđe susretali kao: Acer monspesulanum,
Juniperus macrocapra, Juniperus oxycedrus, simo
tamo po koji Cupresus sempervirens, pa onda trnoviti Paliurus,
Smilax, Rosmarinus itd., kazuje nam jasno, da se nalazimo u području
mediteraua. Uzdržavanje vrta, koji je snabđeven vodovodom
i betoniranim basainima, stoji godimice oko 5000 kr.
Zadržavši se nješto preko jedne ure na ovom mjestu, s
kojeg nam se pružao i prekrasan vidik na Rijeku, Kvarnerski




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 313 —


zaljev, Trsat, visoku Učku kao i ubavu Opatiju sa okolišem,


vratismo se opet u grad, da se odvezemo u susjednu Opatiju.


Kolika razlika u vegetaciji. Sa kraških stjena evo nas za jedva


pol ure vožnje u vječuom zelenilu lovora, palma i ostalog


mediteranog bilja. Razgkdav u hitrini i ovaj rajski komad


zemlje, koji kao da pravo ne pristaje uz ovu krašku golijet,


vratismo se na Rijeku, da posije podne parobrodom ug. hrv.


parobr. družtva ,,Velebit" nastavimo duž hrvatskoga primorja


put u Senj. Putem prikazivao nam se i opet u obilju goli Krš


sa svim svojim strahotama.


Postanak Krasa nemamo ovđe jedino tražiti u geoguos


tičkim i klimatičkim prilikama kraja. Glavni mu je uzročnik


bio sam čovjek, koji je upravo razbojničkim načinom devastirao


šume te uz to prevelikim držanjem blaga, napose koza, uništio


vegetaciju. Kras se taj proteže kroz Istru, svim kvarnerskim


otocima. Kranjskom, preko Hrvatske, Dalmacije i njezinih


otoka u Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, jednim dijelom


Srbije uz zapadnu Tursku do Grčke.


Po geološkom sastavu sastoji se pretežno od vapnenca, na
koji je voda mehanički i kemijski djelovala, te se i taj učinak
vode prikazuje u škrapama, špiljama, ponikvama, dolinama itd.
Ponikve i škrape su često pokrite »terrom rossom« t. j .
crvenom ilovačom, koja je nastala rastvorbom vapnenca, a koja
-nam se prikazuje u crvenoj boji usljed sadržine željeza. — Od


klimatičkih faktora Krasa moramo spomenuti strasnu buru.


Bura je sjevero ist. vjetar, koji nebi toliko poradi svoje


hladnoće bio za mlade biljke štetan, koliko usljed svoje isuša


vajuće snage. Mlade biljke transpiriraju na ovaj način mnogo


vode, a ne primaju ništa, stoga uvenu i poginu. — Uz put


nas u Cirkvenici dočekaše gospoda kr. zemalj. šumarski nad


zornik i učitelj kr. šum. akad. za bujičarstvo g. G. Petrović,


sa gg. šumarima Cmeligom i Weiuerom. Prošav Kraljevicu,


Cirkvenicu, Selce i Novi, ugledasmo nakon vožnje od kojih tri


sata u daljini ved i konture starodrevnoga Senja i sada bar


dielomice lijespo pošumljene Senjske drage. Na pristaništu nas




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 314 —
dočekaše kr. državui uadšumar g. Njtraj, šumarnik otočke
imovne opdirie g. Pere, šumar g. Adamek i Demetrović, koji su
nam sada imali biti vodidi na našem dalnjem putovanju. Razgledavši
Senj sa svojim krivudastim i uskim ulicama, stolnom crkvom
i ostalim znamenitostima grada, kao i nasade oko Nehaj grada
i gradskog kupališta, razmjestismo se u poznatom gostoljubivošću
nekih senjskih građana za uporabu nam stavljene stanove za
počinak.


Sljedeći dan ranim jutrom nastavismo put preko Senjske
drage prama Sv. Mihovilu i Otočcu. Ve6 čira smo ostavili
Senj ^ upozoreni smo prolazeć drvoredom izvan grada na
štete, što ih po tamošnjim briestovima pravi ,,Cosus hgniperda".


Putem razgledasmo prije svega radnje oko uređenja bujice
(,,Torrento"), koja se kod Senja u more izljeva. Zemaljski šumnadzornik
g. G. Petrovid bio nam je pri tom tumačem i
učiteljem.


Bujica je ta za cijelo nastala tek kada se je okolišna šuma
poništila, a humus, koji je preostao, otplavila je onda voda, tako
je ostala onda sama golijetna kam, preko koje se sada oborinska
voda velikom brzinom valja u dol, nosed sobom raštrošeno
kamenje i rulju. Najvažnije građevine oko uređenja bujice jesu
pojedine pregrade. Njihova najhitnija zadaća je umanjiti pad
bujice i zaustavljati valjajude kamenje te urtditi tok vode.
Kako uz uređenje bujice istodobno i pošumljenje prostranih
golijeti eminentnu važnost imade, mogli smo i ovom prilikom
viđeti i osvjedočiti se.


Prije nego li se počme sa samim novopošumljenjem kojeg
predjela, proglasi se isti branjevinom, a istodobno se ogradi i
suhozidom, da blago u nju ne može zalaziti,


Branjevine ograđene suhozidom mnogo su bujnije od onih,
koje su zbog štednje samo humkama zagajene, ograđivanje je
to bo dosta skupo (1 met 60 fil). Ovom smo prilikom prošli
i kroz više toli starijih kao i mlađih nasada crnoga bora, a
upozoreni smo pri tom i na štete, što ih u tim borovim nasadima
pravi borov savijač (Retinia buoliana i bura).




