DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Br. 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1906. God. XXX


Pretplata za nečlanove K 12. na godinu. — članovi «mnar. đružtva dobivaju
list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljiielja K 200. — Za članove pođupirajude
K 20. - Za redovite članove I razreda li lii. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko
osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lugarski
viestnik´ dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjednletvo družtva.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu IG K.; za ´/j stranice 8 K.; za V, stranice
5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjerena popustbina.


XXX. redovita glavna skupština hrvatskoslavonskoga
šumarskoga družtva.
(Po stenografskim bilježkama).


Odgovarajuće po upravn. odboru družtva na dne 5 kolovoza
t. g. ustanovljenom programu, obdržaua je ovogodišnja
glavna skupština, na dne 18. rujna u Zagrebu, u društvenoj dvoraniu
»Šumarskom domu«, u prisutnosti sliedeće p. n, g. g. društvenih
članova: Agjić Prokop. Adamek Ladislav. Bauer Vjekoslav.
Borošid Andrija. Boelein Koloman. Biondid Josip Brosig
Slavoljub. Barišić Pavle, Benak Vinko. Bilinski Stanko. Blažid
Dinko. Bonel Julio. Cesarić Grjaro. Cop Andrija. Dremil Oskar.
Dojković Vilim. Dmitrović Eadivoj. Erny Rudolf. Fischbach
Robert. Frkić Stjepan. Franješ Juraj. Fuksa Vaclav. Grdenić
Nikola. Grčević Ivan, Gvozdanovid Touio. Georgijevid Tošo.
Groger Franjo. Hajek Bogoslav. Herzl Adolf. Hradil Dragutin.
Jakopec Josip Jančikovid Antun. Kesterčanek Fran. Kern
Ante Kolar Ivan. Kuzma Gjula Kosovid Bogoslav. Koroskenj
pl. Šandor. Krišković Mijo. Kolibaš Mate. Kovačina Mate.
Kauders Alfons. Kaderžavek Lfo, Kiseljak Josip. Laksar Dragutin.
Lach Gustav. Lončarid Vinko. Loncarid Josip. Lončarid
Andrija. Mark Ante. Mocnaj Dragutin. Metlaš Jovo. Milutinovid
Sava. Milkovid Ivan. Močan Matija. Markulin Ivan.Maksid




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 418 —


Ratislav. Medvedovid Mato. Ogrizović Gedeoa. Ogjid Vladimir.
Pere Šandor. Partaš Ivan. Plesa Nikola. Petrovid Stevan. Puk
Mirko. Petračić Andrija. Pleško Bartol. Perušid Andrija. Rukavina
pl. Rude. Rukavina Josip. Slapničar Eduard. Škorid
Milan. Šmidinger Rikard. Szentgy6rgy Ljudevit. Stankovid Velimir.
Stublid Vjekoslav. Simid Stjepan. StaniČid Dane. Stanid
Jovan. Siruček Vjenceslav. Šustid Josip. Tkuransky pl. Bela.
Teklid Slavoljub. Werner Milan. Vučkovid Vaso. Zajc pl.
Carmelo.


Početak skupštine 9 sati jutrom
Družtveni tajnik g. A. Borošid oslovi prisutne
kako sliedi:


Velestovana gospodo! Prosvijetli g. družtveni predsjednik,
Marko grof Bombelless, a isto tako i presvietli prvi podpredsjednik
ministerijelni savjetnik g. Havas —pozdravljaju skupštinu
— te izpridaju svoju odsutnost. Prema tome imao bi
nazočnoj skupštini predsjedati drugi podpredsjednik g. kr. um.
odsječni savjetnik F. Zikmundovskj, posto ni on nije prisutan,
to predlaže upravni odbor, da se predsjednikom ad hoc ove
skupštine izabere predsjednik po starosti i to kr. šumarski savjetnik
g. Ivan Kolar. (Živio!) pa molim g. savjetnika, da izvoli
zauzeti predsjedničko mjesto.


Šumarski savjetnik g. Kolar preuzimlje predsjedničtvo,
burno pozdravljen po skupštini, uz sliededi pozdrav:
Slavna skupštino! Poštovani drugovi! Zahvaljujud vam na izboru,
drago mi je, da vas vidim i opet u ovolikom broju
ovdje sakupljene, jer mi je to znak da se za družtvo i svojski
zanimate. Pozdravljajud vas, ter želed tom našem zasjedanju
što bolji uspjeh — proglašujem tu glavnu skupštinu otvorenom.
Podjedno predlažem, da se kr. žup. šumarski nadzornik
g. B. Kosovid imenuje perovodjom ove skupštine.
(Prima se — a izabrani zauzimlje svoje mjesto).


čast mi je nadalje saopditi, da su prijavljeni kao zastupnici
stranih družtava na ovoj skupštini; p. n. g. J. Havas za
ugarsko zemaljsko šumarsko družtvo, g. F. Zickmundovskj za




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 419 —


kranjsko primorsko, g. A. Borošić za galičko šumarsko družtvo,
a g. D. Ili(5 tajaik slavonskoga gospodarskoga družtva u Osijeku
za ovo družtvo. (Zivili).


Prelazeć na daljnju točku dnevnoga reda — molim g.
družtvenoga tajnika, da izvoli skupštini izvjestiti o radu i djelovanju
družtvene uprave tečajem minule družtvene godine.


Tajnik g. Borošid: Slavna skupštino!
Upravljajući odbor obdržavao je od posljedne glavne skupštine
ukupno 4 redovite sjednice.


Rad upravljajudeg družtvenog odbora poznat je slavnoj
skupštini iz odnosnih zapisnika odborskih sjednica, koji su i
u družtvenom časopisu objelodanjivani, pak ču stoga iztaći
samo najvažnije, točke, koje bijahu predmetom razprave u odborskim
sjednicama.


Kako je mjesto zemaljskog šumarskog izvjestitelja i predstojnika
šumskog odsjeka kr. zem. vlade, već dulje vremena
nepopunjeno bilo, to je upravljajući družtveni odbor, a na čelu
mu dični predsjednik našega družtva, presvijetli g. Marko
grof Borabelless smatrao prvom svojom brigom, da poradi o
tome, kako bi se ovo mjesto što skorije popunilo. U tu svrhu
učinjeni su naročito i sa strane družtvenoga predsjednika
nuždni koraci, koji su i od uspjeha bili tako, da je ovo vrlo
važno pitanje i doista konačnom riešenju privedeno. Na čemu
rekoh dugujemo u prvom redu hvalu našem presv. predsjedniku.


Nadalje je upravljajući odbor podnio visokoj kr. zem.
vladi predstavku, neka bi izvoljela posredovati, da se naredba
kr. zem. vlade ^a Bosnu i Hercegovinu od 14. lipnja 1905.
br. 920.561., u koliko bi njom bio zatvoren put absolventom
naše kr. šumarske akademije u bosansko-hercegovačku šumarsku
službu promjeni onamo, da i naši akademičari budu primani
i u tu službu.


U koliko sam obavješten, ovaj korak društvene uprave
nije do sada još imao povoljnog uspjeha, ali nadamo se, da
će u tom pravcu poduzeto djelovanje vis. kr. zemaljske vlade
polučiti svrhu i ukloniti zapreke, koje još tome na putu stoje




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 420 —


Družtveni upravni odbor obratio je bio svoju skrb i našem
mezimčetu šumarskoj akademiji našoj, te je posebnom predstavkom
umolio visoku kr. zemaljsku vladu, neka bi s obzirom na gađanje
stanje šumarske nauke u naprednijim državama i našu
šumarsku akademiju definitivno i shodno orgauizovala, te i
naukovno vrijeme shodno povisila.


U koliko mi je poznato radi se sada oko riješeuja ovog
zamašnog i za našu šumarsku akademiju, kao i ujetie absolvente
vrlo važnog pitanja, pak nadajmo se, da će ono biti i riješeno
na obde zadovoljstvo.


Nadalje je upravni odbor podnio vis. kr. zemaljskoj vladi
predstavku glasedu onamo, da bi vis. kr. zem, vlada izvolila,
unutar zemaljskog proračuna i razpoloživih sredstava´ shodna
učiniti, da se XI. dnevni razred kod kr. kotarskih Šumara
naše političke uprave dokine, te predhodno i do definitivne
zakonske uredbe svi kr. iiot. šumari uvrste u X. činovni razred.


