DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 328 —


montana, Veronica uticaefolia, Carduu^ carduelis, Ceplialaotera
latifolia i rubra, Clematis recta, Homogine alpiua, Cirsium
Erjsithales, 8axifraga Aizoon, S a x i f r a g a p e t r a e a, Diatithua
monspessulanus, Phegopteris Eobertiana, Peltaria alliacea Evonymu8
verrucosa, Cotinus Coggyna, Cladium Mariscus, Laserpitium
latifolium Laserpitium Siler, Geatn rivale, Allium
ursinum, Aquilegia nigricans, Tlialictrum a([uilegif´olium itd.


Kod jezera ,Novakovid brod´ našli smo i Spiraea cana
uz nekoliko exemplara okržljalih Taxusa.


Isti dan posije podne krenulo je nas nekoliko onda još i
na ,,Oštri Medveđak´ (850 m.), na koji vodi lijep turistički
put, u serpentinama kroz gustu bukovu šumu. Na putu nikoga
ne susresmo, nu na samome vrhu nekoliko pastira, i t) na
žalost sa kozama, koje 6e eto i taj vrh sasvim opustošiti i pretvoriti
u golu kam. Sa ovoga se vrha pruža krasan pogled ne
samo na gornja jezera, susjednu Bosnu već i na svu bližu i
daljnu okolicu sve tamo do Kleka i Velebita. Vrativši se svratištu
pođosmo na večernji rakolov. Ovaj je bio doduše izdašan,
ali žalobože hvataju se ovdje i raci, koji su jedva dosegli i
veličinu od par centimetara. Uz množinu raka nalazimo,u
tim jezerima također i pastrva, koje kadkada dosegnu i veličinu
od 70—80 cm. Velika je ipak šteta, da se na ovim
jezerima, koja posjeduju sva svojstva dobrom uspjevanju pastrva,
još uvjek ne goji umjetno ribogojstvo. Osim vlastitog roda, koji
svoj pomladak zatire, nalazi se u jezerima i veliko mnoštvo
pijora (Phoxinu8 laevis), koji je u društvu s racima također
velik neprijatelj pomladku pastrva. Uvedenjem racionalnog
ribogojstva pomoglo bi se i narodu, koji u ovom kraju inače
baš osobite zaslužbe ne nalazi.


Slijedeći dan pohodismo onda još i gornja jezera uz izvor
,,Crne rijeke", kao i jur prije spomenuto tamošnje državno
šumsko biljevište.


Između Prošćanskoga jezera i ceste, odmah pred Ljeskovcem
počimlje tresetno tlo, koje je nastalo, što je ovaj kraj
brdovit i bogat oborinama, a zemlja ee usljed nizke temperature
ne može osušiti.