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 315 —


Pregledali smo uz to i biljevište u t. zv. Kesteaiku sa
onđašnim starim hrastikom.


U obde je Senjska draga sa tamošnjimi radnjami oko uređenja
bujice i pošumljenja Krasa jedan od najpoučnijih objekta
te vrsti u našoj domovini. Stoga i riedko koja godina prođe,
da ju naša šumarska mladež nebi posjećivala, a bilo je o tim
radnjama i kulturama već i opetovano i u ovome listu više ili
manje obširnih opisa i izvještaja, stoga sada i nedemo joŠ i pobližje
0 njima raspravljati, ved ćemo spomenuti, da je taj put,
iz Senja do Vratnika i sa šumsko botaničke strane već i po
tom dosta zanimiv, što dok su nas iz početka pratile silne
mase kuša (Salvia offici), Hedreanthus tenuifolius, zlatno smilje,
Onosma echioides, Campanula pjramidalis, Bupleurum aristatum
itd., to nas ovo, što se više uspinjasmo prama golome
vrhu, ostavljaše. Oko podneva stigosmo u Sv. Mihovil, da pregledamo
pod vodstvom g. kr. nadšumara 0. Nytraya tamošnje
centralno zemaljsko šumsko biljevište. Ovim o trosku krajiške
investicionalne zaklade osnovanim i uzdržavanim biljevištem
upravlja kr. nadzorničtvo za pošumljenje primorskog Krasa.
Jedan se dio biljka dijeli svake godine i na pojedine općine
i privatnike u zemlji. Sam šumski vrt zaprema površinu
od tri jutra te je baš uzoran, građen je na terasse i
snabđeven vodovodom. I u njem se goji većinom Pinus laricio,
nu uz to i Pinus picea, Abies pectiuata, Castanea
vesca, Carpinus duinensis i Celtis australis. Nasad je radi bure
vrlo gust, a sadi se uzdužno u pojedinim gredama. Gospodin
nadšumar Nytray pokazao nam je tom prilikom i načine presađivanja
biljka sa Feketeovim, Hackerovim i Banjaevim strojevima,
koje smo do´sada samo iz akademske zbirke poznavali.
Spomenut demo još kako su radnje za pošumljenje Krasa u
god. 1904. napredovale. Godine 1904. bilo je u području
senjskog nadzorniČtva 14.844 jutara zagajene površine. A zasađeno
je u kraškim branjevinama istog područja god. 1904.


71.600 kom. crnog bora, 500 Pinus paroliana, 13.200 bresta,
3700 crnog graba, 17.500 crnog jasena, 1000 koprivida i
61.000 vrbovih, ključida, svega ukupno 168.500 kom. raznih
biljka i 10 hl. žira.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 316 —


U posljednim godinama broji sadaja: g. 1900.—267. 970
komada, g. 1901.—255.245 kom. god, 190.!—229.400 kom,


g. 1903—235.500 kom. god., 1904—168.500 kom.; svega ukiip.
1.156.615. komada biljka. Troškovi sadnje iznosili su godine
1904. 2.321 kruna, u pet godina 19.951 kr; za odgoju biljaka
u biljegovištu potrošeno je g. 1904—2274 kr., a u pet posljednih
" godina 14.712 kr.


Godine 1904. podijelilo se je 1.369.500 komada biljka
raznim strankama, i to 52000 crnoga bora, 846000 smreke,
25000 jele, 4000 crnog jasena i 500 kom. briestovih sadjenica.


Razgledavši šumski vrt, te oprostiv se sa gg. Nytrayem,
Petrovidem, Cmeligom i Weinerom, koji su odavlje opet vratiše
u Senj, nastavismo i opet kolima put preko Vratnika, s kojeg
još posljednji pogled bacismo na Senj i velebno naše more, u
Žutu lokvu, i Otočac.


Kod Sv. Mihovila ubrasmo još ažurni Borago officinalis.
U Žutoj lokvi, gdje se opet malo zadržasmo, dočekao nas je
šumar otočke imov. opć. g. Biondid.


Put od Žutelokve do Otočca vodi kroz dosta kultivirana
zemljišta i ubava sela. Pred samu večer stigosmo napokon i
u Otočac. Ovo je kao staro štopsko mjesto, sa velikim brojem
erarskih zgrada, sjedište imovne opdine otočke kao i kr. šumarskog
ureda, a leži uz rijeku Gacku u poznatoj Gackoj
dolini. Razgledav Otočac, prisustvovali smo još istu večer i
koncertu, koji bje nam u čast u Čitaonici priredjen, a kojoj
lijepoj zabavi su slušatelji svojim pjevanjem takodjer mnogu
doprinjeli. Rano u jatro sliedećeg dana krenusmo onda pod
vodstvom šumarnika upravitelja g. Šandora Perca, nadšumara
procjenitelja g. Althalera i šumara g. Adameka u šume kotarske
šumarije Otočac i to u srezove »Crno jezero« i s>Kasto
vka«. Nu prije nego li stupimo u ove šume, spomenut ćemo
koju i 0 odnošajima i stanju otočke imovne opčine, kao i gospodai´enju
i uživanju u šumama iste.


