DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 8Š5 i imovnih obdina, a Bvima da se osjegura i daljnje promaknude i VIII. i. višji činovni razred. Mi se zaufano nadamo, da de narodno predstavništvo sabora kraljevina Hrvatske i Slavonije i Dalmacije htjeti naša izloženja i žalbe po našoj skromnoj želji vještačk i izpitati dati i svojom poznatom susretljivošću naše molbe u ovoj predstavci izložone uvažiti, i ako ne prije, to barem u bududem zemaljskom proračunu sredjenje naših staliških odnošaja osjegurati dati. U ZAGREBU, 4. kolovoza 1906. Izložba kraljevine Bavarske u Niirbergu gledom na šumarstvo. Ove se godine obdržaje svjetska izložba u Milanu i zemaljska izložba kraljevine Bavarske u Niirnbergu, jednome od najstarijih gradova njemačkoga carstva, a nekada prijestolnice vladajude kude Hohenzolern. Pored bavarske izložbe obdržaje se ove godine i u Berlinu gospodarska izložba. Poznata je zadada, koju takove izložbe u opće imadu; one predočuju kako domadem, tako i stranom svijetu, gospodarstveno i kulturno stanje neke pokrajine, države ili više država zajedno, te djeluju uvijek poučno i pobudno. Takove izložbe podignute su sa velikim duševnim i tjelesnim naporom, te sa znatnim materijalnim žrtvama. Ogroman rad, koji je na tim izložbama nagomilan, ne može se redi, da je izgubljen ili gospodarstveno pasivan, nego dapaže možemo sa sjegurnošdu tvrditi, da jest i da ostaje «a uvijek koristan i plodonosan, jer de iz takova sjemena niknuti biljka, koja de donijeti obilan plod. Bavarska zemaljska izložba jest spomen na 100-godišnjicu proglašenja. Bavarske po modnom Napoleonu na kraljevinu. Priznati se mora, da bavarski narod nije mogao dostojnije pro 38 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 386´ — slaviti taj znameniti historijski čin, nego li priređenjem onake izložbe, u kojoj se kao slika u ogledalu, ogleda njegov napredak na svim granama narodnoga života u prošlih 100 godina. Pošto je na ovoj izložbi i šumarstvo dolično zastupano i to u posebnom paviljonu, to držimo, da ne de biti na odmet, ako bar u kratkim potezima iztaknemo najglavnije, što je u šumarskom paviljonu sakupljeno i predočeno. Mi imamo vise razlogah, da budnim okom pratimo razvoj šumarstva u kraljevini Bavarskoj, jer ona u kolu ostalih saveznih država i državica njemačkoga carstva, nosi i danas, unatoč pažnje vrijednoga nastojanja, da se pretvori u industrijsku državu, značaj ratarske zemlje, i jer sjajni razvoj njenoga šumarstva ima da nam služi primjerom i da nas potakne na što vedu ustrajnost i što jače pregnude oko podizanja i čuvanja naših šuma Moramo odmah u početku istadi, da naš opis ne može pružiti potpunu i izcrpivu sliku ove lijepe šumarske izložbe, jer nam je i vrijeme od par dana, koje smo na toj izložbi proveli, bilo i odviše kratko, da se sa svakim izložbenim predmetom pobliže upoznamo, a napokon vjerujemo i rado priznajemo, da smo mnogu stvar i pregledali. Prije, nego sa našim opisom počnemo, redi demo koju rieč i o talijanskoj svjetskoj izložbi u Milanu, koju smo također vidjeli. Kada smo na putu u domovinu svratili se u Milan, nadali smo se, da demo i na toj svjetskoj izložbi nadi stvari i predmetah, koji de za nas zanimivi i poučni biti, pa da demo u našem opisu između obijuh izložbi neku paralelu povudi. Nu nada nam se žalibože nije izpunila, jer ono nekoliko piljenih dasaka raznih listača, te obruda, užeta, asure i t d. spletene od lika, ne možemo smatrati važnim izložbenim objektom, 0 kojem bi trebalo još i opširnije pisati. Kada nemožemo ved o izložbi pogledom na šumarstvo ništa redi, spomenut demo nešto o šumskoj površini kraljevine