DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 332 — zaklade podignutih zajmova i to na temelju zakonskoga članka XXXII.: 1892. za sagradjenje zemaljske sbirue uznice podignutoga zajma od K 2.800.000 - uatemeljuzak.čl. XXXI.: 1899. za sagradjenje pravosudne palače podignutog zajma od K4,910 000 — u svrhu sudbenih gradjeviuau a temelju zak, čl. XII. 1902. podignutoga zajma od K. 6,000.000 konačno na temelju zemaljskog zaključka za gradnju kralj. ugar. geoložkoga zavoda podignutog zajma od K. 798.699-68, može u razmjeru u smislu predhodedega paragrafa obaviti se imajućih povrataka ustupiti na ine pod rukovanjem vlade stojeće zaklade i savezno sa ovim ustupom učiniti dalnje nuždue odredbe. §.6. Nakon doznačenja u smislu §. 3. povratiti se imajućih jamčevina imade se višak, pokazujući se kod stanja gotovinske jamčevinske zaklade, kao i po ovlašćenicima unutar roka zastare nepodignute jamčevine i kamati obratiti na pomnoženje imetka, za podpomagauje udova i sirotčadi bezimućnih činovnika, opredijeljene i pod rukovanjem ministra tinancija stojeće zaklade. §. 6. Nazočni zakon stupa u život danom svoga proglašenja a provedbu istoga povjerava se ministru financija. O uredjenju šuma i sastavku šumsko-gospodarstvenih osnova. Pišu Braća Heckner. 23. travnja 1903. pod brojem 23.152 izdala je visoka kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, naredbu glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosjeenih i ogojnih predloga (po zakonu od 26. ožuj. 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Sbornik 1894. kom. IX. br. 29.) |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 333 — Prema ustanovama §. 29. navedene naredbe upodpunjena je ista prilogom »C« t. j . naputkom za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa. Svrhom je ovoga članka, temeljem dojakošnjih izkustva stečenih oko uredjenja šuma i sastavka šumsko-gospodarstvenih osnova, a napose stvarima tehničke naravi, kao i o onom što je u rečenom naputku generalno samo istaknuto, u pojedinim djelovima podrobnije opisati. Ved se u početku naputka navadja pod naslovom: A) Sastavak gospodarstvene osnove; I) Predradnje; 1.) Ustanovljenje šumske površine i uredjenje medja; na str. 20. u §. 1. slijedeće: Šumska površina ima se ustanoviti pomodu gruntovnice zemijarinskog katastra, segregacionalnih operata i eventualno postojedih odobrenih gospodarstvenih osnova, a zatim se imaju obidiitočno pregledati sve šumske medje, kao i medjašni znaci. U tu svrhu se imaju rabiti postojedi šumsko-gospodarstveni nacrti, zatim prerisi iz katastralnih ili segregacionalnih mapa, a gdje su novi gruntovni uložci jur sastavljeni, prerisi iz gruntovnih mapa, sastavljenih u smislu ustanova §. 21. zakona od 16. rujna 1876. o sastavku novih gruntovnih uložaka (Sbornik br. 80.), odnosno ustanova §. 32. naredbe c. kr. glavnog zapovjedničtva kao obstojavše krajiške zemaljske upravne oblasti u Zagrebu od 5. lipnja 1879. br. 2087. (L. Z. Z. u kom. VI. g. 1S79.) Prerise i sve ine podatke iz gruntovnih mapa i operata, vlastan je sastavitelj gospodarstvene osnove, odnosno programa ugruntov. uredu za vrieme uredovnih sati sačiniti, odnosno crpiti Zatim se pod naslovom A/I u točci 3. a §. 6 navadja: Izmjera šume ima se u pravilu oslanjati na zemaljsku katastralnu izmjeru. U tu svrhu imaju se iz katastralnih mapa. odnosno na temelju istih sastavljenih segregacionalnih ili novih gruntovnih mapa prerisiUi vanjske medje šume. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 334 — Unutarnja izmjera sume nadovezuje se tada na vanjske medje, odnosno na stalne tačke katastralne izmjere, koja se imaju prije u naravi i u mapi točno ustanoviti. Dočim se još u točci 3. d. >-. 