Teritorij otočke imovne obćine međaši sa sjevera bivšom
ogulinskom krajiškom pukovnijom, sa zapada Jadranskim morem




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 317 —


sa juga bivšom ličkom pukovnijom, a sa istoka sa Bosnom,
te leži između 32´´30´ i 33´´45´ istočne širine od Ferra a izmedju
44:´´30´ i 45" sjeverne širine. Od gora nalazimo na ovom kompleksu
uz orijaški Velebit, koji se proteže od dalmatinske granice
pa sve do Vratnika (najviša točka »Mali Rajinac 1699 m).
Gačko-ličko sredogorje, Malu Kapelu i Pljesivicu. Skoro sve
vode u tom kraju su ponornice, što je takodjer karakteristika
Krasa. Od svih revira jest jedini Laudonov gaj u Krbavi
ravnica, svi ostali su brdoviti. Klimatički odnošaji prama nadmorskoj
visini, te blizini visokih planina su tako rekud tropske
naravi, što nam i flora ovoga kraja kazuje, tako smo našli na
jednom čistacu iznad Otočca ogromno mnoštvo ružičastog Convolvulus
cantabrica, koji je za pravo mediteranae, ali uspjeva
i ovdje poput još nekih drugih mediteranih tipova.


Ovi predjeli imaju vrude ljeto, ali i krutu zimu a proljeće
i jesen neopazice prelaze u ljeto, dotično u zimu. Izvanredno
nagle promjene iz velike vrućine u zimu i obratno, te
rani i kasni mrazovi uzrokom sa i čestom neuspjehu kultura.


Od vjetrova, koji vladaju, spomenut ćemo buru, tremutan
i jugo-
Veliki kompleksi od više hiljada i hiljada jutara su bez
kapi žive vode, dok su drugi dijelovi (n. pr. Laudonov gaj u
Krbavi) izvrgnuti poplavama, koje nastaju, kada t. zv. pećine
(Zelena i Hrnjakova) vodu izbace.
Od glavnih vrsti drveća nalazimo u šumama otočke imov.
općine: bukvu, jelu, omoriku, bor, hrast a gdjegdje vidimo i
uprskano jasen, grab i javor. Gospodarenje se temelji na redovitoj
prebornoj sječi. Obhodnja je 120 godišnja sa tri turnusa
od 40 godina, koje se opet djele u 4 desetgodišnje periode,
nakon koje se obavlja 10.godišnja revizija gospodarstvene
osnove. Sve su šume opterećene sa servitutom na gorivo i
građevno drvo kao i pašu.
Glavna izvozna točka jest Senj i Sv. Juraj na Jadranskom
moru. Exploatacija je radi prometnih prilika - bolje neprilika
prama veličini i obsegu šuma još uvjek dosta neznatna.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 318 —


Osim dvojice trojice vedih drvotržaea, koji kupuju cijele
sječine, rade u ovim šumama i mali drvotržci, koji se bave
maloprodajom a odvažaju robu stranom na more, a stranom
kopnom u Dalmaciju. Prodaja biva na temelju premjerbe izradjene
robe, te trgovac prema kvantumu iste na uplaćenu pristojbu
dobiva od iste natrag ili pako na istu nadopladuje prama
količini premjerbom pronadjene robe. Roba se sva označuje brojnim
kolomi šumskim čekićem, te se izdavaju izvoznice i t. zv.
provoznice za izradjenu robu.- Rak rana su šumske štete, koje
žalibože danomice sve više rastu, te su više puta razlogom da se
faktična drvna gromada bitno razlikuje od one u drvosječnoj osnovi.


Pravoužitnici imadu pravo na bezplatno ogrijevno drvo i
pasu, dok za građevno drvo plaćaju sniženu pristojbu. Među
pravoužitnike spadaju: crkvene, školske i mjestne obćine te
krajiške obitelji, koje prema veličinama posjeda (oranica i
livada) uživaju kompetenciju od I, ^U ´^U i V* selišta. Cijelom
selištu pripada 27, V4 selištu 21´A, ´A selišta 16 a V« selišta U
prostornih metara ogrievna drva, a ležikovinu i trgovačke ostanke
upotrebive za gorivo smiju izvlačiti za vlastitu porabu.
Građevnog drva pripada za novogradnju kude i štale te za
popravke istih na gradjevnu periodu od 100 god. za I. selište
126-14, za V4 105-60, za % 82-25 a za V4 selišta 63-73 m\


Skrižaljke na str. 319. i 320. pokazuju veličinu i broj pojedinih
šumarija, drvnu gromadu, troškove uprave, potrebu i pokriće u
godini 1906.


Upoznav se tako u glavnom s odnošajima otočke imovne
opčine vraćati nam se opet u jur prije spomenute srezove »Crno
jezero i Rostovku«.


Svaki od izletnika dobio je lagljeg orientiranja radi situacioni
nacrt. Odmah na početku puta imali smo prilike viđeti
još za vojne krajne umjetno sađeni borik t. zv. »Humac«, koji
se još i sada kultivira. U tom boriku, u kojem biljke dosta
slabo napreduju, sadi se i bagrem (Robinia pseudoacacia).