Zatim je vis. kr. zem. vladi podnesena predstavka, kojom
je upozorena, da imademouzemlji još i ne namještenih šumarskih
abiturienata, te je u savezu s tim zamoljena, da strukovno nekvalifikovanim
službenikom onih posjedovnih kategorija, koje
su dužne namještati državne izpitane organe, ne podieljuje pogodnosti,
dotično oprost od polaganja našeg državnog izpita i
ovlaštenje na samostalno vodjenje šumskog gospodarenja, kao
što je to do sada u njekim slučajevima učinjeno.


Da se pitanje o družtvenom šumarskom muzeju definitivno
riješiti uzmogne, stavljen je na visoku kr. zemaljsku vladu
upit, ne bi li vis. kr. zem. vlada bila voljna preuzeti muzej
u vlastničtvo zemlje, odnosno preuzeti barem uzdržavanje muzeja,
a sami predmeti, da ostanu i _!nadalje vlastničtvo hrvat.slav.
šumarskoga družtva. Pošto se kako spomenuli, i onako
radi na proširenju šumarske akademije, imade nade, da de se
i ovo pitanje po družtvo povoljno rijeseti.


Slavna skupštino! Kako prijašnjih godina, tako je i ove
godine vis. kr. zemalj. vlada poduprla naše družtvo, doznači
vši mu za promicanje družtvenih svrha iz zemaljskih, sred




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 421 —


stava, podporu od 1200 K, a za izdanje »Lugarskog viestnika«!
iznos od 400 K, na čemu neka joj bude na ovome mjestu izrečena
najtoplije blagodarnost.


U minuloj godini podieljene su udovicama i siročadi
družtvenih članova sliedede podpore:


1. Iz družtvenih sredstava, udovi Sofiji Ivanid, Sofiji
Kadie, Auki Marinovič, Albini Ćelija, Ružici Šeringer i Milici
Petrovid, svakoj po 20 K.
2. Podijeljena je podpora sada jur pokojnom članu Josipu
pl. Aue-u u iznosu od 300 K.
3. Iz sredstava družtvene pripomočae zaklade podijeljeno
je sirotčadi pokojnog elana Leona Šipeka 100 K, a udovam
Petri Simid i Julijani Kordid, svakoj po 50 K.
Broj članova našega društva jest danas sliededi: utemeljitelja
52, podupirajudih 16, članova I. razreda 374, članova


II. razreda 1014.
Broj članova bio bi dakle prema prošloj godini manji
za 240, ali je to samo prividni manjak s razloga, što su se
mncgi lugari, koji su budi odpušteni, umrli ili umirovljeni, u
knjigama vodili kao članovi družtva, pak su ove godine usljed
obavljene temeljite revizije knjiga i pribavljenih podataka od
dotičnih šumskih uprava, brisani iz izkaza družtvenih članova.


Nadalje imademo predbrojnika na »Šumarski list« 48, a
na »Lugarski viestnik« 18.
Za družtvenu knjižnicu nabavljene su minule godine sliedede
knjige:


1. Instruction fiir die Poljgonal-Vermessung.
2. Riebel s>Waldwerthberechnung.«
3. Raman »Bodenkunde.«
4. Schollmajer »Der bauerliche Kleinwaldbesitz.«
5. Schwapach »Formzahlen und Massentafeln fiir die E-iche.«
6. Fiirst »Die Pflanzenzucht im Walde.«
7. Festschrift der Forstlehranstalt Eisenach.«
8. Deikert »Die Kunst des Schiessens mit der Schrottflinte «
9. Hufnagel »Handbuchder Kaufmaai8ehenHolzverwethung.


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 422 —


10. Jucht »Geschichte der Holzwollindustrie uad Ho zhandels
Gesetzgebung in Bayern.
11. Endres »Handbuch der Forstpolitik.«
Što se same družtvene knjižnice tiče, čast mi je izvjestiti
slavnoj skupštini, da je popis družtvenih knjiga
dovršen i da je po uprav, odboru društva u r e d j e n
pravilnik , po kojem ce se postupati kod izdavanja knjiga
iz društvene knjižnice. Kako popis knjiga tako i pravilnik objelodaniti
će se u »Šum. listu« za mjesec studeni o. g*


Društvo naše podržava sa domačim i susjednim srodnim
društvima iste sveze, kao i prijašnjih godina.
Imovina našega društva sastoji se:


1. Iz društvene zgrade »Šumarskog doma«
u vriednosti od 240.000 K
2. Društvenog muzeja
-- 22.000 K
3. Pokućtva
2.400 K
4. Pripomoćne zaklade
11.881-60 K
5.
Gotovine -- 3.711-48 K
Ukupno --- 279^963-08 K
Pasiva društva pako iznose :
Ostatak duga brodskoj imovnoj obdini u
iznosu od 100.881 61 K
Prema teme čista vriednost --- 179.081-47 K
Slavna skupštino! Imadem da izvršim još jednu i to žalosnu
dužnost, da Vas izvjestim o težkim gubitcima, koji su
zadesili naše društvo smrdu naših drugova i članova društva.
Neumitnom smrdu izgubismo od prošle glavne skupštine
eiiedede članove: Josipa Helebrandta um. nadšumara vlastelinstva
Iličkog. — Dragutina Hlavu umir. profesora bivšeg
kr. šum. i gosp, učilišta u Križevcima. — Dragutina Kanicinija,
nadšumara vlastelistva djakovačkoga. — Ivana Kadlečeka,
urair. kr. žup. šum. nadzornika u Vukovaru. — Nikolu Sriču,
veletržca i utemeljiteljnog člana našega društva u Novom Vino-
dololskom.—Svetozara Vučkovida, šum. pristav ogul. imovne


* Do sada nam taj popis još uvijek nije predan. Opazka uredništva.


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 42.3 —


obćine.—Franju Cordašida, um. kr. zemaljski šum. nadzornika
i bivši ujedno izvjestitelj kr, zem. vlade. — Josip pl. Aue,
kot. šumar križevacke imovne obćine. — Vjekoslav Guči, šum.
i narodno gosp. izvjestitelj grada Varaždina. — Antun Buneta,
nadšumar gjurgjev. imovne obdine. — Hinko Fiirst, šumarnik
vlastelinstva ćabar. — A najvedi gubitak zadesio nas amrdu
nikada neprežaljenog druga, slavljenog hrvatskog književnika,


— a zadasnog Člana našega društva Josipa Kozarca, kr. drž.
suraarnika, koji je svojim zlatnim perom u velike obogatio i
našu knjigu šumaricu.
Na sprovodu odličnog ovog elana našega društva i velikog
umnika zastupao je hrv. slav. šumarsko društvo g. šumarski
savjetnik i društveni odbornik Julije Kuzma, koji se je sa pokojnikom
i u ime naše oprostio.*


A da se i mi na ovom mjestu sakupljeni odužimo dužnom
postom svim tim našim milim pokojnikom, molim vas, da
ustavši sa stolica sa mnom zajedno uskliknete. Slava im! Slava
Josipu Kozarcu !


Ovim veleštovana gospodo, završujem, a pošto je na izmaku
trogodište djelovanja sadanjeg upravljajudeg odbora društva,
to se ovim k jednu kao društveni tajnik sa vama, gospodo
sudruzi opraštam, jer mi moje vrlo opsežne službene dužnosti
na nikoji način ne dozvoljavaju, da i na dalje rukovodim poslove
tajnika društva.


Zahvaljujem vam na dosadanjem kroz toliki niz godina
izkazanom mi povjerenju, uvjerujud Vas tvrdo, da du u koliko
do mene stojalo bude, vaše poslovanje i vaš rad, oko
unapredj(nj;i i promicanja društvenih interesa, šumarskih prilika
u zemlji, kao i našeg šumarskog stališa u svakoj mi danoj
priliki i na svakom mjestu, izdašno podupirati, a »hrvatsko-slavonskom
šumarskom društvu«, koje ove godine navršuje svoj
trideset godišnji opstanak, želim da cvate i napreduje na probit
svoju i svojih članova, a na korist svima nama i mile nam domovine
Hrvatske.


* Vidi „Lug. vieatnik" br. 10 o. g.


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 424 —


Molim Vas veleštovana gospodo skupštinari, da izvolite
ovo izvjesde na znanje uzeti.


Predsjednik . Prima li slavna skupština to izvjesde
na znanje — (Prima se) — onda molim sada g. šumarnika
Laksara, da na ima odbora ad hoc za preizpitanje društvenih
računa od g. 1906. — izvoli pročitati odnosno izvješće toga
odbora.


oumarnik Laksar (čita). Slavna skupštino!


