DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 318 —


Osim dvojice trojice vedih drvotržaea, koji kupuju cijele
sječine, rade u ovim šumama i mali drvotržci, koji se bave
maloprodajom a odvažaju robu stranom na more, a stranom
kopnom u Dalmaciju. Prodaja biva na temelju premjerbe izradjene
robe, te trgovac prema kvantumu iste na uplaćenu pristojbu
dobiva od iste natrag ili pako na istu nadopladuje prama
količini premjerbom pronadjene robe. Roba se sva označuje brojnim
kolomi šumskim čekićem, te se izdavaju izvoznice i t. zv.
provoznice za izradjenu robu.- Rak rana su šumske štete, koje
žalibože danomice sve više rastu, te su više puta razlogom da se
faktična drvna gromada bitno razlikuje od one u drvosječnoj osnovi.


Pravoužitnici imadu pravo na bezplatno ogrijevno drvo i
pasu, dok za građevno drvo plaćaju sniženu pristojbu. Među
pravoužitnike spadaju: crkvene, školske i mjestne obćine te
krajiške obitelji, koje prema veličinama posjeda (oranica i
livada) uživaju kompetenciju od I, ^U ´^U i V* selišta. Cijelom
selištu pripada 27, V4 selištu 21´A, ´A selišta 16 a V« selišta U
prostornih metara ogrievna drva, a ležikovinu i trgovačke ostanke
upotrebive za gorivo smiju izvlačiti za vlastitu porabu.
Građevnog drva pripada za novogradnju kude i štale te za
popravke istih na gradjevnu periodu od 100 god. za I. selište
126-14, za V4 105-60, za % 82-25 a za V4 selišta 63-73 m\


Skrižaljke na str. 319. i 320. pokazuju veličinu i broj pojedinih
šumarija, drvnu gromadu, troškove uprave, potrebu i pokriće u
godini 1906.


Upoznav se tako u glavnom s odnošajima otočke imovne
opčine vraćati nam se opet u jur prije spomenute srezove »Crno
jezero i Rostovku«.


Svaki od izletnika dobio je lagljeg orientiranja radi situacioni
nacrt. Odmah na početku puta imali smo prilike viđeti
još za vojne krajne umjetno sađeni borik t. zv. »Humac«, koji
se još i sada kultivira. U tom boriku, u kojem biljke dosta
slabo napreduju, sadi se i bagrem (Robinia pseudoacacia).


Izišavši na čistac vrh briega, nalazismo tu i ostanke samoniklih
Taxusa, a uz šumski okrajak na jednoj livadi en
masse i Genista sagittalis.