Izišavši na čistac vrh briega, nalazismo tu i ostanke samoniklih
Taxusa, a uz šumski okrajak na jednoj livadi en
masse i Genista sagittalis.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 33     <-- 33 -->        PDF

319 —
-* O J * co co i O 0 0
E3
« O
o
OAUOA^ 1—1

oo U 5
t-l O
1-J
H
o
0 0
O J
^ ( N
o^. co´
! N
O J
O J
Il <
1-H
do ( M
p 4
«
N
OAUO S
03
"*<
co
o
f-i
Ir 0
0
co´
CD
1-H
O J
cn
oo
—´
3 J
O J
´*´
* o co
o
CO o co
oi co
rt
«´rt 0AUOA[l 03
4 J
0 5
o i-H
CO
-*<
O
l >
CD
O
O J
co
,_
CO
t(
M
O J
i3 S
o o e-5 M
P^
IBjeOAIIOS
ifn§!poQ
Q i
a
ja
a
IM
r-l
T H
03
in CD
t~-^
O
CT)
CO
CO
CM
r-i
00
-i<
IM
l-H
I O
CD
I O
od
T-H
T-l
O J
co CD
OJ´
T-l
co O J
co
O J
oa
TA
(M
t~ CT 3
OJ T-H
»-( oq t~ T(i
I M
1—1
t-C J
o
[ ^
T-H
0 0
CO
CD
! N
o
( M
O J

CO
CD
T— <
[ ~
1-i
co O J
(X>
^0 0
o
CD
1—1
03
a
o.^q9ca
x>
a
M
~
cn
co
cn
oi
CD
co
tco
CD_
^ CD
(M
0 0
0 0
T f
id
oo^
T ^
^ CO
CD
I O
T) (
( M
CD
CO
[ ~
co´
-* *
>o O J
I—<
od I O
0 0
O J
I O
>o
*
0 0
1—i
cif o
a
«
OpJA^ a>
0 2
I O
^
O J
O J
I O
GO
O
ooo
*0 0
I—1
c(
M
O
oq
co´
0 0
o0 0
co
o .
co O i
CD
OJ´
Ttl
(M_
0 0
oO J
0 0
0 0
»o"
Bpafsod
^ifpni aAB[ong 0 0
o>
co
do
CD
T—i
co
0 0
co
O J
T-H o
cb
co
OJ .
O J
co
00_
r-H
CD
CO
cb
i-i
1—1
>o
( M
CT
O J
o
cb
co
0 0
OJ


onpo]đ9jš[

^H
03
[>
CO
CO
cb
0 0
co
\a
CD
t-
t ^ b o
CJJ
0 0
t~ o co
-*
t-T H
O J
>o i C
tcb
O J
CD
co >b
O l
C-;
^
O J
O J
t^ ^ l O O J ani^sio cr;
c-T f
I O
>o
ta
co *
O J
1—1
O J
co
co
´^ co ^ oT
(T0
0 I O ^ H
1-1
T-^
oJ t* O J co od
r-i
BaigJAOđ ´Bi8´BJqo l O
0 3
I—1
co
O J
ih
1—(
co
co
o
0 0
o
o
!t(
>o
-* 1—1
O
O J
Ttl
co
O J
CO
O J
co
o
co
rA
(M
-*
CT
( M
oq
d ^
O J
1—I
OJ[SIBAnj ^ I—( i-t T-f 1—i
o
1—1
;3
o onABidn eo
03 " ^
S´ ?
§ ^ 03 r—
n . ^
03 ^ .
§ > 0 ) 1—J
03
" ST´ o ĆE g 03 p c
-a
.a
03
l-l
^ 4
03
( N
»o3
C3 M
S O 03
3 M
—j 3
T 3 ~
03 03
I
03
a
-14 14
3 oJ
3 bD
-Q-3 > N . ^
L. o
> O
»H ^
03 03
5-S
5. « IS 3
0 «
03 3 "
.» M
´3
a io
,
o
as
>oE
a
3
>0Q
t» o
S,p -
(U .
C3 o3
t)-´
(D 3 (D 3
ga
P H 3O "
03 * ´
03 u
S CM
5iiujoApod X ´jTsoiuAaup 1 ´rjpejzBj j j JBSHJ \ i
_etf
(5
atiSni X


pajn IU9A^BlBp0đB0L) |;rH ´jBSiiy(a´U X ´ft9}!poAoqjAo | ´BA/B^SIJC l!5[S.IBni ns e5(ora


- [BSB[q 5 ´fiaifiuo fiooja reuinspBU X ´fieiiAUjdn 3 iiuurans X


ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 320 —


Troškovi uprave, porezi, mirovine itđ. te primitak vide se iz avotnika proračuna za


o3


f^


I,


II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII,
IX.
X.
XI.
I.
II.
III.
VI.
V.
I.
II.
godinu 1906. kako slieđi:


Svotnik poimence


A. Redovita potreba.
Zastupstvo imovne općine
Gospodarstveni odbor
Gospodarstveni ured ... .
Šumarije
Gospodarstvene svrhe
Javni tereti
Mirovine i milostinje
Dobrotvorne svrbe
Drvno skladište u, Otočcu
Doprinos računarskom rukovanju
Predujam za ročišta


Sbroj redovite potrebe . .


Vaiiređna potreba.