9. ali. 2. i 4. pod naslovom A/I. navadja slijedeće: Sbroj površina svih odjela izporedi se i izjednači sa površinom dotišnog šumskog predjela (gospodarstvene jedinice), izvadjenom iz katastralnih, segregacionalnih ili novih gruntovnih operata. Kod proračunavanja površine smatra se jedinicom katastralno jutro ~ 1600 D- Prema tome a napose i u točci A. I. 3. a §. 6. iztaknutom, imade se izmjera šume oslanjati u pravilu na zemaljsku katastralnu izmjeru. Proizlazi iz toga, da naputak doduše ne izključuje slobodu i mogućnost obavljanja iznovične posve samostalne izmjere, na koju bi se mogao za jedinicu površine uzeti i hektar, nu u pravilu se ipak ima izmjera šume oslanjati na zemaljsku katastralnu izmjeru Doslijedno k tomu činjenica je, da se početak i diono daljne radnje oko uredjenja šuma i sastavka šumsko-gospodarstvenih osnova, baziraju (bar u pravilu) na zemaljsku katastralnu izmjeru. Povodom te okolnosti razvrstati ćemo i cijelu tu razpravu u tri djela, pa raspravljati: A) 0 zemaljskoj katastralnoj izmjeri: B) o tehničkim radnjama, te C) o šumarsko-tehničkim radnjam smatrajue, da je i razpravljanje točke A) u tijesnom savezu sa našim Člankom, A) O zemaljskoj katastralnoj izmjeri Naredbom kr. ugar. ministarstva financije od 17./II. 1904. br. 1583 izdan je (u magjarskom jeziku) prvi dio novog naputka za provadjanje zemaljske katastralne izmjere u Ugarskoj kao i u Hrvatskoj i Slavoniji (na hrvatskom jeziku vele da de prievod naskoro izaći). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 335 — Naputak tiskan je u velikom formatu 38/25 cm. u dva svezka. Prvi svezak obsiže 174 stranica i bavi se opdenitim opisivanjem trigonometričke triangulacije za katastranu izmjeru, te opisuje postupak za novu potanku izmjeru i sastav odnosnih operata. Drugi svezak, sadržajem omašniji, služi kao prilog prvom U njem se nalaze crtani primjeri i skrižaljke odnosede se na propise sadržane u prvom svezku. Drugi taj dio naputka još nije izašao, nu u izgledu je skoro izdanje istoga. U njemu će biti sadržani propisi za katastralnu mjerničku reambulaciju. Cim izadje, osvrnuti ćemo se i nanj, kao što demo sam naputak za zemaljsku triaogulaciju još napose i potanko opisati. Ako baš sve ovdje istaknuto, strogo uzevši ne de spadati pod naslov naše razprave, to je ipak nemogude izluditi samo ono, što više ili manje na predmet spada, ako li želimo postići što bolje razumievanje. Kieč kataster, kojom nam je početi, potiče od latinske rieči capistrum, što bi u donjekle odgovaralo našem današnjem izrazu gruntovnica. Izraz kataster rabi se danas i u mnogim drugim stvarima; tako se n. p. sastavlja danas kataster o plemstvu t. ZV. catastrum nobilium, — zatim imademo kataster stočarstva, pčelarstva itd. Kod izmjere zemalja znači kataster, izmjeriti ukupnu površinu neke zemlje ili države unutar stalnih granica bez ikakovih prekidanja, a prema posjedovnim česticama i težatbenim vrstima; temeljem te izmjere priugotoviti točne mape, točno proračunati površinu pojedinih čestica, sastaviti odgovarajuće zapisnike sa imenima dotičnih vlastnika, a mnogoputa opredjeliti takodjer i razlike u visinama, pa u slojnicama predočiti formaciju izmjerenog zemljišta (U Hrvatskoj i Slavoniji nisu se prigodom zemaljske katastralne izmjere mjerile visine, dočim su se u Ugarskoj do god. Ib96 iste mjerile, a i u mapama slojnicama predočivale — kašnje se je ali to mjerenje visina i tamo napustilo.) |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 336 — Održao se na mnogim mjestima i stari ali neopravdani naziv takove izmjere »zemljarinski kataster.