Izabrani za pregledanje računa za g. 1905. sravnili smo
sve priloge sa blagajničkim dnevnikom o prihodu i razhodu
pak smo u brojnom pravcu sve u redu pronaši, ter prema
tome i zaključni račun za istu godinn ispravnim.


Usljed toga predlažemo, da se blagajniku i upravnomu
odboru izvoli podijeliti absolutorij.


Smatramo si ipak za dužuo^t tom zgodom iztaknuti, da
bi se imalo o tom nastojati, da se prihod dražtva u obće povisi,
a izdatci snize jer kada će se morati još i porez plaćati
od kude, to će i izdatci silno narasti, pak s toga predlažemo
sliedede.:


1 Stanarina, koja se sada plaća mjesečno sa 78*13 K odnosno
73´44, 76%50, i 91 80. bez ikakovih drugih pristojba, kao
što su vodovod, razsvjeta i diščenje stuba ter najamni novčić,
što u drugih kuda stanari plaćaju, imao bi upravni odbor
prema sadanjim cienam stanova u gradu Zagrebu povisiti.


2. Sadanji pazikuda u iva stan besplatan, a osim toga dobiva
pladu u gotovom od 230 K, prem se u drugih kuda
samo za besplatan stan takav dobije. Imalo bi se dakle samo
z´d stan takovu osobu nadi.
3. Osim toga je jedan pomoćni podvornik, koji i opet
besplatan stan uživa — suvišan, pak se može jedan stan iznajmiti
i time nešto prištediti.
4. Prazni veliki podrum imao bi se takodjer izajmiti, što
bi takodjer prihod povisilo.
5. Opazili smo, da popravci u istoj godini iznašaju 1093´25 K.
Ovakovi popravci imali bi se tek nakon pregledanja po upr.


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 425 —


odboru dozvoliti, te odnosni račun i opet istomu na dozvolu
izplate podnieti, kao i ini ostali računi.


6. Izkazana zaostala članarina samih članova I. razreda
iznaša koncem iste godine 9477-22 K, od koje svote bi se
takodjer bila mogla polovica ma i sudbeno utjerati, a neutjerivo
ili gdje je dužnik nastradao, odpisati.
Slavna skupština neka izvoli prema tome
stvoriti zaključak, da se upravni odbor poziva
da ovdje iztaknute točke provede.


U Zagrebu 4.
rujna 11^06. , Dragutin Laksar
Albert Rormanith


Rieč uzimlje tajnik g. A. Borošič: Ja bi reflektirao
na njeke točke g. revizora, a koliko se tiču šumarskoga doma
i u njemu izvedenih popravaka. Izvješće spominje da popravci
iznose tisuču i njekoliko kruna Ja sam izpisao ovdje sve račune
koji se odnese na te popravke. Najglavnija svota 350 K
tiče se ličenja stubišta na pjkrajnim ulazima u privatne stanove.
Osim toga njeki popravci odnose se na radnje, koje nisu izvedene
kod same gradnje n. p. rešetke na podrumskim prozorima
izmjena njekih vodovodnih cievi, obnova ukrađjenih tipkala
kučnog zvona, na kućnim vratima, popravak roleta i t. d.


Što se pako tiče stanarine, to smo pri tom interesirani od
članova g. Erny i ja, ona nam nije povišena od god. 1898.
a to i zato, jer smo se mi uselili u još nove dakle vlažne stanove,
koje smo onda tek mi izsusili. Uz to se obično ne povisuje
svake godine stanarina i tako je to ostalo i do sada U
ostalom ja nemam ništa proti povišenju, a to samo da budemo
na čistu. Mi stanari plaćamo i najamni novčić — nu vodovodne
pristojbe ne plaćamo — ja nemam ništa ni proti zaključku,
samo bih htio spomenuti, da mi je žao, što nisam bio prisutan,
kada su gospoda revizori ispitivali račune — jer mogu
svaki izdatak i motivirati.


Predsjednik: Pošto se nitko više ne javlja za rieč
pitam slavnu skupštinu, prihvaća li nazočno izvješće revizionalnoga
odbora — po predlogu g. Laksara. (Prima se)




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 426 - -
Prelazimo tim na 4. toČku dnevnoga reda — pretres proračuna
za god. 1907. ter molim g. blagajnika Kerna da pročita
odnosni predlog.


Blagajnik g. A. Kern. čita jur (na strani 362 i 363.
Š. 1) objelodanjeni nacrt proračuna — prihoda i razhoda točku
po točku — koji bude na to po skupštini — uz dodatak skupštinate
F. Kesterčaneka k točki 18 (pokride i potreba) jednoglasno
ustanovljen i prihvaćen, kako sliedi:


Pokrid e (Prihod: A) Društveni dnevnik:


1. Novčani ostatak koncem g. 1906. -2.
Stanarina u Suoaarskom domu ---a)
najamnina prost. šum. akademije--- 6123´60 K
b) za 4 stana i 1 sobu iznajmljenu --
»obde hrv. dr. za gojenje lova i ribarstva« 4182*72 K
3. Zemaljska subvencija društvu----- 1200— K
4. » » za Lug. viest. - 400*— K
6. Prinosi podupirajudih članova -- -- 795´SO K
6. a) Članarina redov. Članova I. razreda
(374 Člana) 3740-— K
b) K tomu na račun ostatka utjerivih-- 2000´— K
7. Članarina članova II. razr, tek. i ostat 2000"— K
8. Predbrojnina na »S.list«
i »Lug. Viest.« 490"— K
9. Ini prihodi (upisnine,
oglasi kamati
i
t. d.) - 700-— K
Ukupno 21,632-12 K


B. Koreskenjijeva pripomocna zaklada
1. Novčani ostatak koncem g. 1906. -- 1900"— K
2. Kamati od glavnice posudjene za gradnju
šnm. doma -----400— K
3. Kamati od založnica i uloženog novca,
pristupnina i darovi----------- 100"— K
Ukupno -- - 2.400 — K




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 13     <-- 13 -->        PDF

-~- 427 -


Potreb a (Razhod) A, družtveni dnevnik:


1. Šumarski dom:
a) odplata zajma brodskoj imov. občini 7808 36 K
b) porez i naniet -----------473 98 K
c) vodovodna pristojba --------223 60 K
d) plin --.--_._.-. 300 K
e) pazikuča (sa stanom) --------240 — K
f) uzdržavanje zgrade ---------1000 K
g) odplata dospjelih obroka za pločnik 303 46 K
2. a) Za uzdržavanje druž. muzeja -200 — K
b) doprinos za podvornika (sa stanom) -360 — K
3- Paušal tajniku društva ------600 — K
4. » blagajniku društva -- --600 — K
—


5. » uredniku i korektura ---1060 K
6. Nagrade suradnikom »Šumar, lista« i
»Lug. viestnik -------------i
1200 K
7. Tisak »Šum. lista« i »Lug. viestnika« 3000 — K
8. Vez, odprema i biljeg, časopisa ---750 — K
!J. Nabava časopisa -----------120 — K
10. Troškovi za nabavu knjiga ------200 — K
I L Pisače potrebe predsjedničtva ----20 — K
12. Poštarina i bilježi ----------120 — K
13 Razne tiskanice------------80 K
14.
Trošak oko glavne skupštine --- --200 -K
15.
Jubilarni štipendij za šum. akademiju 680-— K
16.
Podpore ---------------600 K
17. Prinos pripom. zakladi u ime kamata
na posudjenu glavnicu za »Šum dom« 400 K
18.
Vanredni i nepredvidljivi troškovi --1092 72 K
Ukupno ---21.632 12 K
Odbiv od prihoda razhod nepreostaje ništa.