Italije, koja u cijelosti zaprema 5,182.000 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 387 — Od ove površine odpada na državu 240.000 ha, obdine 2,225.000 ha i privatnike 2,717.000 ha. Kad bi cijela iskazana površina bila doista pokrivena sa šumom u pravom smislu riječi, tad se Italija, što se šumskoga gospodarstva tiče, ne bi ubrajala u zadaje kulturne države. Veći dio šumske površine zapremaju šikare i kolosjeei, a pravih visokih šuma ima na visočinama Alpa i Apenina. Naprednom šumarstvu stoje na putu mnogobrojne koze, koje kroz cijelu godinu po njihovim »šumama« brste. Sto se potrebe na drvu tiče,´ ubraja se Italija među importne države, koja drvo i drvenu robu uvaža, vrijednost kojih godišnje iznaša oko 50 milijuna lira. U Italiji postoji državni šumarski zavod usred šume Walombrose (Toskana). Vozeči se plodnom lombardskom nizinom, počam od Milana pa do Mletaka, nijesmo mogli na daleko spaziti zelenila, šumi sličnoga, doli drvoreda pinija, kestena, murva i maslina, oko kojih se vinova loza penje. Tomu se nije ni čuditi, jer nas povijest uči, da je Italija zemlja, u kojoj se ljubav i briga oko čuvanja i podizanja šuma nije nikada razvila. Živi dokaz tomu jest naš goli Kras — ta vječna slika naše narodne bijede i nevolje, koji nam Mletčani u amenet ostaviše. Kras je prava slika našega rđavoga narodnogospodarstvenoga stanja, jer da je naše narodno blagostanje povoljnije, to ne bi pošumljenje našega Krasa, prispodobivši ga sa i samo brzinom pošumljenja austrijskoga Krasa, napredovalo puževom brzinom. Ne samo, da bavarska zemaljska izložba u šumarskom pogledu daleko stoji pred milanskom, nego prema opdem dojmu, što ga milanska izložba vanjštinom i unutarnjošcu svojom na nas učinila, smijemo redi, da bavarska zemaljska izložba i u drugim granama ne zaostaje daleko za svjetskom milanskom izložbom. Leži ved u naravi ljudskoj, da vanjština neke stvari ili predmeta u velike upliva na sud promatraoca unutrašnjosti njegove. Osobito to vrijedi onda, kada čovjek prvi put stupi na izložbeni prostor. U povoljnom slučaju pobuđuje prvi dojam |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 388 — heku ugodnu raspoloživost, koju on ne gubi ni onda, ako u pojedinim paviljonima eventualni nepovoljni utisci protivno na njega proizvedu. Bavarska zemaljska izložba pruža ved vanjštinom svojom živ dokaz žilavosti, ustrajnosti, marljivosti njemačkoga naroda. Ova izložba sastoji iz mnogo paviljona, sve jedan ljepši od drugoga, a među najljepše ubraja se državni šumarski paviljon. Izložci u šumarskom paviljonu i oko njega jesu tako mnogobrojni i odlični, da pružaju obilje gradiva onomu, koji se želi upoznati naprednim šumskim gospodarstvom, šum. industrijom i obrtima, koji se presadnjom drva bave, — ove napredne zemlje. Velika ljubav njemačkoga naroda prema šumi najbolje se dokumentira mnogobrojnima posjetiocima šumarskoga paviljona, broj kojih dnevno iznaša nekoliko tisuda, te koji sa osobitim marom i zamjernim razumjevanjem pojedine izložke promatraju, o čemu smo se sami osobno osvjedočili i što smo kasnije u dnevnim lokalnim novinama čitali. Prije svega držimo nuždnim spomenuti šum. površinu kraljevine Bavarske, koja iznaša 2,508.088 ha. Od toga odpada na državu 872.262 ha, općine 316.752 ha, samostane 43.568 ha, privatnike 1,275.506 ha. Šumarski paviljon sastoji iz tri velike, prostrane dvorane i nekoliko sporednih manjih. U prvoj, srednjoj dvarani prodočeno je živo i plastično čuvanje i uzgoj šuma, sa svim njezinim neprijateljima i stanovnicima, koji u njoj opstanak životu svome nalaze. Na ulazu u ovu dvoranu lijevo na stijeni vise fotografske