« (Grundsteuerkataster), nu to nije umjestno, jer se zemaljska izmjera — barem kod nas — - ne upotrebljava lih za opredjelivanje zemljarine, nego i za mnoge druge važne grane državnoga uredjenja. Može se redi, da točna i svrsi odgovarajuća katastralna zemaljska izmjera države spada medju prve kulturne zadaće moderne uprave. U koliko je uporaba kat. izmjere mnogostrana, vidi se i iz toga što: 1) pospješava promet gruntovnog posjeda na podpuno pravnoj podlozi; 2.) država, obćina i sam vlastnik dobivaju jasnu sliku svoga posjeda, njegove veličine i vriednosti; 3.) podlogom je za komasiranje zemljištnog posjeda ; 4.) predbodna katastralna izmjera nuždna je kod melioracija većega obsega; kod sastavka šumsko gospodarskih osnova i uredjenja šuma; kod gradnje željeznica, regulacije rieka, cestrogradnja, expropriacija itd. 5.) katastralne mape služe podlogom vojničkim kartama, te je bez dvojbe, da su najbolje vojničke karte samo one, kojima je za podlogu bila katastralna izmjera. Katastralne mape, kao i k njima spadajući zapisnici imadu nam u svim prije navedenim i u mnogim drugim slučajevima, a osobito u prepornjim pitanjima o medjama, uviek stalne podatke dati, po kojima se možemo toČno, sjegurno pravedno ravnati. Kroz točnu katastralna izmjeru dolazi se i do izpravne gruntovnice (Justizgrundbuch). Gruntovnica ima zadaću čuvati pravo vlastničtva svake posjedovne čestice, koli u osobi vlastnika, toli i po obsegu uknjiženog objekta točno i bezdvojbeno. Potanje 0 gruntovnici u ostalom još kasnije. Katastralna se izmjera koje države može na dva načina izvesti. Na podlozi samostalne triangulatorne mreže ili na podlozi već obstojeće triangulatorne mreže susjedne države. Ovo potonje imade vrieduost osobito kod izjednačivanja medja dviju država |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 337 - Izmjerom se imade započeti u najpučenijem kraju, a prema tomu i najkulturnijem, jer se baš u takovom kraju osjeća najpreča potreba dobrih mapa i dokumenata. Svejedno je, da li se na periferiji države, ili u unutrašnjosti počelo mjeriti, nu kada se je počelo, neka se u cielosti dalje nastavlja, a ne da već u dovršenom djelu ostanu ciele oaze nedovršene. Za dogotovljene, te skopocjene katastralne operate osnovani su tzv. arhivi mapa, kojima je zadaća ove operate brižno čuvati, da se ne oštete ili ne izgube, a uz to imadu ti arhivi izdavati i točne kopije mapa i ostale podatke na pravosudne, financijalne i vojničke oblasti ureda radi, a privatnicima uz staloe ciene. O samome ustrojstvu arhiva kašnje. Izmjera se u glavnom djeli u tri grane i to : I. trianguliranje, II. potanku izmjeru, i konačno III. izpravak katastralnih operata te provadjanje tih izpravaka t. j . na mjerničku reambulaciju i očevidnost. I. Obćenito o zemaljskoj katastralnoj triangulaciji. Zadaća svake izmjere jest, da joj izmjereni djelovi stoje u medjusobnoj svezi, da izmjerene površine ne pokazuju razliku, koja bi se udaljivala od granica, koje nam i na tom polju još znanost dozvoljava. Brojni se podatci mjerenja mogu samo tako u sklad dovesti, ako im je čvrsta podloga. Takova čvrsta podloga može se i opet samo postići točnom i saveznom triangulatornom mrežom. Kako nas već sama elementarna geometrija uči, izmedju svih prostornih veličina, pokazuje se trokut najvažnijim i najjednostavnijim likom, a ipak temeljnim ključem kojim dodjosmo do spoznaje svojstava većine drugih likova. Poznato jp, da je trokut opredjeljen, ako su nam bar tri česti njegove poznate, od kojih bar jedna mora biti stranica. Da možemo u trokuta opredjeliti nepoznate djelove, dovoljno nam je, ako poznamo stranicu i dva kuta, nu nije to 25 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 338 dovoljno, da i točnost resultata dokazati možemo. Nuždno nam je stoga u pojedinim trokutima i treće kuteve izračunati ili izmjeriti. Potrebno nam je zatim, osobito kod vedih triangularnih mreža, mjeriti i više baza, koja će nam