B. Koroskenijeva primočna
zaklada.
1.
Podpore prema pravilima sa 400-K
(kako gori sub A. stavka 17. izkazano)


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 428
Rieč moli g. sumarni k E. Slapničar; Svima nama
je poznato, da je potaknudem upravnoga odbora visofea krzemalj.
vlada svojedobno dozvolila, osnude t. z. šumarske sirotinjske
zaklade, za uzgoj djece šum službenika dlanova družtva.
Molim g. tajnika, da nam razjasni, kako ta stvar danas stoji


— jer poznato nam je i to, da se od imovnib obdina i drugih
njeki stanoviti prihodi prigodom dražbenih prodaja iz imov.
šuma za ovu zakladu uplaćuju i ubiru.
Tajni k g. Borošid : Velepoštovana gospodo! Predmet
se taj nalazi kod visoke vlade. Mi možemo i urgirati — stvar
će se uvažiti — a samo zaklada može stupiti još i tečajem o.


g. u krepost. Do sada je unišlo u to ime oko 36.000 K. —
a prema tome moglo bi doći već ove godine do 6U00 K. do
uporabe.
Predsjednik : Prima li slavna skupština to razjašnjenje


g. tajnika na zaaoje ~ tim da s^ riješenje odnosnog svojedobnog
družtvenoga zaključka u tom predmetu — svrsi shodno po
upr. odboru družtva kod vis. kr. zemalj. vlade poskori ? (Prima se)
Tim prelazimo podjedno na sliededu todku dnevnoga reda
a to jest, izbor predsjednidtva i upravaoga odbora družtva za
slijedede trogodište — prije toga moram ipak slavnoj skupštini
objaviti, da je dosadanji prvi podpredsjednik družtva presvietli


g. minister. savjetnik J. Havas upravio još na 9. rujna o. g.
na tu skupštinu sliededu poruku (čita):
»Slavno družtvo izvoljelo me je odlikovati za prošlu trogodišnju
periodu izborom I. podpredsjednikom slavnog tog
družtva. koju čast sam kroz cijelo to vrijeme obnašao i trsio
se, da po mogudnosti doprinosim k boljku interesa hrvatskoslavonskoga
šumarskoga družtva.


Zahvaljujud se na tom častnom povjerenju, istaknuti mi
je ovime, da mi žalibože nede dopustiti nastale okolnosti, da
se odazovem eventualnom ponovnom izboru u predsjednidtvo
hrvat, slavon. šumarskog družtva, te izjavljujem ovime, da bi
eventualni takav izbor na svaki način sa zahvalom odkloniti
morao.




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 15     <-- 15 -->        PDF

-_ 429 —


Ujeduo izjavljujem, da mi je veoma žaa, što sam sbog
odsutuosti iz Zagreba zapriečen, da prisustvujem ovogodišnjoj
glavuoj skupštini slavnog tag družtva, te molim za izpričanje
radi toga«.


A sada predlažem za skrutatore kod predstojećeg
izbora gg. članove I. Partaša i D. Lak sara (Prima se) a
molim g. blagajnika, da pročita imena onih članova, kojima po
smislu pravila pripada pravo glasovanja — a gospodu članove
pako pozivljem, da pristupe glasovanju — a zato vrijeme prekidam
skupštinu, (Iza obavljenog glasovanja i skrutiuijuma)


Predsjednik : Slavna skupštino! Rezultat izbora jest
sliedeči: Glasovalo je ukupno 62 člana, a izabrani su;
Predsjednikom presvietli g. c. i kr. komornik i velikaš
Marko grof Bombelless sa 60 glasova.


Prvim podpredsjednikom g. prof. F. Z. Kesterčanek
sa 61 glasova, a drugim podpredsjednikom g.
kr. držav. šum. savjetnik Julije Kuzma sa 54 glasa.


Društvenim tajniko m g. kr. um. žup. šum. nadzornik


V. Dojko vid sa 46 glasa, a blagajnikom g. kr. kot.
šumar R. E r n y sa 36 glasa. (Skupština prima izbor živahnim
odobrenjem).
Predsjednik : (nastavlja) U sliedstvu ovog izbora
predlažem da se na novo izabrani predsjednik presvietli g.
grof Bombelless, brzojavno o tom izboru obavjesti, ^ podjedno
i od strane ove skupštine pozdravi (Prima se).


Sada prelazimo na izbor 15torice članova upravnoga odbora,
te molim gg. da pristupe glasovanju.


Šumarnik g. Slapničar: Molim za rieč. Slavna
skupštino! Gotov je izbor predsjedničtva družtva. I sam odbornik
— poznato mi je, kako težku zadadu imadu naročito i
na«i časnici u odboru — a naročito i oni družtvenoga tajnika
i blagajnika. A sve su oni to obavljali oduševljenjem i trsili
se da to izvrše vazda i prema pravim intencijama družtva.
Predlažem s toga da se toli dosadašnjem tajniku g. B)rošiću,




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 430 koli
i blagajniku Kernu izrazi za taj njihov trud i revno po


slovanje naša zahvala (Prima se, Zivili!)


Nakon medjutim obavljenog glasovanja.


Predsjednik : Slavna skupštino! Pošto de sadanji skru


tinium po izjavi g. g. skrutatora, dulje vremena trajati, a vri


jeme je jur odmaklo, to bi bilo zgodno, da medjutim odmah


predjemo na riešavanje još preostalih točaka dnevnoga reda.


Nu pošto je sada već i novo predsjedništvo družtva izabrano,


to tim prestaje i moja dosadanja funkcija kao dobnoga pred


sjednika, i stoga pozivljem novo izabranog prvog podpredsjed


nika g. prof Kestercaneka, da zauzme predsjedničko mjesto,


zahvaljujući se od moje strane ponovno g. g. skupštinarom na,


izkazanom mi povjerenju (Živio).


Predsjedničko mjesto zauzimlje novi podredsjednik prof.


Kesterčanek:


Slavna skupštino! Vrlo poštovana gospodo i drugovi!
Počast i odlikovanje, kojimme ovim izborom počastiste, uzbudjuje
u meni duboko čuvstvo zahvalnosti. Ono mi je riječiti
dokaz, ne samo da je moj dosadanji rad oko napredka i razvića
našega društva i šumarstva u vas našao odobrenje i uva-ž
ženje, ved mi je to i dokaz pobjede onoga načela, koje me
je vazda bodrilo u borbi za naša prava i čast, a to je načelo
»sloga vodi do pobjede —-a ustrajnost k cilju!«


Šumarske prilike u opće, a napose i one našega društva,
to svaki nas znade, zahtjevaju što prije odrešiti i temeljiti
preokret. Družtvo naše treba ne samo da bude odrešiti zagovornik
i branič, ved i trajni promicatelj občeg napredka a i
uvaženi suradnik na svakom polju našega šumarstva. U tim
se našim težnjama i ciljevima žalibože, tek slabo ili nikako
nemamo nadati inoj podpori, nekmo li pomodi, na to nas jasno
upuduje prošlost. Samo složnim, uzajamnim, dosljednim i
ustrajnim radom gospodo i mi demo napokon polučiti, ako ne
sve što težimo a onda bar ono, što nas po Bogu i pravu ide
i pripada.


U to ime, velepoštovana gospodo, ja i taj Vaš izbor primam,
moleći Vas ipak i opet, da mi ne samo to Vaše sa




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 431 danje
povjerenje uzčuvate, već da me i u dalnjem nastojanju
oko boljka i napredka liepe naše struke kao i družtva vazda
složno podpomažete.


Uvjerim li se pako, da mi je bud skojih razloga nemoguće
častno to mjesto, na koje me netom postaviate, i doista


onako zastupati, kako interesi družtva i stvari zahtjevaju, ja
cu gospodo biti svaki čas spreman ustupiti ga drugom, vrijednijemu.


U to ime još jednom, najljepša Vam hvala! (Živio!)


Rieč uzimlje na to drugi podpredsjednik g. kr. šumar,
s a V j . J. K u z m a : Dozvolite mi gospodo, da se i ja zahvalim
u moje ime na počasti, koja me je danas stigla. Na polju
naše struke, imade više rak rana, nu najveća je ona, da naši
šumari nisu nikako i u onom materijalnom položaju kako to
zahtjeva i narodno gospodarstvena dobrobit a i sama snaga
zemlje. Ako je prije bilo dosta težko, još je teže danas, kada
su i prilike života skuplje.


S toga držim, da je u prvom redu od potrebe, da se i
materijalno stanje naročito onih naših sudrugova, koji su vani


— a koji šume — to veliko narodno blago goje i čuvaju,
postavi što prije na takovu podlogu, koja ih ide.
To bi bila i biti će po mome sudu, u prvom redu i dužnost
ovoga družtva, da to i na nadležnom mjestu zagovara.
Zahvaljujuć se ponovno na izkazanoj mi počasti molim,
da mi i nadalje uzdržite simpatije. (Živio!)
Ustaje novo izabrani tajnik g. V. Dojković: Zahvaljujem
se gospođo na izboru, kojim ste me odlikovali.
Pokazali ste tim jvašu volju, a ja vas molim da me u budućem
mom radu podupirete. (Živio!).


Šumarnik g. D. Laksar: Gospodo! Guli smo netom
na usta novoga našega prvoga podpredsjrdnika riječi, da donjekle
rek bi i program budućeg rada onih muževa, koji su
stekli naše povjerenje i kojima povjeravamo čast i representaciju
našega družtva.