snimke i grafičke karte, koje predočuju golemu štetu, što ju proizvela borova grba (Fidonia pinaria, Spannenfrass), god. 1894. -1896. u borovoj oko 60 godina staroj šumi, kod Niirnberga, a na površini od 8.972 ha., koja se morala sasma izsjedi i drugom vrsti zamijeniti. Drvna gromada, koja se pri tome dobila, iznašala je 1,428.715 m«, a fotografske snimke predočuju nam transport ove drvne mase pomoću šumske željeznice, koju je mjeatna |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 389 — šumarska uprava Bama osnovala iizToz pro va đ a 1 a. Na odugačkim stolovima leže pregledao poredane i lijepo izvedene entomološke zbirke šumama štetnih zareznika, njihovo množenje i raspostranenje u pojedinim dolinama, počam od god. 1801., pa do 1900. Ove stijene dalje ukrasuju vjestaeki ispunjene ptice, koje u bavarskim sumama živu i koje su zaštićene proti lovljenju i trgovanju. Ostali prostor ove prostrane dvorane ispunjuju izložci šum. pokusne postaje u Miinchenu, i to botaničkoga odjela, koji je izložio svu silu tabela, slika, izrađenih po profesorima Hartigu i Tiibeufu, koje predočuju anatomski sastav sviju drveća, razliku anatomskoga sastava između pojedinih vrsti gledom na funkcije organa, bilo to kod debla, grana, korijenja iste vrsti ili kod brzo i sporo rastućih vrsti drveća. Kao nastavak ovomu, slijede mnogobrojne slike i izložci, koji opet sa anatomskoga gledišta rasvjetljuju način raspadanja, ili rastvaranja drva, a s druge strane upozoruju na važnost čuvanja i impregniranja drva. Spoznaja, o važnosti i trajnosti impregniranja ili barem katranom i uljima namazanoga drva, uhvatila je dubok korijen u njemačkom narodu tako, da nigdje u Bavarskoj nijesmo mogli opaziti, da bi se drvo na otvorenom prostoru u svježem stanju upotrebljavalo. Kolike li razlike u tome pogledu između njemačkoga i našega seljaka, koji još ne zna, od kolike li bi koristi za njega bilo, da svakom kolcu ili stupu onaj dio, koji u zemlju ide, prije, nego li ga u zemlju zakopa ili zabije, na vatri opali ili pougljeni? Ne držimo, da tako čini njemački seljak u oskudici za drvom, nego na to ga sili ono, što bi sa pjesnikom rekli: »Jest nešto, što ga naprijed kreće«. Mnogobrojni izložci, kao željezničke podvlake, brzojavni stupovi, kocke za taracanje ulica, raznovrsne daske i građa, vinogradsko kolje, koje su izložile mnogobrojne tvornice za impregniranje drva, dokazuju jasno, kako je i ova grana industrije u velike razvijena u Njemačkoj. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 890 — Kako je poznato, rabe se kao sredstvo za impregnaciju: živin klorid, cinkov klorid, bakrov soličnik, cinkov klorid pomjesan sa karbolne kiseline sadržavajudim uljima ili naprosto karbolne kiseline sadržavajuča ulja. Metode impregnacije izvađaju se imbibiciom, aszensiom, filtraciom i injekciom. Prve dvije sastoje se u tome, da se drvo ležedi (imbibizia), odnosno svježe stojedi (aszensia), napije dotične kemičke raztopine. Druge dvije pako, da se u drvo (filtracija), odnosno u mrtvo drvo (iz kojega je zrak izsisan) dotična kemička raztopina pod hidrostatskim tlakom na radialnom prerezu uštrca. Izvedeni pokusi na impregniranom i običnom drvu jasno pokazuju golemu razliku u trajnosti, odnosno resistentnosti, protiv gljivah jednoga i drugoga drva. Spomena je vrijedno, da profesor Dr. Tiibeuf u vlažnim podrumima, iskopanim na tresetnom tlu kod Chiemskog jezera, izvađa ved par godinah pokuse 0 uplivu raznih gljiva na impregnirano i obično drvo, te tako izpituje valjanost pojedine metode i trajnost dotičnoga kemičkoga spoja. Ne manje tako lijepo i pregledno predočena je raztvorba, odnosno