data onda služiti, ili za prispodabljanje resultata dobivenih na temelju jedne ili više baza, ili će sve te baze rabiti za proračunavanje, temeljem kojega obračunavanja se tada konačno može i dopustiva razlika na cjelokupnu mrežu proporcionalno porazdjeliti. Izmedju ciele mreže i pojedinih trokuta postoje odnosi, od kojih ovisi i valjanost cjelokupne mreže. A ti su: 1. da sva tri kuta ravnog trokuta iznašaju 180" a kod spheričnog 180°+ odnosni višak; 2. da kutevi oko točke, gdje se sastaju vrhovi trokuta, iznašaju 360"; 3. da u trokutnoj mreži bude duljina ma koje stranice uviek ista, kojim se god načinom ona proračunavala; 4. da je kad se vise baza rabi kod izračunavanja mreža, potrebno da se polazeć iz jedne baze, kroz mrežu izračunana druga baza, slaže sa izmjerenom duljinom. Baza (osnovica) za osnivanje triangularne mreže mjeri se do takove točnosti, da se smatra bezpogrieške. Na njoj t. j njezinoj duljini ne sbivaju se daljnjim razvijanjem mreže nikakove promjene. Kutevi, ako se i repetiraju (opetuju) i od tih repeticija uzme aritmetička (računska) sredina, ne davaju teoretičke sume (svote), pa se moraja na iste svesti, — ako ne prekoračuju razlike, koje su u naputku za triangulaciju prema točnosti radnje, koja se zahtjeva navedene. Nakon izjednačenja izračunaju se onda konačno i kutevi i duljine stranica. Potanki se propisi zato izjednačenje nalaze i u naputku za triangulaciju, pa nam je napomenuti ovdje, samo da su se ta izjednačivanja od 1853 do 1863 god. pokusnim načinom obavljala, a kašnje po metodi (načinu, postupku) dra. K. F. Gaussa na temelju |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 339 — najmanjih kvadrata, koja metoda uvjetuje najpribližnije ustanovljenje traženih veličina računom.´ Kad smo opredjelili kuteve i stranice triangularne mreže, poznat nam je i medjusobni položaj pojedinih točaka iste, jer iz jedne točke počev možemo poznavajuć duljine i kuteve čitavu mrežu sastaviti. U svrhu izmjere potrebno nam je, da bude položaj točke koje mu drago u mreži neodvisno od druge poznat, što polučujemo pravokutnim koordinatnim sustavom (pravokutne susredice)^ u ravnini, jer se za zemaljsku izmjeru pređpostavlja, da sferiČna površina zemlje bude na ravnini projecirana, kako čemo još i kašnje potanje napomenuti. U ravnini prividnog horizonta (razine). Za 08 abscisa uzet je pravac, koji ide od sjevera na jug t. j . meridian, a za os ordinata (porednica) u početnoj točki okomit pravac. Astronomskim se putem opredjeli azimut (kut, što ga čini stranica sa meridianom) ili u odabranoj početnoj točki koordinatnog sustava, ili u drugoj kojoj prikladnoj točki, te se pomoću kuta mreže, uzev u obzir sfericitet, u početnu točku svede. Azimute za ostale stranice triangularne mreže možemo pronađi pomodu astronomski opredjeljenoga azimuta, a pomoću azimuta i poznatih duljina stranica izračunaju se onda trigonometički koordinate za pojedine točke. Kod računanja koordinata pojedinih točaka potreban nam je kut, što ga zatvara stranica sa smjerom, koji ide uzporedo sa meridianom, kojeg smo si za abscisu odredili. — Taj kut (Siidwinkel zvan, jer se uviek od juga računa) istovjetan je samo u početnoj točki koordinata sa azimutom, jer geografski meridiani nisu uzporedni. (Postoji meridianska konvergentia).