Ali dozvolite, da se ovom prilikom osvrnem za čas i u
prošlost našu. U našoj sredini je muž, koji već četvrt vieka




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 4.2 —


neumorno radi, ne gamo u našem družtvu ved napose i na
polju hrvatske šumarske knjige. Dapače on joj je postavio
donjekle i temelj, napisav još g. 1881. prvo svoje djelo »Dendromentriju
«, godinu dana kasnije onda i »Nauk o računanju
vriednosti šuma«, za kojima je onda sliedilo još 1
»Lovstvo«, »Zakoni 0 šumarstvu i lovu« »Povijest šumarstva«
i t. d. On je suradnik našega družtva ud prvoga početka njegova
djelovanja. Bio mu je i 5 godina i tajnik i blagajnik, a
opetovano i velik niz godina i urednik družtvenoga nam organa.


D žim stoga gospod\ da je dolično, da sjetivši se t ga
njegovoga sada već 26. godišnjeg rada, da mu i mi izrazimo
naše priznanje i to na taj način, ako ga per aklamacione
izaberemo začasnim članom družtva Ja to predlažem. (Prima
se. Živio svečar!)


Dao mu Bog uz to i zdravlja, da na onom putu, na kojenu
radi već četvrt vijeka i nadalje uzmogne ustrajati, a na
uspomenu današnjeg dana, predajem mu ovime u ime njegovih
štovatelja i ovaj spomendar. (Burni živio! Govornik predaje
svečaru srebernu spomen tintarnicu sa zlatnim perom).


P r 0 f Fr. Kesterčanek: Veleštovana gospodo ! mili
drugovi! Na odlikovanju, kojim me eto i opet toli nenadano
odlikovaste, jedva da taj par smažem i rieči zahvale.


Ne du bo da opetujem, što sam jur malo prije spomenuo.
Toliko vas ipak uvjeravam, da sve ono, što sam po
slabim svojim silama do sada radio i uradio, nisam učinio za
to, da stečem priznanja, ved jedino iz osvjedočenja ter ljubavi
spram mile nam hrvatske domovine, kao i lijepe nam zelene
struke, kojoj sam posvetio sav svoj život.


Toliko u taj par, ne du da j š i duljim, jer nas je
današnji program velik, pa s toga samo još jednom —
najsrdačnija vam hvala na povjerenju i odlikovanju, a budite
i opet uvjereni da du vazda nastojati, da ostanem i vriedan
te vaše počasti!


Polag, dnevnoga reda preostao bi nam sada prije
svega još i izbor revizionalnoga odbora, za
preizpitanje družtvenih računa za t. g., te predlažem, ako je




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— A-6´d -
slavna skupština, s tim sporazumna u to ime p. n. g. g članove;
kr. žup. šumar, nadzornika M. Pakaikr, drž.
šumar ni ka A. Ružičku. (Prima se).


Zaovjerovitelje nazočnog skupštinskog
zapisnika pako isto tako p. n. g. g. kr. kot. šumara


R. E r n y-a i kot. šumara g. M. K o v a č i n u. (Prima se).
Na dalje javljam, da su g. g. skrutatori netom obavili
skrutinium izbora članova upravnoga odbora
družtva, pa da su većinom glasova, izabrani p, n, g. g. : kr.
minist. savjetnik J. H a v a s, (sa 42 glasa) kr. šumar,
savjetnik V. T 61 g (sa 29 glasa), kr. zemalj. šumar, nadzornik
A. Borošić (sa 52 glasa), profesor g. I. Partaš
(sa 62 glasa), šumarnik g. D. L a k s a r (sa 5i glasa) šumarnik
g. E. 8 1 a p n i č a r (ea 55 glasa), šumarnik g. D.
T r 6 t z e r (sa 52 glasa), šumarnik g. V. B e n a k (sa 51
glasom), šumarnik g. D. M o c n a j (sa 53 glasa), kr. šumarnik


g. A. JR. 0 z m a n i t (sa 49 glasa), šumarnik g. P. Barišid
(sa 28 glasa), nadšumar g. 8. pl. H a n k o n y (sa 33 glasa)
kr. nadšumar g. C. pl. Z a j c (sa 38 glasa), kr. kot. šumar
L. 8zentgy6rgji (sa 28 glasa) i kot. šumar J. Begna
(sa 30 glasa). — (Živili!)
Prelazimo tim na 6. točku dnevnoga reda, ustanovlenje
mjesta za obdržanje dogodišnje po broju 31. redovite
glavne skupštine družtva, predlažem da
se odnosni zaključak prepusti odluci družtvenoga odbora, nu
tom željom, da se ta buduća skupština urede po mogućnosti već
koncem srpnja ali najdulje početkom mjeseca kolovoza. (Prima se.)


(Sjednica se na to u V2 1 sati po podne prekida a nastavak
iste urice za 3 sata poslije podne).


Predsjednik g, Kestercanek: 81avna skupštino, prelazimo
sada na zadnju točku dnevnoga reda t. j . razpravu o
raznim predlozima, podnesenom usmislu ;^. 1. slovo f. družtvenih
pravila — te molim gosp. šumarskog nadzornika A. Kerna,
da pročita svoj topogledni, podjedno po p, n. g. g. I Partašu,


M.
Puku i R. Šmidingeru supodpisani predlog.
Šum. nadzornik A Kern; 31


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 434 —


Slavna skupštino?
Šumarski tehničari kod političke uprave u kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji, koji su absolventi šumsko-gospodarskoga
učilišta u Križevcima, podnijeli su mjeseca kolovoza 1904.
preuzvišenom g. banu, a skorih dana predat će i saboru kraljevine
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije peticiju, kojom mole,
da se zakon od 22. I. 1894., kojim se uredjuje šumsko-tehnička
služba u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koji je do
sada u njekojim svojim ustanovama provadjan na njihovu
očitu štetu, u buduče provadja tako, da i njima bude omogućeno
napredovati dalje od X. činovnog i´azreda.
Pošto držim da je ta peticija opravdana, nadalje jer želim
javno dati izražaj mojemu uvjerenju, da veći dio visokoškoiaca
spomenuto nastojanje njihovih drugova križevčana smatra
opravdanim, te konačno što se po mom uvjerenju zakon od


22. I. 1894. ne može tako interpretirati, da oni križavčani
šumari, koji su prije svoga namještenja u direktnu zemaljsku
službu, jur bili definitivno namješteni, bilo kod bivših urbarnih
obćina, današnjih zemljištnih zajednica, bilo kod krajiških
imovnih obćina, ne mogu napredovati dalje od X. činovnog
razreda ; čast mi je predložiti, da slavna skupština zaključi, da
se spomenuto nastojanje rečenih šumara križevčana ima podupirati,
te da se u tu svrhu ima Njegovoj Preuzvišenosti banu,
presvjetlomu g. podbanu i visokom u predsjedničtvu sabora kraljevina
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, po posebnom izaslanstvu
predati predstavka, kojom se moli:
I. Da se na temelju ustanove § 15. zakona od 22. I.
1894 , kojim se uredjuje šumsko-tehnička služba kod političke
uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, u buduće u IX.
i više dnevne razrede unapredjnju ne samo oni šumarski tehničari,
koji su udovoljili propisom § 6. zakona, te oni križevački
absolventi, koje je zakon zatekao u neposredno j zemaljskoj
službi, nego i oni, koje je zatekao i u inoj javnoj
službi, naročito onoj urbarnih i krajiških imovnih obćina.
II. Da se u statusu šumarskih tehničara kod političke
uprave broj mjestah u IX. i daljnim višim dnevnim razredima,


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 435 —


u koliko to u osnovi proračuna za g. 1907. možda vcc predvidjeno
nije, što prije u pravednom razmjeru pomnoži.


III. Da se XI. dnevni razred dokine sasvim ; te konačno
da se obzirom na to, što je prema ukupnom broju šumarskih
činovnika sistemizirano nerazmjerno mnogo vježbeničkih mjesta,
taj broj razmjerno snizi,
ad I.) Pošto Bu stručnu upravu, u šumama bivših urbarskih
obdina. danas zemljištnih zajednica, u vrieme kada je
stvoren zakon od 22. I. 1894., vodili obćinski šumari, koji su
na temelju ustanove §. 24. privremene naredbe kr. hrv. slavon.
dalmatinske zcm. vlade ob upravi, gospodarenju i uživanju obdinskih
šuma u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, od 4. III.
1871. broj 2144, bili namješteni staln o sa pravom na mirovinu,
te se bez iztrage i dokazanoga prekršaja ili zločina nisu
mogli od službe odpustiti; zatim s razloga, što kod zemaljske
vlade osim 5—6 šumarskih činovnika, a kod županija 8 nadšumara,
prigodom stvarenja rečenog zakona kod političke uprave
drugih šumarskih činovnika ne bijaše, — to se je ved kod
stvaranja toga zakona moralo računati, da de se na novo kreirana
mjesta šumarskih tehničara političke uprave namjestiti
i šumari urbarnih obdina.