Gospodarstvene svrhe
Troškovi oko uderivanja šumskih naknada . . .
Povrat zajmova
Vanredni izdatci
Za izgradnju puta šumskog sječine sreza Markovič


rudine ....
Sbroj vanredne potrebe . .
Sbroj sveukupne potrebe .


B. Pokriće.
Redoviti prihod ... .
Vanredni prihod
Ukupni prihod .... .


Odbiv svote sveukupne potrebe ...... .
Ostaje višak


a>


CJ


o


´O
p< n
3


X´ J4
fU P
kruna a. vr.


1.200
800
24,136


69.672
12,300
22.000
15431
2.200
20,144
863
100


168.346


2 500
8 310
40 000
300


4.000
50 110
218 456


229 660


23.000


252.650


218.456
34194


ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 321 —


Oko 10 sati stigosmo napokon srezove i u »Crno jezero
i Rastovku.« Ako prem su oba sreza u savezu, oni su ipak
razliČni. Crno jezero predstavlja komplex, malo ne skroz jednolične
jelove šume, dok je srezu »Rastovka više karakter mješovite
šume bukve i jele. Na mjestima, koja su bliže selima,
vidjeli smo i razne štete, što ih neuko žiteljstvo na visokim
jelama počinja, kada kreše granje za brst ili krešce.


Najpogubnije stradaju ipak stabla usljed t. zv. španovanja
t j . kusanja na cepkost.


Crno jezero zaprema površinu obraslu od 2112" 17 jut.
nu k tomu spada onda još i 8´70 jut. čistina, 7´88 jut. neplodnog
tla i 90-97 tudjih enklaviranih čestica.


Po starosti otpadaju na I. razred (do 20 g) 250-95 jut.
na II razr. (21—40 g.) 351-95 jut. na III razr. (41—60)
315 jut. na IV. razr. (61—80) g. 209*39 jut. na V. razr.
(81—100 g.) 406-40 jut. na VI. razr. (101 — 120 g.) 577-78 jut.


Ukupna drvna gromada je oeenjena na 238258 m^ i to
42201 m^ tvrdog i 196057 m^ mekanog drva ili poprečno
108 m^ po jutru. Na ova množina drvne gromade po rali
mjenja se od 3—75 m^ tvrdih i 2—183 m^ mekanog drva.


Polag vrsti drveća dolazi uz čiste bukove sastojine sa
119-26 jut. još i 721- 292 jut. čistih jelovih sastojina, dok
na površinu mješovitih, sastojina odpada kojih 1271´62 jutara.
Omjer bukve prama jeli u pojedinim okružjima ovaj je: u
okružju I. 0 2 : 0*8, u okružju II. 0-5 : 0-5 u okružju III.
0-3 : 0-7 u okružju VI. 0-03 : 0-97- u okružju XI. 0-99 : 0 01
u okružju XV. 0-6 : 04


Okružja br. IV, V, VIII zapremaju čiste bukove sastojine,
a okružja IX, X, XII, XIII, i XIV. opet čiste jelove sastojine.
Srez »Crno jezero« uvršten je kao uređajni razred u VII raz.
stojbine, a obrast mu varira u pojedinim okružjima od O´l—0-9.


Ophodnja je za ovu šumu ustanovljena sa 120 godina,


a godišnji etat obračunan je po Hudeshagenovom


7o (SE=SZX~) za bukvu sa 0-0281, za jelu su 0-0177. Prema


tome je godišnji etat bukve 764 m^ a godišnji etat jele 3370 m^


24




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 322 —


ili sveukupno 4234 m´ Od toga je jelovine za građu 1299 m´


a za ogrijev 2171 m´ i 764 m´ bukovine za ogrijev. Prema
skrižaljkama zašumljenja, zašumljeni su ovom srezu pravoužitnici
sa 2935 m^, dok 1299 m^, ostaje za prodaju.


U šumi nadjosmo uz obične biljne tipove još i mnoštvo
Neottia Nidusavis.


Škrape obrasle su gustom mahovinom i Woehringiom
muscosa, Asplenium trihomanes, Cjstopteris fragilis. U to
doba bijahu najljepši ures šume Geranium macrochizum, Aquilegia
nigricans, Thalictricum aquilegifolium


Iza kratkoga odmora na međi sreza Crno jezero i Eastovke
na t, ZV. »Repištu« nastavismo put kroz srez Rastovku do
Švice. Nadšumar g. Anthaler i šumar g. Adamek tumačili su
i upczorivali izletnike pri tom najvećom pripravnošeu na sve
potrebno o gospodarstvu u ovim šumama.


Srez Eastovka imade obraslu površinu od 3205´74 jut.
čistinah 7 8-08 jut. neplodnog tla 15-38, enklava 107-39 jut.
Po starosti otpada u tom srezu
na I. razr. (do 20 g.) 1343-19 jut,


II. » (21—40 g) 157-85 »
III. » (41—GO g) 296-88 »
IV. » (61—80 g) 58012 »
V. » (81 -100 g) 246-66 »
VI. » (101 120 g) 286´31 »
Ukupna drvna gromada procjenjena je na 193132 m^ i to
73596 m´´ tvrdog i li9536 m´ mekog drva ili 60 m´ po rali
Nu međutim ta množina drvne gromade varira ipak sve od
1—60 bukovih i 2—157 jelovih stabala. Čistih hrastovih sastojina
imade 17-02 jutra, bukovih 131138 jut. jelovih 521-43 j=
a mješovitih 779-69 jutara. Zašumljeni su u ovom srezu pravoužitnici
na 10043 m^ građe i 2301 m^ ogrevnog drva, tako
da za prodaju preostaje tek kojih 104 m^ Ostaviv srez »Rastovke«
prispjesmo na mali zaravnjak, s kojeg se pruža vrlo lijep
vidik na Gacko polje, Otočac, Kompoški vrh i ostale okolišne
bregove, koji zaokružuju Gacko polje.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 323 —