gnjilenje stojedega i ležećega drva na otvorenom prostoru i pod krovom uslijed kudnih gljiva (Merulius lacrjmans, Poljporus vaporarius). Vidljivo je, u posebnoj kudici, osvjetljenoj elektičnim svjetlom, predočeno djelovanje ovih gljiva u rastvaranju dasakah i kudnih greda. Ovu lijepu dvoranu, nakrcanu sa izložcima sve jedan ljepši od drugoga zavrsuje zbirka šumskoga sjemenja, te zbirka 0 razvoju žilja i korijenja počam od klice, pa kroz sve stupnjeve života do starosti, i to tod svake vrsti drva posebno. Izkreno priznajemo-, da nam je bilo teško ostaviti ove veoma lijepe izložke, koji magnetskom silom privlače sebi ne samo stručnjaka, nego i laika, govoredi mu, da je i drvo jednako živ stvor, kao i ostali prirodni stvorovi, koji se miču i giblju, koji ali od sebe glasa ne daju. U desno ležedoj dvorani sabrani su izložci iz područja šumske produkcije kako domadih tako i stranih vrsti^drveda, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 391 — a na stijenama ove dvorane vise mnogobrojne tabele, skrižaljke i fotografske snimke mnogih predmeta i objekata, koje u velike pridonašaju brzom shvaćanju i razumijevanju ove skupine. Osobito jasno predočeno je u ovoj dvorani današnje stanje šumah guljača u kraljevini Bavarskoj. Iz odnosnih tabela i skrižaljka razabire se, da su šume guljače izgubile posve svoju nekadanju vrijednost, te se čini, da se njihovo zlatno doba nikada više povratiti ne će. Šume guljace bile su pred par decenija mnogo rentabilnije od hrastovih visokih šuma, dapače u vrijednosti svojoj tako su rasle, da je na prikladnom tlu bilo korisnije sume guljače uzgajati, nego li žitarice sijati. Naglo padanje vrijednosti šumah guljaca, predočuju ove cijene: God. 1885. bila je cijena jednoga centa hrast, kore 5"0 M. God. 1890. » » » » » » » 4-5 M. God. 1905. » » » » » » ;. 0-5 M. i to nakon odbitka proizvodnih troškova. Ova propast šuma guljača u Njemačkoj nije prošla mirno bez borbe i nastojanja, da se one spase. Tako se prigodom rasprave, na snazi stojećega carinskoga cijenika, u državnom saboru vodila živahna borba između posjednikah šuma i industrijalaca, da se povisi, odnosno snizi carina na tanin i Quebracho drvo, koji su šumama guljačama dali smrtni udarac i hrastovu koru iz prijašnje uporabe skoro posve iztisli. U ovoj borbi izišli su agrarci kraćih rukava, i ako današnji carinski cijenik više zaštićuje interese agraraca nego li industrijalaca. Na stolu leži velik odrezak Quebracho drva (Loxoptergium Lorentzii) iz Argentinije (juž. Amerika), kojega prezirnim pogledima promatraju posjednici šumah guljaca, među koje se u velikom broju ubrajaju i bavarski seljaci. Pregledno je predočena bukova roba, koja se u bavarskim bukovim šumama izradjuje. Osobito u oči upada jedan 280. god. star bukov trupac, koji je u furnire izrezan i kao lepeza izložen. Promatrajući mnogobrojnu robu, kao razno pokućstvo, vješto |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 392 — savijene stolice i t. d., što je sve iz bukova drva izrađeno, ne razumijemo razlogah, s kojih se ona u šumskom gospodarstvu sve više smatra pepeljugom, zaboravliajudi pri tomu na dobre njene strane, koje ona kod uzgoja sastojina kao dobra sluškinja čini. Bit de od interesa, ako ovdje istaknemo drvnu masu, prirast, ciene i postotak građe u bukovim šumama, uzraslim u Spesartu. Bukova 131. g. stara sastojina, uzrasla na tlu I. razr. dosegne srednju visinu od 35m i mase od 781 m´ Bukova 131 g. stara sastojina, uzrasla na tlu I. razr, dosegne srednje visinu od 24m i mase od 410 m*. Bukova 131 g. stara sastojina. uzrasla na tlu III. razr. dosegne srednju visinu od 14m i mase od 162 m´ God 1886 bila je ciena m´ bukovine na panju ... . 