Faktično se je na to i mislilo, te je u zakonu i predvidjeno,
a kod same provedbe zakona u g. 1896. u cielosti i
provedeno tako, da je zemlja morala, a faktično je i u direktnu
zemaljsku službu preuzela bivše obćinske šumare.


U svrhu da se to može provesti, uvrštene su u zakon
sliedede ustanove:


1.) § 12., koji u l-voj alineji glasi: »Svi u ze aljskoj
službi stojedi šumarsko-tehnički činovnici stupaju danom onim,
kojim ovaj zakon zadobije kriepost. u razpoloživost na vrieme
od jedne godine dana, a onim, koji za toga vremena ne bude
namješten, valja da se normalno postupa.«


2.) § 13., koji glasi: »Predju li šumarski činovnici krajiških
imovnih obdina, šumari obdinski i šumari posjednika
udruženih u zajednicu, neposredno u zemaljsku službu, to se




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 436 —


prelazom tim ne prekida vrieme njihova službovanja, te će im
BB to vrieme zaračunati kod odmjerenja mirovine.«


3.) § 15., koji glasi: »Oni šumarski tehničari, koji već
sada službuju u zemaljskoj službi riesavaju se kod prvoga
imenovanja dužnosti, da dokažu teoretsko praktično osposob-
Ijenje, propisano u §§-ma 6. i 14. ovoga zakona.


Spomenute zakonske ustanove omogućile su, a sama provedba
zakona u g. 1896. je tadanje obćinske šumare, koji su
bili skoro sami obsolventi križevačkoga zavoda, prisilil a da
predju u direktnu zemaljsku službu, što su oni tim radje učinili,
sto su se po spomenutim zakonskim ustanovama mogli
stalno nadati, da im se tim prelazom osjeguraju sva njihova
do sada stečena prava, dakle ne samo uraćunivost njihovih
do onda u službi provedenih godiua, nego i priznanje njihove
podpune kvalifikacije za šumarsku službu, a dosljedno tomu i
pravo na normalno unapredjenje.


Akoprem su oni u tom uvjerenju bili u društvu dobrih
pravnika i većine sabora, kojega odbor je u svojem izvješću
od 23. studena 1893., predlažući osnovu rečenog zakona saboru
na prihvat, izrično naglasio, da nebi interesu odgovaralo
„da se stvore dvie kategorije šumarskih službenika, od kojih
bi jedni bili pozvani, da u kratko vrieme zapreme najbolja
mjesta, dočim bi drugi bili odsudjeni i kod najuspješnije i najrevnije
službe doživotno čamiti u podredjenom zvanju, bez izgleda
na bolju budućnost, pa po tom i ozlovoljeni bez življeg
interesa za zanimanje svoje" — to je ipak uskoro usliedilo
gorko razočaranje.


Godine 1896. u kojoj je u^lieđio spomenuti prelaz u izravnu
zemaljsku službu, jeste vrlo poštovani sudrug g. šumarski
nadzornik Vilim Dojković, u skupštini hrvatsko-slavonskoga
šumarskoga družtva. koja je obdržavana u Zagrebu dne


28. III. 1896., sjegurno u najboljoj nakani, da pokoristi križevačkim
absolventima, stavio predlog, »da se obzirom na to
što § 14. spomenutog zakona po njegovom mnenju odredjuje
da oni križevački absolventi, koji u političkoj upravi budu na


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 437 —


mješteni nakon krieposti rečenog zakona nemogu dalje napredovati
od X. dnevnog razreda, poradi o tom, da se zakonom
uvede neki viši usposobljujodi ispit, i tim pruži i križevčanima
mogudnoBt dalnjeg napredovanja.


Tim predlogom bilo je bivšim obdinskim šumarima a križevačkim
absolventima, prvi puta javno zanijekano pravo napredovanja
dalje od X. dnevnog razreda.


Taj § 14. glasi: »Za vrieme od 10 godina, raČunajudi od
krieposti ovoga zakona, imati će onaj, koji želi polučiti službu
u X. ili višem činovnom razredu, dokazati, da je barem svršio
nauke na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio nakon
dvogodišnje vježbe državni ispit za samostalno vodjenje šumskog
gospodarstva.«


Jeli rečeni predlog g- nadzornika V. Dojkovića bio posredni
ili neposredni razlog, da se je od toga vremena počam
neprestano tvrdilo, da bivši občinski šamari iiriževčani ne
mogu napredovati dalje od X. činovnog razreda, bilo bi bez
svrhe sada iztraživati. nu taj predlog je polučio svakako protivni
efekt od onoga, za kojim je g. predlagač išao. On je
naime protivnike još većma uvjerio, da se taj toli napadani
^ 14. doista proteže na bivše obdinske šumare križevčane.


Ta tvrdnja ali po mom uvjerenju ne postoji, a utvrdjuje
me u tom ved spomenuto obrazloženje saborskoga odbora,
ciela saborska razprava i okolnost, da za vrieme stvaranja rečenog
zakona nismo još imali šumarsku akademiju.


Držim naime logičkim, da je naš sabor mogao akademičku
naobrazbu zahtjevati tek od onoga časa, kada je u zemlji bila
ustrojena šumarska akademija. Godine 1894. nismo je još
imali, ali je bilo ved sjegurno, da de se akademija ustrojiti.
Da se to doista skoro zbude, ustanovio je sabor rok od 10 godina,
nakon kojega vremena de se primati u službu samo akademičari.
Kada nebi tomu tako bilo, onda bi saborski odbor
koji je izrično naglasio »da se ne imaju stvoriti dvie
kategorie raznovriednih činovnika! da se
paragrafom 14. ima samo ustanoviti primjerno




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 438 —


prelazno doba, unutar kojegabisepreustrojstvo
šumarske obuke provesti moglo«, bio saboru na prihvat
predložio zakon, kOji bi bio u diamentralnoj oprieei sa
njegovim mišljenjem. To je pako izključeno.


Pošto nadalje niti u rečenom, niti u ikojem drugom zakonu
neima ustanove, po kojoj bi se bivši obdinski šumari
mogli staviti u razpoloživost, a ipak su se za omogućiti provedbu
zakonu morali, a da fakto i jesu stavili u razpoloživost,
to su se u pomanjkanju pozitivnih ustanova . za njih ana


logn o upotriebile ustanova i; 12, zakona, pak stoga se i
glede dužnosti doka´.a osposobljenja moraju na križevčane po
analogiji protegnuti ustanove § 15. zakona


Toj tvrdnji prigovorit će se možda tim, da § 15. govori
eamo o šumarskim tehničarima, koje je zakon zatekao u zemaljskoj
službi.


Kada bi se taj paragraf tumačio po slovu i sam o sebi,
i kada bi u zakonu bila ustanova, koja bi za bivše obćinske
šumare sadržavala kakovu sličnu ustanovu kao što je ona u
§ 15. za u zemaljskoj službi se nalazede šumare, a tada dopuštam,
da bi rečeni prigovor bio ispravan, nu ako se taj paragraf
tumači po duhu i u savezu sa §§-ma 12. i 13. zakona,
te ako se u slučaju pomanjkanja protivnih ustanova opet pomognemo
analogijom, tad taj prigovor ne stoji.


Bivši obćinski šumari bili su, kako sam već naveo, stalno
namješteni, nisu se dakle mogli niti odpustiti, niti proti svojoj
volji umiroviti. Usprkos toga je kr. zem. vlada g. 1894. i 1895.
zemljištne zajednice, koje su prama svojim šumarima sta,jale u
rečtnoj obvezi, pozvala neka stručnu upravu u svojim šumama
povjere budućim šumarskim tehničarima kr. kotarskih oblastih,
ona je nadalje te zaključke odobrila i tim dokazala da je sjegurna,
da će zemljištne zajednice moći riešiti njezine obveze
prema svojim šumarima, i konačno je kr. zem. vlada te šumare
prigodom provedbe zakona faktično stavila u razpoloživost i
prisilila, da se natječu za mjesta kod kr. kotarski oblasti.