Ovaj je dan bilo medjutim u programu razgledati još i
pilane g. Prpi(5a u glasovitoj Svici. Spomena vrijedne su međutim
ovdje još i povodne biline (Potamogeton, Myriophyllum,
Hippuris i dr), koje tamošnji svijet osobitim kosama kosi, da
njime, dok je još svježe, prehrani blago.


Rijeka Gacka čini pred Švicom dosta veliko jezero, a
pred samom pilanom g. Prpića ruši se ona zaglušnom bukom
na miljune kapljica se rasprskajudi kroz mnogobrojne vodopade
u ponor, da se onda i opet kod Senja i to ispod morske
površine pojavi. I kamenje u slapovima Gacke u Švici, obraslo
je njekom zelenosmeđora slatkovodnom algom, jednom Floridejom,
a to je kako ju je prof. Heinz determinirao Leman e a
f luviatilis , koja isključivo živi u hladnim planinskim brzicama.


Umorni od puta primiše izletnici radostno poziv g. Prpida
da mu budu na 6as gosti. U ugodnoj zabavi kojoj prisustvovašei gg.
šumarski činovnici kr. državnog ureda, sprovedoše izletnici
nekoliko ugodnih i nezaboravnih časova, da se razdragani nad
vidjenim prirodnim krasotama pred noć vrate opet u Otočac.


Sljededi dan bio je namjenjen pohodu šuma kr. državnog
erara. Put je vodio preko suhih travnika u Vrhovinš i Rudopolje.
Travnici bili su sada vedinom obrasli bijelom Moenchia
mautica.


Dovezav se u Rudopolje vodio nas je onda put pješice
do t, z. »Uorkove uvale«, i to pod vodstvom kr. državnog
procjenitelja g. Kočanovskog i Ijfskovačkog kr. državnog šumara
upravitelja Bakay-a.


Žitelji samog mjesta Rudopolja na glasu su šumoštetnici
a osobito se čtsto pojavljuju onuda i šumski požari t. z. paljevine.
Iz Rudopolja vodi sada Hjepa nova šumska cesta (12 km.
duga) koju je državni erar troškom od preko 50.000 kruna
tek prošle godine dao izgraditi.


Ova cesta leži u području šumarije Ijeskovačke a vodi
kroz srezove Visibabu i Veliki Jovornik. Pod kr. šumarski
ured a Otočcu spadaju osim prije spomenute šumarije još i
ona u Brlogu, Krasnom, Kosinju, Škarama, Gospidu, Sv. E,ok»
Mutilid i Karlobag. *




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 324 —


Ukupna površina šuma kr. šum. ureda u Otočcu iznaša


163399-00 jutara ali k tomu pripada još i 4490-77 nepro


duktivne površine, 15-96 jut. livada, 8*76 jut. intravilama, dakle


sveukupno 167916-46 rali tla.


Po vrsti drveda zapremaju hrastici 1058*00 jut., bukove
šume i ostale listače 12020´00 jut. a crnogorica 42140-00
rali, dok po starosti zapremaju šume sa preko 120 god. i to
hrastove 63-00 jut., bukove 21901-00 jut., craogorične 13521 jut.
ili ukupno 35485-00 jut. Na 81—100 godišnje i to hrastike
30-00 ral., bukvike 7665.00 ral, a crnogorične 2253-00 jut.
ili ukupno 9948-00 jut. Na 40—60 godišnje hrastike otpada
269-00 jut, 876!-00 bukvike i 1427-00 bjelogorice ili ukupno
10457 00 jut.


Na 21—40 godišnje šume i to hrastove otpada 121´00 r.
bukove 5475-00 ral. crnogorične 75-00 rali ili ukupno 5671-00 r.
Na 1—20 godišnje i to hrastike odpada 121*00 rali, na bukvike
12046 rali, crnogoricu 751-00 ral ili ukupno 12918-00
rali čistina. U svim ovim šumama uvedena je redovita preborna
sjeea sa 150 godišnjom obhodnjom. Šume poje line šumarije razdjeljene
su u više sjekoreda, a ovi opet u okružja i odsjeke.


Sa svakim se sjekoredom samostalno gospodari, te je i
za svaki samostalna gospodarska osnova sastavljena.


Obhodnja razdjeljena je u 5 perioda od 30 god, a svaka
perioda u 10 godišnje odlomke. U prvoj obhodnji nastojalo
se je redovitom prebornom sječom izvaditi sva prastara
stabla, kojih je prirast u padanju. Dođe li se sa sječom u sredorasle
i mlađe sastojine, to se nesmiju izvaditi stabla za rast
sposobna i zdrava, već doznačivanje obavljajući šumar mora
sveudilj imati na umu to, kohko mu drvne zalihe imade još
i za ostale 4. obhodne periode ostati, i da li je dobna postupnost
razreda na istoj površini zastupana ili ne, jer će se
samo onda u daljnih periodah naći stabla za sječu sposobna
te tako moći i potrajno gospodariti.