10 M » iyOO ),»)i» g »» ....15, » 1903 » K „ „ „ » „ .... 13 , » 1905 » » „ , „ !i » .... 15 „ Postatak građe rastao je od godine 1886. —1905. ovako: God. 1886. iznašao je postatak građe bukova drva . . . 27o » 1890. , , , , „ , 6 /g » 1896. , „ „ „ „ „ . . . i (, » 1900. „ , , „ „ „ ...5/„ . 1906. „ , „ „ „ . . . . 107„ Pored toga nalaze se tu mnogobrojni odrezei iz prsne visine stabalah razne dobe, a uzraslih na raznim bonitetima tlat koji jasno predočuju upliv pojedinih stupnjeva prorede na priras. u bukovim šumama. Primjera radi navesti demo, da se na odresku 95. godišnje bukove sastojine, uzrasle u normalnom sklopu i na tlu I. razr. razabire, da debljina godovS, od zadnjih 14 godina, od kada je proreda provedena, iznaša 26 cm., a debljina 14-godišnjih godovah prije prorede iznaša tak 5 cm. Daleko bi nas odvelo, da ovdje nabrajamo slične podatke ne samo iz bukovih, nego i iz drugih vrsti šuma. Propustiti ne možemo, a da ne spomenemo, da se na mnogim odrescima raznih borova jasno vidi, da bor između ostalih četinjača čin iznimku u pogledu brzine prirasdivanja u debljinu prvih godina, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 393 — Bor naime prve 2—3 godine, nakon što je iz gustoga sklopa stavljen na otvoren prostor (stabla, koja se ostavljaju u mladini kulturama) ne prirašćuje ništa brže, nego li prije dok je u sklopu rastao. Sve to vrijeme upotrebljuje on za razvitak svoje krošnje, atek nakon rehabilitacije krošnje počne brzo prirašćivanje u debljinu. Slično boru ponaša se i hrast. Mnogo brojni hrastovi odresci, na kojima sezuju još brzinu prirašdivanja u debljinudobe, raznoga boniteta, i to sveprorede. ova kod sličnost vidi, pokakod sastojina razne pojedinih stupnjeva Evo nekoliko primjera ; U58g.hrast, sastojiniiznaša ,Lichtstanđszuwachs" kroz 17 g. na godinu 22-337o. U 57 g. hrast, sastojim (prije jako proređena) iznaša »Lichtstandszuwachs" kroz 16 g. na 19-837„. U visokoj hrastovoj šumi normal. sklopa iznaša „Lichtstandszuwachs" kroz 15 g. na godinu 14-257„. U srednjoj hrastovoj šumi iznaša „Lichtstanđszuwachs" kroz 12 g. na godinu 21-117.. U srednjoj hrast, šumi iznaša ,Lichtstandszuwachs" kroz 7 g. na godinu 10-83o/„. Iz ovoga se jasno razabire, koliku pažnju posvećuju Nijemci uzgajanju hrastovih šuma. Oni svoje hrastove sastojine ne prepuste sami sebi, da se od grana i vodenih izbojaka sami čiste. Njihovi lugari, čuvari, pa i posebni radnici odpiljuju grane ravno sa stablom, te dotična mjesta katranom i drugim uljima mažu, da gnjilež i druge bolesti u drvo ne prodiru. Sve to intenzivnom svjetlošću osvjetljuju mnogobrojni primjerci stabalali odrezanih i neodrezanih, namazanih i nenamazanih mjesta, gdje su grane rasle — i to sve kod stabalah iste dobe i jednako proteklog vremena, kada se sa odnosnim odrezivanjem odpočelo. Kao što bukova izložena je tu i hrastova roba. Nijesmo vidjeli »Wagonsehussa*, »polovnjaka«, koji se artikli u našim šumama izrađuju, ali ćemo navesti cijene hrastovini u bavarskim državnim šumama od polovice prošloga stoljeda pa do |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 394 — danas, koje mnogo više govore, nego li dobar glas gore spomenutih artikla. Drvna zaliha državnih hrastovih šuma, starih preko 200 godinah, iznaša 1.105.200 m^ a onih preko 180 g. 1,213.600 m^ ili ukupno 2,318.800 m^ Hrastovog građevnog drva izvađeno je iz državnih šuma godine 1902. i 1903. popriječno 83.170 m\ Od toga odpada na stare sastojine samo 20.000 m^ a drugo je izvađeno putem proredah. Cijene m^ hrastovog građevnog drva u Spesartu od g. 1855.