DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 328 — montana, Veronica uticaefolia, Carduu^ carduelis, Ceplialaotera latifolia i rubra, Clematis recta, Homogine alpiua, Cirsium Erjsithales, 8axifraga Aizoon, S a x i f r a g a p e t r a e a, Diatithua monspessulanus, Phegopteris Eobertiana, Peltaria alliacea Evonymu8 verrucosa, Cotinus Coggyna, Cladium Mariscus, Laserpitium latifolium Laserpitium Siler, Geatn rivale, Allium ursinum, Aquilegia nigricans, Tlialictrum a([uilegif´olium itd. Kod jezera ,Novakovid brod´ našli smo i Spiraea cana uz nekoliko exemplara okržljalih Taxusa. Isti dan posije podne krenulo je nas nekoliko onda još i na ,,Oštri Medveđak´ (850 m.), na koji vodi lijep turistički put, u serpentinama kroz gustu bukovu šumu. Na putu nikoga ne susresmo, nu na samome vrhu nekoliko pastira, i t) na žalost sa kozama, koje 6e eto i taj vrh sasvim opustošiti i pretvoriti u golu kam. Sa ovoga se vrha pruža krasan pogled ne samo na gornja jezera, susjednu Bosnu već i na svu bližu i daljnu okolicu sve tamo do Kleka i Velebita. Vrativši se svratištu pođosmo na večernji rakolov. Ovaj je bio doduše izdašan, ali žalobože hvataju se ovdje i raci, koji su jedva dosegli i veličinu od par centimetara. Uz množinu raka nalazimo,u tim jezerima također i pastrva, koje kadkada dosegnu i veličinu od 70—80 cm. Velika je ipak šteta, da se na ovim jezerima, koja posjeduju sva svojstva dobrom uspjevanju pastrva, još uvjek ne goji umjetno ribogojstvo. Osim vlastitog roda, koji svoj pomladak zatire, nalazi se u jezerima i veliko mnoštvo pijora (Phoxinu8 laevis), koji je u društvu s racima također velik neprijatelj pomladku pastrva. Uvedenjem racionalnog ribogojstva pomoglo bi se i narodu, koji u ovom kraju inače baš osobite zaslužbe ne nalazi. Slijedeći dan pohodismo onda još i gornja jezera uz izvor ,,Crne rijeke", kao i jur prije spomenuto tamošnje državno šumsko biljevište. Između Prošćanskoga jezera i ceste, odmah pred Ljeskovcem počimlje tresetno tlo, koje je nastalo, što je ovaj kraj brdovit i bogat oborinama, a zemlja ee usljed nizke temperature ne može osušiti. |