´^ ´ »Abhandlung zar Metbođe đer kleinsten Quađrate (hrsg (izdano) von Borsch u. Simon, Berlin 1877. — ´ Prema „rječniku njemačko-hrvatskoga tehnologičkoga nazivlja", upotrebljeno je mnogo naziva u hrvatskom jeziku. ´ Convergencija (Hinneigung). U Geometriji konvergiraju napram jednoj strani dva ili više raznih pravaca, ako se na toj strani u jednoj točci sijeku, dočim na protivnoj strani divergiraju (laufen sie auseinanđer). Izraz convergencija u aritmetičkom smislu, koji je sada občenito razproatranjen, dolazi napried tek 1667 kod James Gregoria u predgovoru toga ,Vera circuli et hyperbolae quadratura". * |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 340 — Mi si zemlju predočujemo u ravnini. Okruglo uzeto čini krug opisan sa 50 kilometara dugačkim polumjerom onu medju, gdje je projekcija od te površine, istovjetna sa horizontom (prividnim), koji bi se u sredini te plohe postavio, t. j . sfericitet se zemlje ne uzima u obzir, jer nije od upliva. Kod večih zemaljskih izmjera mora se sfericitet svakako u obzir uzeti, pa se stranice i kutevi triangularne mreže dobivene na sferoidu (pakruglji), moraju na ravninu reducirati, da se uzmognu koordinate izračunati. Za postignuće napomenute redukcije rabe kod izmjera u obče dvije metode projecirauja. Kod prve se metode pazi, da se predočivaujem površine na ravnini ista ne mijenja. Ta se metoda rabila do 1853. godine. Budud pako da se na temelju iste, kod velikih complexa jedinstvena i savezna triani!,ulai´na mreža postidi nije mogla, prešlo 86 je na konformno´ projeciranje, kojemu je Gauss temeljne osnove uglavio. Glavno je svojstvo tog projeciranja, da na projecirajućoj ravnim predočeni likovi budu sasma slični izvornim oblicima, da se dakle vriednost kuteva ne mijenja, a da medju duljinama stranica ostane jedan te isti razmjer. Ova je metoda omogučila izmjeru večih obsega na jedinstvenom temelju, i omogućila ukupna preračunavanja u triangularnoj mreži polag načela ravne trigonometrije izvadjati. Predočivanje elipsoida zemlje na ravninu biva posredno i to pomoću kruglje, koja u kraju, koji se ima izmjeriti elipsoidu najviše odgovara. - Kada su 1860. godine odlučili bili u Hanoveru da se ciela zemlja na novo mjeri, poprimili su metodu glasovitog matematičara Gaussa.^ Ta se metoda rabi i za Ugarsku, dakle i kod nas. Po toj metodi može se srednja Europa smatrati djelom jedne kruglje. Kruglja ta mora dirati odabrani meridian u ishodištu. (U Ugarskoj Budim). Usljed conformnog prenašanja sa elipsoida na kruglju mijenjaju se se i geograf, koordinate (vriednosti istih) polag Marekovih skrižaljka. ´ oa hrv jeziku suglasno, jednoliko. ^ Gauss bijaše ravnateljem zvje^darne i prof. čiste matematike u Gottingenu. Podignut već mu je sliveu spomenik u rodnom mjes u Brauii8cliweigu g. 1880. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 341 — Kutevi i stranice mjereni na elepsoidu prenašaju se bez jjromjeue na kruglju, jer je razlika tako neznatna, da se može kod nas zanemariti, odnosno jasnije rečeno kutevi i stranice ne rektificiraju se. Na kruglji kao pravilnom tielu olahkotno nam je računanje i projeciranje, dočim bi nam na matematičkoj površini zemlje (površina mirnog mora produljena ispod kontinenta predstavlja matematički površinu zemlje), da su nam i dimenzije točno poznate, računanje i projeciranje bilo zamršeno. Prenašanje točaka zemlje na ravninu obavlja se stereografičnom (tjelopisnom) projekcijom, ne mjenjajud pri tom kut, na sliedeći način: Neka bude 0 izlazna točka (Nallpunkt) koordinata, koju smo si odabrali, AB ravnina, koja zemlju u toj točki dira, onda će točci 0 na protivnoj strani kruglje ležeda točka D biti točka, iz koje projeciranje izlazi. Projekcija točke Fi na zemlji, biti če P2, t. j. u produljenju DPj do ravnine. . Projeciranje ostalih točaka slično je |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 342 — ovomu. Budue da se kod ovog projeeirauja kut pridržava, to će na projecirajućoj ravnini predočeni i prema omjerima kruglje neizmjerno maleni likovi slični biti odgovarajućim likovima, nalazećim se na površini zemlje. Prema gornjemu morali bi sferičai trokuti, opisani najvećim krugovima i projecirani na ravnini, imati iste