—1905. u 5-godišnjem razdobju, bile su ove: Godine I. razred II.—IV. razreda V—VIII. ri 1855. 42 M. 30 M. 28 M 1870. 1875. 1880. 1885. 1890. 1895. 1900. 1905. 36 „ 72 „ 70 „ 70 „ 90 „ 80 ,90 , 150 , 28 „ 50 „ 52 „ 54 „ 60 „ 56 „´ 70 „ 80 „ 20 , 30 „ 28 , 28 , 22 „ 30 „ 30 „ 40 „ Iz ovih podataka jasno se razabire, da je cijena hrasto vine u prošlih 50 godina postepeno rasla, dok prošle godine nije neobičnom brzinom dosegla cijenu od 150 M. po m^ Da de ova cijena za tekudu godinu i bližu bududnost na istoj visini ostati, zaključujemo na temelju cijena, uz koje se smiju prodati hrastovi trupci, izloženi zajedno sa korom pred šumarskim paviljonom, a potječudi iz državnih šuma u Spesartu. Da se kvalitet ovih spesartskih´ hrastova prema kvalitetu naših slavonskih hrastova uzporediti uzmogne, donosimo u cijelosti sve podatke, koji su bili napisani na posebnoj cedulji kod svakoga trupca. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 395 — . 03 — Izložena Vrat hrastovine a 0 0 Tlo M OD « 9 1 1 ^ 1 « m 0 a 3 p-i |t cm Drvna masa stabla trupca kub. sadržaj m» tehn. duljina m Prodajna ciena 0L | Maraka 240 diluv. 161 32 130 109 21-69 9-35 10 1.026-30 110 d o ´210 aluv. 370 26 12B 104 17-93 4-52 , 5 340 77 li. 220 ^30 vezano pješčano tlo(Bundsanđst.) 450 330 28 80 103 98 90 94 1210 16-50 4 77416 7-6 6 243-27 320 51 77 .5.0 400 340 39 103 90 17-62 9-98 15-70 1.751-49 175 B^ l 3 gl ´ 280 500 360 vapnenasto (Muschelkalk) n 330 317 445 30 36 32 118 133 98 102 102 67 16 40 19-50 9-10 7-40 7-35 3-53 9-40 9 10 627-90 842 629-50 85 114 150 Toliko neka bude spomenuto 0 cijenama hrastovine u Bavarskoj, koje blizu odgovaraju cijenama za cijelu Njemačku, jer najveći dio hrastovih spesartskih šuma pripada, kraljevini Bavarskoj. Na temelju ovih podataka možemo redi, da na§i slavonski hrastovi stoje ipak u znatnoj udaljenosti pred spesartskim, te da im nema premca na cijelom svijetu. Mi se suzdr ajemo, da to prvenstvo naše hrastovine hvalimo i uzdižemo, jer bi to značilo pjevati staru pjesmu, kojom je naša hrastovina u »Š. 1.« ved po drugima opjevana. I ako je hrast po podrijetlu njemačko drvo, to on ipak ne čini glavnu vrst drva u bavarskim šumama. To mjesto ustupio je smreki, koja je gledom na razvoj, kvalitet, izradbu i t. d. sa većim brojem izložaka predočena, nego li sve ostale vrsti zajedno. Vrlo jasno predočen je razvoj smreke jednake dobe i na raznim bonitetima tla. , Smreka 200. g. stara uzrasla na dobrom tlu, na visini 600—800 m. dosegne vis. stabla S-l´S m. prs. pr. 114 cm i 13-58 m^ Smreka 200 god. stara uzrasla na dobrom tlu, na visini 1100—1450 m. dosegne vis. stabla 24´3 m. prs. pr. 47 cm i 1-69 m´ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 396 - Smreka 200 g. stara uzrasla na malo tresetnom tlu dosegne visinu od 19-3m. prs. pr. 27 m i 0´59 m^ Smreka 200 g. stara uzrasla na mokro JI tresetnom tlu (Hochmoor) visinu od 5 m. prs. pr. 7 cm i 0.02 m´ U o5i upada oveči odrezak smreke, koja je 300 god. stara i uzrasla na visini od 1900 m. veoma uskih i jednako debelih godova, te koje se drvo upotrebljuje za pravljenje glazbila (Instrumentenholz). Isto taki odrezak nalazi se od tise, stare 327 godina, uzraste na vis. od 1300 m. Kao što smo kod bukve i kod hrasta tako demo i kod četinjača navesti popriježne cijene od g. 1886.—1905., i to za svaku vrst i vrijednostni razred posebno u markama. I. razr" II. razr. III. razr. IV. razr. V. razr. Weimuths-bor 30 28 24 20 12 obični bor 22 22 19 15 11 smreka 24 23 21 20 15 jela 23 20 19 18 13 ariš — 24 20 19 13 U zadnjim godinama bile su cijene ove: Weimuths-bor u god. 1905 . 42 M obični bor „ „ 1904 31 „ smreka „ „ 1903. . 