Stavili se pako pitanje na temelju kojih propisa je zem. vlada
obćinske šumare stavila bila u razpoloživost, to imamo samo




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 439 —


jedan odgovor, a taj glasi: »Zemaljska vlada je to mogla učiniti
samo po analogiji ustanove § 12. zakona od 22. I. 1894.,
te je pod šumsko tehničke činovnike koji stoje u ze mal jsko j
službi , subsumirala i bivše obdinske šumare.


Uporabe zakonskih ustanova »po analogiji« vele pravnici
da je u pomanjkanju protivnih propisa dopustiva, i koliko
mi je poznato iz moje prakse upotrebljava se često.


Kada. je pako zem. vlada u slučaju § 12. medju zemaljsko
šumarsko činovničtvo po analogiji subsumirala i bivše obdinske
§umare, tada držim da je samo dosljedno, da se ta
analogija upotriebi i u slučaju § 15. zakona.


U tom mom shvaćanju utvrdjuje me takodjer govor narodnog
zastupnika g. Šandora Egersdorfera. koji je u saborskoj
sjednici na 4. prosinca 1903. kao izvjestitelj za rečeni
zakon rekao: »Da je u § 15. štatuirana iznimka za sve
činovnike, koji su do sada služili u javno j (dakle ne samo
zemaljskoj) službi«, a tako je to tumačio i bivši ban grof
Khuen-Hedervari, koji je u istoj sjednici rekao, da je u osnovi
toga zakona poskrbljeno i za one , koji nisu mogli štedi akademsko
naobraženje time, sto su ostali nadalje u službi i što
mogu dalje napredovati, dakle i tu nije govora samo o
onim u zem. službi, nego občenito o onima, koji su bili u
službi.


Da je konačno zem. vlada ustanove § 15. zakona de fakto
protegnula i na bivše obdinske šumare dokazom je to, da je
g" 1896. za kr. kotarskog šumara imenovala jednoga bivšega
obdinskoga šumara, koji nije obsolvirao nikakovo šumarsko
učilište, niti je bio položio državni ispit za samostalno vodjenje
šumskoga gospodarstva, zatim njekolicinu, koji još i danas
službuj u a koji takodjer nisu položili rečeni državni izpit.


Prema razloženom držim da svi srednjoškolci koji su u
zemaljskoj šumarskoj službi namješteni prije izmaka 10 godina
od dana krieposti zakona, dakle prije g. 1896., a pogotovi
oni, koje je rečeni zakon zatekao bilo u kojoj javnoj službi,
imaju isto kao i visokoškolci mogudnost napredovati skroz do




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 440 —


u VI. Činovni razred, te eventualno postati šefom i autonomne
naše šumske uprave isto onako, kako je to u Austriji postao
nedavno umrvši ministerijalni savjetnik Antun Rosipal, koji je
takodjer absolvirao samo moravsko-šlezko srednje šumarsko
učilište u Eulenburgu.


Nebi li se unatoč razloženomu, na temelju rečenog zakona
moglo križevačkim absolventima priznati pravo napredovanja
u više činovne razrede, tad je izniže navedenih razloga potrebno
da se k tomu zakonu donese novela, kojom će im se to pravo
priznati.


Nije mi poznat niti jedan slučaj, da bi koja država kroz
39 godina uzdržavala jedno učilište sa znatnim troškom od
kojih 80.000 K godišnje^ da bi nadalje za polazak istoga osnovale
mnoge stipendije, da bi njegovim absolventima kroz sve
to vrieme priznavala kvalifikaciju za pohif´^enje svih mjesta u
dotičnoj struci u svih javnih služba, pak tada tako rekuei
preko noći uzakonila usfanovu, da to učilište nije valjalo i da
se njegovim absolventima ne priznavaju sposobnosti, koje su
im do jučer priznavane u podpunoj mjeri


Ne mogu s toga vjerovati, da bi jedino naša domovina u
tom učinila iznimku, i to samo kod križevačkoga zavoda i njegovih
absolvenata.


Kod mladjih struka, kao što su to inžinirstvo, šumarstvo,
veterinarstvo, gospodarstvo i.t. d, nisu nigdje odmah s početka
ustrojene visoke škole, nego su se te razvile postepeno, obično
od veoma čednih početaka.


Tako se je dogodilo i kod nas sa šumarskom naukom.
Kad je na 19. studena 1860. otvoreno križevačko gospodarsko-
šumarsko učilište, tada se je kao prednaobrazba zahtjevalo
samo absolviranje male gimnazije ili realke (u ono doba 4 razreda),
ili prijamni izpit, a naukovanje je trajalo samo 2 god.
Počam od g. 1877. bijaše uvjet primanja svršeni četvrti razred
gimnazije ili realke, a iznimno i prijamni ispit, a naukovanje
je prošireno na 3 godine. Zakonom od 23. VIII. 1894. ustanovljeni
su uvjeti primanja tako, da su slušatelji redovito mo




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 441 —


rali izkazati, da su s dobrim uspjehom svršili 6 razreda gimnazije
ili realke, a tek od g. 1898. imamo akademiju.


Takav postepeni razvitak dešavao se je svagdje po svietu,
pak kao što nisu nigdje drugdje prigodom pojedinih stepena
razvitka stručnih učilišta, njihovi prijašnji absolventi proglašeni
nesposobni i izključeni od unapredjenja, te držim, da niti
naša domovina to nije htjela učiniti sa križevaČkimi absolventi,
a pogotovo ne sa onima, koje je zakon od 26. I. 1894. zatekao
u javnoj službi.


Ta upravo ti križevčani bili su oni šumari, koji su iz
svojih skupštinah opetovano mjerodavne faktore molili, da se
ustroji šumarska akademija, pa bi za njih bila gorka ironija
sudbine, da se trajno obistine rieči blagopokojnog šumarnika
Makse Prokida, koji je u jednoj od tih skupština rekao »da
<5e akademija biti križevačkim absolventima guja, koja če ih
ljuto ujesti«.


Pravda i humanost s toga zahtjeva, da u onom slučaju,
ako se usljed mogudih manjkavosti ili ne sasvim jasno stilizacije
njekih paragrafa zakona od 26. I. 1894. ne može na temelju
toga zakona križevčanom otvoi´iti unapiedjenje u više
dnevne zazrede, da se te nejasnosti novelom odstrane, i tim s
jedne strane križevački absolventi rehabitiraju, a s druge strane
predusretne, da se taj nemio slučaj nepriznanja sposobnosti ne
bi opetovao tada, kada se na zagrebačkoj šumarskoj akademiji
bude naukovanje protegnulo na 4 godine, te ona definitivao
uredjena.


Prelazilo sada na drugu točku predloga.


Za bolje razumjevanje daljnjih izvoda upozorujem na privitu
skrižaljku, u kojoj se nalaze podatci o statusu činovnika
njekih strukah, spadajudih pod kr. zemaljsku vladu, odjel za
unutarnje j oslove. (Vidi str. 442)


Iz te skrižaljke vidi se, da je avancement šumarskih tehničara
političke uprave ne samo najslabiji, nego da je upravo
nerazmjerno loš.


Kada bi kod šumara bio isti razmjer u pojedinim dnev


nim razredima kao kod pravnika, tada bi svi zemaljski šumar




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 28     <-- 28 -->        PDF