U Brezovima Visibaba i Veliki Javornik vladajuća jest
vrst drva smreka, jela i bukva dolaze samo u manjoj množini.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 325 —


Srez Veliki Javoriiik pokazuje nam još i danas sliku prašume.


Nebotečne smreke i jele obrasle bijelim 1 šajem »Usuea barbata«


kazuju, da je u ove šume do sada osim kojega šumoštetnika,


rijetko ko zalazio.


Od kakovih su dimenzija ovdašnje jele, vidi se i iz nji


hove starosti. Brojio sam jednom takovom orijašu godove,


bilo mu je preko 500 godina, a u obodu je mjerio 6 metara.


Koliko drva ovakovi kolosi sadržavaju, svjedočila uam
je i jedna već izrađena jela, koja je dala osam hiljada komada
dasaka od 1 met. duž., 16 cm. širine i 1 cm. debljine, što
predstavlja 25 m^ surovine i šumsku pristojbu od 320 Kr.
Ako se uzme da je od tog stabla još u šumi ostao velik i to
neizradjen tehnički manje sposoban materijal, to je cijeli
sadržaj toga stabla bio siguran oko 40 m^ Da nijesu izvozne
prilike u ovome kraju, usljed kraškog karaktera tla, koji baš
u ovoj šumi čini strašnih uvala, tako loše, moglo se bi mnogo
i mnogo od starosti i bure povaljenog stabalja baru ugalj spaliti.


Nu usljed ovih geognostičkih a po tom i transportnih neprilika,
leže ovi gorostasi godine i godine već netaknuti, dajuć
tek temelj gustoj mahovini, koja im kao mrtvačko velo pokriva
trup, koji je živio nekoliko stotina godina. Koliko li bogatstvo
po tom leži u ovim šumama a koliko ga s današnje uepristupnosti
tih krajeva dan na dan još badava propada?


U ovoj se šumi izrađuju sada poglavito bordunali, dužice


(t. ZV. ribarice i pintarice), šimla i vratila. Dimenzije pintarica
jesu: dužina 80—85 cm, debljina 1 2 cm, širina 8—19 cm.
Kibarice imadu iste dimenzije debljine i širine, samo što im
dužina 50 — 55 cm.
Šimla koja se izrađuje u duljinu od 1 met. i u širinu od
10—18 cm. cijepa se uvijek radialno, a to zato, da se nebaca,
dok se jelove dužice kalaju taugentialno. Proda pintarica dosta
je slaba, te se i slabo plaća, naime po snopu 1 60—1.80 K«
a pintarice 1.20 kr. - Od bukovih vratila imadu sada prilično
dobru prođu t. zv. „bati" od 2 metra dužine sa ´7i2 cm,
u kvadratu.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 326 —


Robu izrađuju domaći poduzetnici te ju izvažaju većinom
na Senj.
Sjekored Veliki Javornik imade površinu od 268.115 jutara,
od toga su 5´77 čistine, dok je ostala površina pošumljena;.
Etat iznaša 12204 m^, a godišnji etat odgovara površini
od 72´76 jutara.


Obračunata vrijednost ovogodišnje sječine je 15.730 kr.
Cijela Ijeskovačka šumarija imade oko 57660 m^ zalihe u vrijednosti
od 57.710 kr. Godišnji etat iznaša 12204 m^ ali se
sječe samo 4052 m^, dok je ostalo neunovčivi otpadak i to
poradi prevelikih izvoznih troškova.


U ovoj se šumariji pojedini komplexi i ručnom sjetvom
i sadnjom biljka pošumljuju, te se godimice sade oko 40´7 7
jutara tako pomlađuje.


Pošumljuju se tako većinom samo paljevine, ali osim ovih
i stare bukove sastojine, u kojima je slab prirodni pomladak.


Za cijelu šumariju upotrebljuje se godimice oko 234.500
biljki, a trošak sadnje iznaša 1131 22 kr. Biljke se sade u
razmaku od 1 metra tako da ih na 1 ral dođe 5775 komada.


Materijal za pušumljivanje dobivala je ova šumarija prije
iz šumskoga vrta u Sv. Mihovilu, nu pošto se je pokazalo, da
tamošnje biljke usljed promjena klimatičkih prilika u ovim
krajevima slabo uspjevaju, to se sada ovdje uzgajaju u posebnim
šumskim biljevištima kod Crne rijeke i u Corkovoj uvali.
U ovim biljevištima, koji zapremaju zajedno oko 1´5 jutra, kultivira
se u prvom redu smreka, koju onda u četvrtoj godini
presađuju. Spomenuo bih ovđe, da su biljke u tim šumskim
vrtovima vrlo gusto sijane, razlog tomu nijesam mogao saznati.