28 „ jela „ , 1904. . . , 26 „ ariš „ „ 1902 29 , Da slika o cijenema bude podpunija, navesti demo kao što smo i kod hrasta-dimenzije i cijene trupaca, izloženih pred šumarskim pavjljonom zajedno sa korom, a potječudi iz državnih suma. (Vidi skrižaljku na sHededoj str. 397.) Mnogobrojne tabele i skrižaljke i grafičke karte predočuju jasno razvoj prirasta i prihod smrekovih šuma, što je sve veoma zanimivo i poučno, ali nam prostor lista ne dozvoljava, da to točno ovdje navađamo. Ipak ne možemo propustiti, a da ne iztaknemo, do kakvih rezultata su došli u iztraživanju upliva steljarenja u starijim smrekovim sastojinama. Pitanje, da li steljarenje i u starijoj sastojini škodi, nije još riješeno. Mnogo se na tome iztraživalo |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 31 <-- 31 --> PDF |
m i podatci sabirali, koji su tim sigurniji, što je vrijeme iztraživanja dulje. ,j^ Izložena n i °^ 1 Drvna trupca Pro 03 a a o C3 O T3 O O masa drvna tehn. dajna Vrst Tlo .... t~< du ~*^ O "i 2 II s a^ li stabla masa ljina cijena u GD m cm. m^ m Maraka 148 Jura 780 47-10 110 68 12-55 10-90 30 199 18-25 S K* 1´26 Jura vap. 480 47 78 60 9-40 8-48 30 178 08 21 125 diluv. pijesak 550 40 95 67 1030 7 06 20 239-70 33-80 *^ ´^ Jura vap. (Jura^ :o3 99 kalk) 470 33 81 55 4-71 4-12 18 94-76 23 tJ 1 155 Dolomit 850 85-5 44 33 2-80 2-57 30 50-05 19-50 Wei-1 muts-< 85 Diluvial 500 35 63 47 4-52 4-16 24 84-04 20-gO bor [ Kroz 25 godinah, t. j . od g. 1880.—1905. vodilo se ste- Ijarenje u jednoj smrekovoj sastojim, staroj 80 godina, te istraživanja točno vodila i prispodabljala u drugoj jednako staroj i na istom tlu uzrasloj sastojini, u kojoj se steljarenje nije vodilo. Rezultat istraživanja pokazuje golemu razliku: u sastojini, u u sastojini u kojoj se nije kojoj se jako steljarilo steljarilo Prihod po ha .. . . 735 m^ 235 m" Novčana vrijednost po ha 9.175 M 2.625 M. Kao ukras ove dvorane iztičemo na koncu veoma razvijeno i jako rogovlje jelena i druge visoke divljači, kljove divljih nerasta i t. d., što je sve izložila gospodarska uprava prejasnoga kneza Thurn-Taxis u Regensburgu. To je zbirka, koja neodoljivom silom privlači k sebi ne samo pasioniranoga lovca, nego i svakoga prijatelja prirode. Treća dvorana, od srednje lijevo ležeda, predočuje nam transport drva iz najvedih brijegova Alpa. Tu se nalaze vještački izrađene slike, fotografske snimke, modeli šum. željeznica žicara, spuzaljkah, splavi i t. d., što sve jasno dokazuje, da u |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— ´398 — zemlji, gdje su pro metila tako razvijena, može biti govora i o racionalnom šumarstvu.. Navesti demo ovdje podatke o godišnjim troškovima za izgradnju i uzdržavanje prometila u šumama (872.720 ha), koje nam predočuje jedna grafička karta, počam od g. 1868 — 1903. God. 1868. iznašali su godišnji troškovi 400.000 M. „ 1870. „ , „ „ 430.000 M, „ 1880. , , „ „ 900.000 , „ 1890. „ „ , , 1,200.000 „ „ 1900. , „ „ , 1,600.000 „ , 1903. , , » , 1,630.000 , Ovi brojevi već sami dovoljno osvjetljuju napredno šum. gospodarenje, a rentabilnost državnih šuma sa intenzivnom svjetlošdu osvjetljuju slijedeće brojke: God. iznašao je nečisti prihod izdatci Čisti jrihod 1826. » , 6 Mil. Maraka 2 Mil. M. 4 Mil. M 1830. » , 7 » n 3 » . 4 » » 1840. 11 » 11 » » 4 » , 7 » » 1850. » , 9 M » 5 n . 4 » » 1860. » , 16 1* H 7 » » 9 11 » 1867. II » 18 H n 9 » , 9 1 » 1870. » „ 25 » » 10 M , 15 !