kute. Sbroj kuteva ovih sferičnih trokuta je veći od 180" i ne mogu imati ravne stranice, jer bi onda imali samo 180". Usljed toga si projeciranje sferiČnih točaka na ravnini tako zamišljamo, da na ravnini projeciramo uglove sferičnog trokuta, a projecirane uglove spojimo sa ravnim crtama. Tu se ali obavljaju neki izpravci, svadjanjem na ravninu, što je takodjer sadržano u naputku za triangulaciju. Usljed projeciranja na ravninu postaje udaljenost odgovarajućih točaka u projekciji veća nego na kruglji, ovo povećanje raste od ishodišta koordinata u četvornom razmjera, ali je od smjera neodvisno, te se može na ma kojem mjestu projecirajuće ravnine pomoću skrižaljka u naputku za triangulaciju izračunati. Na pr. na udaljenost od 11´89 milja od izlazne točke (nulpunkta koordinata) je povećanje na 1000 hvati 0´05 hvati, a najudaljeniji dio Ugarske nalazi se kod Oršove, tu je kod udaljenosti od 54-2 milja povećanje na 1000 hvati 1 hvat. Ovo povećanje ipak ne upliva na sličnost pravih oblika, t. j . razmjer izmedju duljina stranica ostaje stalan onda, ako su omjeri istih prema omjerima kruglje veoma maleni. Kod izmjera sa stolom (grafičke izmjere) nije od upliva ovo povećavanje, to je već u obzir uzeto u samoj mreži i daljnoj konstrukciji. Ovo povećanje potrebno nam je znati kod poligonalnog (višekutnog) mjerenja, ako se veća udaljenost dviju poligonaluih točaka neposredno mjeri, ili ako se izmjera uz grafički i drugim kojim načinom obavlja. Na mapama u mjerilu 1 : 2880 mogu se duljine popriečno do 0´2 hvata točnosti nanieti, buduć pako, da je najveće povećanje (za najdalju točku od izhodišta koordinata) na 100" |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 343 — O´l hvat, ne može se to kod tog mjerila opaziti, tim manje, jer ostaje uviek unutar grauiea razlike, koja je dopustiva kod dvokratnog mjerenja jedne duljine. Kod katastralne izmjere gradova ili u izvanrednim slučafevima rabe se i veda mjerila dvostruko-četverostruko od gornjeg, ili umanjeno za polovicu. Kod mapa u mjerilo 1 : 720 (četverostrukom) može 8e već 0"05 hvati duljine nauieti, dakle tamo gdje povećanje odpadajuće na 100 hvati 0´05 hvati premašuje t. j . u mjestima, koja su od točke ništice koordinata preko 37´6 milja udaljene, ima se već to povećanje u obzir uzeti, dodav izmjerenim duljinama višak ili pako uzmemo na taj višak kod poBudjivauja točnosti obzir. Napomenuti je jošte, da se temeljnica prije nego se projecira na providni hoi´izont i prije nego li se pomoću nje razvija triangularna mreža, svede na razinu mora, kod nas na razini mora u liieci. Nadmorska visina upliva na duljine, jer svaka duljina od 1000 metara, a kod razlike visine od 100 metara postaje duljom za 0´0l57 metara, a kod razlike visine od 2500 metara za 0´392 metara. Kako se vidi, ovaj je porast kod veće visine već dosta znatan, pak se upravo na krajevima projeclrajuće ravnine, (prividnog horizonta), gdje su uzponi prilično veliki, paralizira projeciraujem prouzročeno povećanje, što ide opet u prilog sličnosti pravih i projeciranih oblika. II. T r i a n g u 1 a r n e mreže . Razlikujemo triangularne mreže 1"^, IP°s, HI-^^s, i IV´"«, razreda. Kod izbora točaka triangularne mreže I. reda, mjerodavno je to, da se površina za izmjeru razdjeli na što manji broj trokuka (sa ne veoma šiljastima ili tupim kutovima), da se izbjegne nagomilanju neizbježivih pogriešaka mjerenja, i da stranice budu što dulje. Udaljenost točaka varira od 2 — 8 milja, — što 0 terainu ovisi. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 344 - Mrt za IP"^ reda djeli mrežu prvog reda na manje trokute. Udaljenost točaka 1 — 4 milja. Mreža 111´°^ reda djeli mrežu u još manje trokute, na temelju iste se onda opredjeluju točke IV. razreda, koje služe neposredno za potanku izmjeru. — Medjusobna popriečna udaljenost točaka ove mreže je jedna milja. Izjednačivanje neizbježivili pogriesaka mjerenja obavljeno je u staroj glavnoj mreži (do god. 1853—1S63); kod točaka II., i III reda pokusnim načinom, a u novoj pako mreži (od god. 18G3) računom na temelju teorije najmanjih kvadrata. Skupinu mreža I.—III. redanazivljemo mrežom višjega reda. U mreži višjega reda mjere se kutevi trokuta repetiranjem. U najnovije se doba mjeri kut u mreži I. reda 24 puta, u mreži II. reda 16 puta, a u mreži III. reda 8 puta. Aritmetička sredina služi kao podloga za djlnje računanje. Postavljenje i medjusobna udaljenost točaka IV. reda, koje baš služe neposredno za potanku izmjeru, ovisi mnogo od configuracije tla, a drugo o gospodarstvenim kulturama, koje su izmjeri podvržene. Glavno je pravilo, da u svakoj sekciji, ako je tlo otvoreno, budu barem tri točke, kod zaraštenog tla ili u bregovitim krajevima, gdje gorsko bilo eventualno sekciju razdvaja, imadu se triangularne točke tako smjestiti, da mogu za čitavu sekciju služiti. U šumama i tamo gdje je snimanje moguće samo stacioniranjem, imadu se triangularne točke gušće namjestiti i to na obćinskim medjama, u blizini većih potoka. U takovim slučajevima iznaša najveća udaljenost triangularnih točaka 1000 hvati, ali ima po mogućnosti manjom bivati. Obćinske medjašne crte imaju se velikom pažljivošću providiti sa točkami, a tačke tromedja imaju se samo u vrlo iznimnim slučajevima neprovidjene sa točkami ostaviti. Za opredjelenje točaka IV. reda rabi se u novije doba izključivo teodolit. U prijašnje doba ustanovljene su točke IV. reda pomoću grafične Iriangulaeije. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 345 — Za triaij^ulai´ue točke se ili iz´ibiraju u naravi postojeći prikladni predmeti; tornjevi, dimnjaci, ili se posebno označi sa znakovi. U mreži višnjega reda rabe se za označivanje točaka redovito četverostrane piramide. Za oznaku točaka IV. reda rabe se osim stalnih predmeta i mašale i motke na rastućem drvu, Mašale su redovito 3 hvata Slika 11. V IV 111 11 I I II III IV V 9 9 10 10 U 11 12 1 12 13 a 13 14 15 i 1 i1 li 15 ItJ IG đ c b a -- IV ii A -p M= 1^ 18 18 V IV III II I I II III I V V dugi četverouglasti stupci, koji imaju na gornjem kraju unakrst daske, gdje je broj dotične triangularne točke označen. U većim šumama i u zaraštenom predjelju pričvršduju se motke služeći kao oznaka triangularne točke na drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 346 — Napomenemo li još, da su Hrvatsko-Slavonske glavne mreže razvite sa priklučkom na stranici t. zv. prekodunavske glavne mreže, i da je toranj crkve IvaneČkog samostana* početna točka koordinatnog sustava, možemo preći na razdiobu zemlje u četvorne milje i sekcije. Spomenuli smo već, da je ciela mreža već svedena na jedan meridian na kojem se osnivaju sve dalnje operacije, bile Slika III. one kojeg mu drago smjera, i da taj meridian služi kao abs cisa koordinatnog sustava. Mi si pomišljamo, da je zemlja razdjeljena u četvorne milje, kojih su stranice uzporedne sa koordinatnim glavnim ´ u Ivanidkloštru su dvije crkve, t. j . još i župna |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 347 — osima (duljiua jedne milje je 4000"). Svaku se milju nadalje pomišljamo razdjeljeuu na 20 paralelograma, koji imadu stranice od sjevera prama jugu 800 Iivati i od zapada prama iztoku 1000 hvati dugačke. Ovi se paralelogrami zovu sekcije. To je veličina u pomanjenom mjerilu katastralae mape, t. j . katastralna mapa predstavlja jedan takav paralelogram u naravi, koji imade 500 katastralnih jutara površine. 