DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 890 —


Kako je poznato, rabe se kao sredstvo za impregnaciju:
živin klorid, cinkov klorid, bakrov soličnik, cinkov klorid pomjesan
sa karbolne kiseline sadržavajudim uljima ili naprosto
karbolne kiseline sadržavajuča ulja.


Metode impregnacije izvađaju se imbibiciom, aszensiom,
filtraciom i injekciom. Prve dvije sastoje se u tome, da se
drvo ležedi (imbibizia), odnosno svježe stojedi (aszensia), napije
dotične kemičke raztopine. Druge dvije pako, da se u drvo
(filtracija), odnosno u mrtvo drvo (iz kojega je zrak izsisan)
dotična kemička raztopina pod hidrostatskim tlakom na radialnom
prerezu uštrca.


Izvedeni pokusi na impregniranom i običnom drvu jasno
pokazuju golemu razliku u trajnosti, odnosno resistentnosti,
protiv gljivah jednoga i drugoga drva. Spomena je vrijedno, da
profesor Dr. Tiibeuf u vlažnim podrumima, iskopanim na tresetnom
tlu kod Chiemskog jezera, izvađa ved par godinah pokuse
0 uplivu raznih gljiva na impregnirano i obično drvo, te
tako izpituje valjanost pojedine metode i trajnost dotičnoga kemičkoga
spoja.


Ne manje tako lijepo i pregledno predočena je raztvorba,
odnosno gnjilenje stojedega i ležećega drva na otvorenom prostoru
i pod krovom uslijed kudnih gljiva (Merulius lacrjmans,
Poljporus vaporarius). Vidljivo je, u posebnoj kudici, osvjetljenoj
elektičnim svjetlom, predočeno djelovanje ovih gljiva u rastvaranju
dasakah i kudnih greda.


Ovu lijepu dvoranu, nakrcanu sa izložcima sve jedan
ljepši od drugoga zavrsuje zbirka šumskoga sjemenja, te zbirka
0 razvoju žilja i korijenja počam od klice, pa kroz sve stupnjeve
života do starosti, i to tod svake vrsti drva posebno.


Izkreno priznajemo-, da nam je bilo teško ostaviti ove
veoma lijepe izložke, koji magnetskom silom privlače sebi ne
samo stručnjaka, nego i laika, govoredi mu, da je i drvo jednako
živ stvor, kao i ostali prirodni stvorovi, koji se miču i
giblju, koji ali od sebe glasa ne daju.


U desno ležedoj dvorani sabrani su izložci iz područja
šumske produkcije kako domadih tako i stranih vrsti^drveda,