DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 313 —


zaljev, Trsat, visoku Učku kao i ubavu Opatiju sa okolišem,


vratismo se opet u grad, da se odvezemo u susjednu Opatiju.


Kolika razlika u vegetaciji. Sa kraških stjena evo nas za jedva


pol ure vožnje u vječuom zelenilu lovora, palma i ostalog


mediteranog bilja. Razgkdav u hitrini i ovaj rajski komad


zemlje, koji kao da pravo ne pristaje uz ovu krašku golijet,


vratismo se na Rijeku, da posije podne parobrodom ug. hrv.


parobr. družtva ,,Velebit" nastavimo duž hrvatskoga primorja


put u Senj. Putem prikazivao nam se i opet u obilju goli Krš


sa svim svojim strahotama.


Postanak Krasa nemamo ovđe jedino tražiti u geoguos


tičkim i klimatičkim prilikama kraja. Glavni mu je uzročnik


bio sam čovjek, koji je upravo razbojničkim načinom devastirao


šume te uz to prevelikim držanjem blaga, napose koza, uništio


vegetaciju. Kras se taj proteže kroz Istru, svim kvarnerskim


otocima. Kranjskom, preko Hrvatske, Dalmacije i njezinih


otoka u Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, jednim dijelom


Srbije uz zapadnu Tursku do Grčke.


Po geološkom sastavu sastoji se pretežno od vapnenca, na
koji je voda mehanički i kemijski djelovala, te se i taj učinak
vode prikazuje u škrapama, špiljama, ponikvama, dolinama itd.
Ponikve i škrape su često pokrite »terrom rossom« t. j .
crvenom ilovačom, koja je nastala rastvorbom vapnenca, a koja
-nam se prikazuje u crvenoj boji usljed sadržine željeza. — Od


klimatičkih faktora Krasa moramo spomenuti strasnu buru.


Bura je sjevero ist. vjetar, koji nebi toliko poradi svoje


hladnoće bio za mlade biljke štetan, koliko usljed svoje isuša


vajuće snage. Mlade biljke transpiriraju na ovaj način mnogo


vode, a ne primaju ništa, stoga uvenu i poginu. — Uz put


nas u Cirkvenici dočekaše gospoda kr. zemalj. šumarski nad


zornik i učitelj kr. šum. akad. za bujičarstvo g. G. Petrović,


sa gg. šumarima Cmeligom i Weiuerom. Prošav Kraljevicu,


Cirkvenicu, Selce i Novi, ugledasmo nakon vožnje od kojih tri


sata u daljini ved i konture starodrevnoga Senja i sada bar


dielomice lijespo pošumljene Senjske drage. Na pristaništu nas