1 jutro imade IGOOD". Za milje u smjeru od sjevera prama jugu kažemo, da su u koloni i označujemo ih sa rimskim brojem, a u smjeru od zapada na istok i obratno kažemo da su u sloju (zoni) i označujemo ili sa arabskim brojevima (SI. II. i III.) Kolone u Ivaničkom sustavu numeriraju se od meridiana koji prolazi tornjem samostanske crkve, i to počev sa „I" prema iztoku i počev sa ,,I" prema zapadu, te prema tomu imademo zapadne i iztočne kolone. Numeriranje slojeva (zona) počima na sjeveru sa ,,1 " pa se nastavlja prema jugu, pa nam sam broj bez ikakve druge oznake označuje sloj. Sekcije kao podrazredi milja označuju se slovima i to, u kolonama od iztoka prama zapadu sa slovima abcd, a u slojevima od sjevera prama jugu sa slovima efghi. Prije završetka o triangulaciji napomenuti nam je, da trigonometričku triangulaciju svih četiri razreda točaka za Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju obavlja triangularni ured u Budimpešti. U svrhu potanke izmjere izdavaju se koordinate triangularnih točaka na t. zv. triangularnim temeljnim listovima. Takav list sadržaje jednu milju razdjeljeuu u 20 sekcija i označenu sa brojem kolone i sloja´ (zone ili pojasa). Triangularne točke urišu se sa oznakom broja i njezine oznake u naravi (stojeda mašala, toranj, motka na drvu itd.) u odgovarajuće sekcije. Spomenuli smo prije, da se u svakoj sekciji najmanje tri točke opredjeljuju. Da ove toČke u sekciji nanjeti možemo, potrebne su nam njihove koordinate na sekcionalnim linijama. Te koordinate upisuju se u napomenutom ´ Kataatralna instrukcija, koja je već na hrv. jezik prevedena, usvojila je za zonu hrv. naslov ,sloj" — |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 62 <-- 62 --> PDF |
- 348 — listu sa crvenim brojkama zaoljružeiio nadesetiau hvata, pokraj crta koje pokazuju smjer nanaganja, te koje su takodjer crveno izvučene. Osim toga se pokraj svake točke zabilježi plavom bojom njeziva nadmorska visina, kao što i medjusobni vidik. Iz ovih listova može se onda za svaku obćinu sastaviti izkaz točaka triangularnih, ako se uzmu one milje u koje dotična obćina pada. Takav izkaz služi za sve dalnje operacije kod izmjere, o čem ćemo još kašnje govoriti. Glede triangularnih točaka sastavljaju se položajni opisi po obćinama. Ovi opisi sadržavaju sljedeće podatke. Ime ili broj točke i njihovu vrst (piramida, toranj, stablo itd.), položaj točke u sekciji, koordinate protegnute na koordinatne glavne osi, visinu nad morem, godinu trianguliranja i stabiliziranja točke, te ime onoga koji je trianguliranje i stabiliziranje obavio. Prigodom izmjere nadopuni se taj opis time, da se naznači rudina, težatbana vi´st, ime posjednika mjesta, gdje se točka nalazi, a naznače se i drugi podatci, koji omogućuju, da se točka čim prije nadje. Trigonometrički opredjeljene triangularne točke može i privatnik kod kr. ug. triangularnog ureda u Pešti (II. Toutc^a 34 II. kat) uz po ministarstvu ustanovljenu uplatu dobiti. Tako n. pr. za sada ciena je jednoj - do dvadeset trigou. triangularnih točaka sa nacrtom i položajnim opisom i^tih — 8 kruna po točci, koja ciena od 21—50 točaka na 4 kruna, a od 51 i dalje na 2 krune pada. U prijašnje doba štabilizovane su t. j . trajno označene samo točke višjega reda (I—III) i to sa kamenom. Gralički sa stolom opredjeljene točke IV. reda i to samo glavnije stabilizirale su se do 1867, nu počam od te godine stabiliziraju se sve točke, i to točke mreže I.—III. reda po triangulurnim činovnicima uviek sa kamenom, točke IV. reda pako po činovnicima katastralne izmjere sa kamenom ili drvom. Odsada propisuje naputak stabiliziranje uviek beziznimno kamenom. Time smo u kratko opisali zemaljsku triangulaciju p o I a g obćenitog naputka, pa prelazimo sada još i na samu katastralnu izmjeru, zvanu u naputku ,,potanka izmjera." (Nastavak sliedi) |