Putem preko Visibabe, Velikog Javornika u Corkovu uvalu
susretasmo brojne dosta zanimive šumske biline ; Ljcopodium
selago, Saxifraga rotuniifolia, Deutaria poljphilla, Aquilegia
migricans, Helleborus multifidus, Actea spicata, Rannunculus
aconitifolius, Thalictrum aqailegifalium, Ehamnus carniolica,
Lonicera Xylosteum, a u bukovim sastojinama Asperula
odorata i još u to doba Anemone nemorosa, za tim Euphorbia
amigdaloies, Bupleurum rotundifolium i t. d. —




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 327 —


Iz Corkove uvale nastavismo onda i opet posije male
okrijepe krasnom cestom put prama Plitvičkim jezerima, izčekujuć
željno, da nam se pred očima stvori i taj čarobni kutič
svete i velike prirode, koju je svom rasipnosću Bo^; obdario


Da u prirodi vlada uvijek ravnoteža viđeli smo i sada,
jer ostaviv na Vratniku žalostan i jadan primorski Kras, došli
smo eto u novi kraj, bogat i prepun krasotama i skoro nedokučivih
problema prirode. Postanak samih Plitvičkih jezera
tumači se na više načina, ali najvjerojatnije jest, da je voda
iz Crne i Bijele rijeke napunila Kraške ponikve, jednu za dru,
gom, koje su ovđe kao skaline jedna ispod druge redaju.


Prvo od jezera, koje smo uočili, bijaše Prošdansko. Veličanstveno
bijaše gledati, kad smo več pod večer tamo prispjeli,
konture onih visokih jela i krošnjatih bukva, kako se u onoj
tamo modrozelenoj vodi bistro zrcale i odrazuju.


Vrhunac razdraganosti doživješe izletnici medjutim tog
dana tek u t. zv. ,,Labudovcu" (njekadanjem ,,Devčičevcu" a
sada tuskulumu sveučil. prof. g. Janečeka), koji ih je tamo
sam najprijaznije dočekao.


Razgledavši gornji dio parka, spustisnio se i u podzemno
njegovo vilinje carstvo. Visoki vodopadi i mnogobrojne špilje
ukrašene sigama raznog oblika, obkoljuju ovdje drugo jezero ,,Ciginovae"
koji leži 11 met. ispod Proščanskog jezera. Razgledav ove
krasote, nastavismo več prilično kasno u veČer, put prama nočištu
u svratiste na ,,Kozjaku".


Sljedeći dan t. j . u nedelju 10. lipnja, bio je posvećen
razgledanju dolnjih jezera, koja ako i nisu tako velika kao
gornja ipak su mnogo ljepša. Ovdje nam se priroda pokazuje
još u netaknutom djevičanstvu i cijeloj svojoj ljepoti ah i
jakosti.


Kroz nebogledne, vodom istrošene dolitnitne stjene ruši se
voda u jezera i ističe napokon u Koranu.


Od flore na Plitvičkim jezerima vrijedna su spomenuti:
Poa vivipaca, brojne orhideje (orhis militaris, tridentata, coriophora)
Ophrjs miodes, Anacanthis pjraraidalis, Gymadenia conopea,
Listera ovata, Lilium carniolicum, Iris variegata, Centaurea




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 328 —


montana, Veronica uticaefolia, Carduu^ carduelis, Ceplialaotera
latifolia i rubra, Clematis recta, Homogine alpiua, Cirsium
Erjsithales, 8axifraga Aizoon, S a x i f r a g a p e t r a e a, Diatithua
monspessulanus, Phegopteris Eobertiana, Peltaria alliacea Evonymu8
verrucosa, Cotinus Coggyna, Cladium Mariscus, Laserpitium
latifolium Laserpitium Siler, Geatn rivale, Allium
ursinum, Aquilegia nigricans, Tlialictrum a([uilegif´olium itd.


Kod jezera ,Novakovid brod´ našli smo i Spiraea cana
uz nekoliko exemplara okržljalih Taxusa.


Isti dan posije podne krenulo je nas nekoliko onda još i
na ,,Oštri Medveđak´ (850 m.), na koji vodi lijep turistički
put, u serpentinama kroz gustu bukovu šumu. Na putu nikoga
ne susresmo, nu na samome vrhu nekoliko pastira, i t) na
žalost sa kozama, koje 6e eto i taj vrh sasvim opustošiti i pretvoriti
u golu kam. Sa ovoga se vrha pruža krasan pogled ne
samo na gornja jezera, susjednu Bosnu već i na svu bližu i
daljnu okolicu sve tamo do Kleka i Velebita. Vrativši se svratištu
pođosmo na večernji rakolov. Ovaj je bio doduše izdašan,
ali žalobože hvataju se ovdje i raci, koji su jedva dosegli i
veličinu od par centimetara. Uz množinu raka nalazimo,u
tim jezerima također i pastrva, koje kadkada dosegnu i veličinu
od 70—80 cm. Velika je ipak šteta, da se na ovim
jezerima, koja posjeduju sva svojstva dobrom uspjevanju pastrva,
još uvjek ne goji umjetno ribogojstvo. Osim vlastitog roda, koji
svoj pomladak zatire, nalazi se u jezerima i veliko mnoštvo
pijora (Phoxinu8 laevis), koji je u društvu s racima također
velik neprijatelj pomladku pastrva. Uvedenjem racionalnog
ribogojstva pomoglo bi se i narodu, koji u ovom kraju inače
baš osobite zaslužbe ne nalazi.


Slijedeći dan pohodismo onda još i gornja jezera uz izvor
,,Crne rijeke", kao i jur prije spomenuto tamošnje državno
šumsko biljevište.


Između Prošćanskoga jezera i ceste, odmah pred Ljeskovcem
počimlje tresetno tlo, koje je nastalo, što je ovaj kraj
brdovit i bogat oborinama, a zemlja ee usljed nizke temperature
ne može osušiti.