> n 1880. n » 23 » » 13 II , 10 » 11 1890. » „ 31 » n 15 1) „ 16 i> » 1895. » » 33 » » 16 II , 17 » » 1900. » „ 40 » » 18 V , 22 » » 1904. n , 44 » » 19 II 1, 19 » » I ako su svi uvjeti stvoreni, da i najnepristupniji dijelovi šumah i najtanje grane uživati i korisno upotrijebiti se mogu, uza sve to ne može njemački narod potrebe na drvu iz svojih šuma namiriti, nego je upuden na uvoz iz drugih zemalja, koji iz godine u godinu sve više raste. Evo za to nekoliko podataka. Uvoz Izvoz God. 1000 tona Mil. Mark . 1000 tona Mil. Mark 1880. 1768 76 830 42 1885. 2684 103 544 27 1890. 3281 144 299 16 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 399 — Uvoz Izvoz God. 1000 tona Mil. Mark. 1000 tona Mil. Mark. 1895. 2944 160 274 14 1900. 5046 241 337 23 1904. 5049 238 323 23 Ovaj veliki plus u uvozu drva, stoji u uskom savezu sa razvitkom industrije i trgovine u Njemačkoj. Većim dijelom sastoji se taj uvoz u trupcima, koji se dalje na njemačkim pilanama režu. Mnogo pilana upudeno je na uvoz inostranoga drva. Poznato nam je, da pilane u gradu Lohrn (Spesart) režu 85"jo slavonske hrastovine na godinu. Da nam ova slika između uvoza i izvoza bude jasnija, navest demo još i višak u uvozu m´ trupaca za isto razdoblje vremena. Godine Više je uvezeno milij. m´ trupaca 1879—1884. 2-45 1885-1887. 3-80 1888—1896. 5-70 1897—1901. 9-12 1902. 7-70 1903. 9-60 1904. 1013 U ovoj dvorani izložile su i mnoge tvornice za kemicku prerađuju drva svoje industrijalne proizvode, kao drvenu žestu, celulozu, ugljen, drvenu svilu, iz koje se kroje gospojinske haljine, koje nalaze dobru prođu, jer drvena svila ima jaČi sjaj i jeftinija je od obične svile. U sredini dvorane predočena su vještački izrađena gnijezda sa jajima svih ptica, koje gnijezde na zemlji i na stablu, te koje živu u bavarskim šumama. Osobito u oči upada grupa svih vrsti fazana, koji u bavarskim šumama živu. Na zadnjoj strani paviljona, u jednom otvorenom prostoru (offene Halle) nalazi se kolektivna izložba predmetah drvne industrije i obrta. Oko 100 tvrdkah, većih i manjih izložile su svoje proizvode, kao; drvene cipele, sita, lopate, škafove, kable, tapune, kolarsku i bačvarsku robu, tanke i du |
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 460gačke šibe za proizvađanje žigica i žaluzija (Ziind- unđ JaloUsieholzdrath), čačkalice, razne igračke i t. d. Svi ovi predmeti jasno govore, od kolike sn važnosti u narodnom gospodarstvu tvornice i obrti, koji se sa preradnjom drva bave, što nam osobito jasno predočuju i mnogobrojni statistički podatci, prema kojima broj onih, koji se sa tim poslom bave ili u njem zarade nalaze, iznaša nekoliko stotina tisuda duša. Konačno nam je spomenuti, da je u jednoj omanjoj sobici smješten i stereoskop (Stereoskopbilder) sa 400 raznovrsnih fotografskih snimka, koje predočuju sve radnje i poslove, koji se u šumama preko cijele godine obavljaju, kao kod: sječe, izradbe i izvoza drva, kultura, lova i t. d. Ova zorna predočba mnogo doprinaša, da i onaj, koji u šumu ne zalazi sebi predoči ugodne i neugodne strane šumarskoga zvanja. Završujudi naša razmatranja o ovoj doista veoma važnoj i zanimivoj izložbi, redi demo otvoreno i iskreno, da smo u početku našega opisa osjedali na sebi težak teret, pod kojim nam je bilo težko se odlučiti, kojom stvari bi počeli, a kojom završili; sve je važno i zanimivo, jedno važnije i zanimivije od drugoga. U uvodu smo istakli, da je vrijeme našega boravka u šumarskom paviljonu bilo odviše kratko, da bi naš opis u njemu mogli opširnije pisati, pa smo se morali sa našim bilješkama i priručnim katalogom zadovoljiti, da iznesemo u kratkim potezima najvažnije, u nadi, da demo i ovime pridonijeti boljem razvoju i napretku našega šumarstva, u koju svrhu neka su ovi redci napisani. U Zagrebu , polovicom kolovoza 1906. G. Nenadić. |