442 —


„ -=1I >< t^ .^
<1
1—1 1-H ^
^ 4j
*—1 1 Dnevni
razred
g 2 i
o p
[%::
^
M
02
1
1
^ 7
cn
0 5
C l
-j05
h.^
-.J
„_
oc 0 0 h ^ stališ
TI
gPC
D
o
cc
a
to
1
O i
to
o
H^
00
CO
g
0 3
OT
to
o
H^
O ´
ob
*^
s
^
0 01
OCr .
1
7o fo_
M
B
5´
a.a°
N
n
a
o
o ^
IS^
OT
< l
s ^
IO
to00
hf^
^= to
h-*
00
Cn
rfi´
to
h-i
to 1 1 7o &5 A3
a
CO
to
,_ k
o
o
o
I-;
co
t-* hf^
m
)-*
C^i
I-*
00
C J
to
-J
05
w
o
n^
H *
K^
o
h ^
to
to
to
LO
*>.
H-^
J?
)—* to
111
1
i
1 /oST E^
0^ g<
0 o< cs
! a
"
D.
O
a
B
su
0 0
O
o
c
>M
? _Ni _
^S
«?>
CO
K
to
oo
03
1
05
-J
_Oi .
IX. i
X.
OT
0 3
C n
to-
to
on
VII. i
VIII.
I´
-SI VI
1 1
1 1
IV.
stališ
c
B
10 g
!
u dnevn.
razredu HH
i! a-.
ST
N an i-t^
.
CD´
(7)
H
>
o ,^
O l´ 1 cu prav. O
-§ h^
O
^
^^ ^
< i
rf>K>
^
t o >^
inžin. w
^
O< n
o ´^ co
O ´
ZJi ^ račun 3
^ Ov cn o No
^_^ O
5 ca
... ^
0 3
t o
t©
i^ Cn
^—mm
-Šum. B
p
00
o -J
1
1
to
H^ *:i
to
l-» «o
1 1 R
o-<
prav.
cc-g? era o
00
o
00
o
to
I-"
bO
O i
h ^
O i
F^
00
to (?i
caN^
M
Kf^
t-i
C"
1´
O
*to
t-A
M
i1
1
1
°o"
rr
^´
inžin.
_—
B P o00
c ^a
M
^^
to
to
NC
^^ )-* to 03 ^
sredine
izraedju
inž, i r.
N
P
oc
o
K)
Cf^
03
1
1
bO
O i
1
1
to
o=
1
<7i
)´
00
C l
-]
to
M
f—^
1
1
1111
1
1
1
1
P´
9=
s V
B
a
B
o
D .


H^ j 1


ts i 1 1


OJ CTi 05


*-1 1 i^l i o


05




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 443 —


ski nadzornici I. i II. razreda i svi žup. šumarski nadzornici


I. razreda, bili danas odsječni savjetnici u VI. dnev. razredu,
a u VIII. dnevnom razredu bi medju inimi bilo 20. današnjih
kr. kor. šumara I. razreda.
O tomu dalje razpravljati nebi imalo praktične svrhe, pak
stoga prelazim odmah na nama, po svršenim školama i broju
činovničtva najbližje stališe, a to je onaj inžinira i računarskih
činovnika, pod kojima razumjevam činovnike kod računarskoga
ureda kr. zemaljska vlade i kr. hrvat.-slavonske zemaljske
blagajne u Zagrebu.


Od inžinira zahtjeva se akademička naobrazba, a ta se
traži i od šumara. Koli medju prvima, toli medju potonjima
ima činovnika, koji ne imaju podpunu akademičku naobrazbu,
nu s tom razlikom, da de takovih kod šumara bid valjda
nješto vi^e. S toga šumari mogu opravdano tražiti, da sa inžiniri
imaju približno isti, ili samo nješto slabiji status i avancement.


Sravnimo li ali kvalifikaciju šumara sa ( nom računarskih
činovnika vidimo, da je naš stališ u tom pogledu puno napredniji,
jer naš kompetent mora da bude primljen u službu,
dokazati, da je podpunoma akademički naobražen, dočim onaj
za računarske činovnike ima dokazati srednje učilište — a i
od toga zahtjeva čine se iznimke. S toga bi šumari morali od
raćunarnkih činovnika imati znatno povoljniji status i bolji avancement,
a kad tamo, baš je obratno. Šumari bi prema rečenom
morali u najpovoljnijom slučaju držati sredinu izmedju jednih
i drugih, te bi u tom slučaju glasom skrižaljke moralo za šumare
kod političke uprave biti sistemirirano :


u VI. einov. razredu umjesto 1. mjesta, f aktič no 1 mjesto.
» VII. » » » 2 » » 3 »
» VIII. » » » 5 » » 12 »
» IX. » » » 6 » » 24 »
» X. » » » 28 » » 22 »
» XI. » » » 25 > 7! 11 *
vježbenika » 13 » » 7 »


eO Ukupno 80




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 444 —


Iz toga vidi se, da svi šumari u VII. IX. činovnom
znatno prikraćeni, dodim u nižim razredima imadu preveliki
o/" osoblja. Usljed toga je avancement vanredno nepovoljan
za niže razrede skoro nikakav, i to ne samo za križevačke absolvente,
nego i za visokoškolce, čemu je najboljim dokazom
to, da i dva absolvsnta visoke škole za kulturu tla u Beču, kojima
ne ima prigovora niti u strndaom, niti u inom pogledu,
kao kr. kotarski šumari u XI. dnev. razredu i do nedavno sa
pladom od 1000 K godišnje, služe do danas ved I2V2 god na,
te kako su u rangu još daleko nazad, modi de u tom razredu
doživiti i 29 godišnjicu, ili n. pr. slučaj gdje je isto takav visokoškolae
tek nakon 7 godina \ježbenikovanja došao na red
da bude imenovan kr kotar šumarom u XI. činovnom
razredu.


Spomenem li još, da se šumari srednjeskolci koji se nalaze
u XI. dnevnom razredu, u večem dielu u njemu nalaze ved
10 godina, držim da sam dovoljno obrazložio opravdanost obdega
vapaja za dokinudem XI. dnev. razreda.


Predlog za sniženje broja vježbeničkili mjesta dovoljno
dava okolnost, da prodje i po 6—7 godina, dok vježbenik
bude imenovan šumarom.


Usvoji li slavna skupština spomenute predloge, i budu li
na mjerodavnim mjestima naišli na blagohotno prosudjenje i
uvaženje, unaprtditi de se interesi službe i šumarskoga stališa,
te držimo, da bi tada i izmedju šumara akademičara i srednjoškolaca,
sada djelomice postojeda oprieka i rivalitet prestao, te
povratile se opet toli potrebna nam kolegijalnost i podpuna solidarnost,
koja je toli poželjna u interesu promicanja staliških
interesa ; a s druge strane riešili bi se naši sudrugovi srednjeskolci
potištenosti i zlovolje, što bi opet bilo u velikom, interesu
službe i strdiša


Tim zaključujem, izjavljujud, da sam spomenute predloge
stavio i obrazložio prama svojem najboljem znanju i uvjerenju
jedino u želji, -da tim koristim stališu, struci i službi, kojoj
sam se posvetio.




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 445 -
Predsjednik — rieč imade g. V. Dojkovic na osobnu
primjetbu.


Nadzornik Dojkovic. Slavna skupštino! Iznijet ću
samo osobnu opazku. G. Kern kazao je netom, da je baš u
svoje vrijeme po meni stavljenim predlogom, koji je išao, za zavedenjem
posebnog novog višeg šum. državnog izpita — prvi
put zanjekano i pravo bivšim križevčanom na avanziranje.


— Meni se čini kao da motiv predloga izvrača hotimice tendenciju,
za kojom sam predlog ide. Kasnije ću u mora protu
predlogu — kolik) pomodu osnove zakona toliko pomodu obrazloženja
zakona — modi da odvratim i suzbijem njekoje tvrdnje,
koje je izvolio moj predgovornik iznjeti. — Uzimljem sada
samo riječ, da kažem: Nijesam ja zahtjevao osposobljujudi
izpit samo za križevcane, nego i za visokoškolce i križevcane
jer provedbom zakona onemogućilo se ovima avanziranje od
X. dnevnog razreda. To je zavladalo u tadanjoj praksi a nije
se moglo suzbiti. Ja sam onda želio mimo zakona, a ne suzbijanjem
prakse, da se donese zaključak, ako se kod vlade ne
bude radilo po zakonu, a ako se bude pravila razlika izmedju
srednjo i višeškolca, onda neka svi prave taj t. z. Befahigugsriifung.
I samo onaj, koji ga položi neka avanzira. — Ja
sam to zato kazao, da se ne bi meni križevČanu podmitalo,
da sam stavio onaj predlog zato, da konstatiram našu inferiornost.
Ja stojim na stanovištu, ni po Križevcu ni po Beču
— nego po znanju i umjedu.
Predsjednik : Molim sada gospodu, koja bi htjela uzeti
k netom pročitanom predlogu g. Kerna riječ, da se izvole prijaviti.
Rieč imade g. Dojkovid.


Nadzornik Dojkovid: Na predlog g. Kerna uslobodjujem
se staviti sliededi protu predlog koji du najprije pročitati
a onda i motivirati. Moj predlog glasi:


»Da se zakon od 22. siječnja 1894. u pogledu
unapredjenja srednjoškolaca, koji službuju
kao šumarski tehničari užem. šum službi, u


IX. i više dnevne razrede provodi po slovu


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 446 —


po duhu dotičnoga zakona, ter da se pri bubududim
imenovanjima sad a njim kr. kot šumarima
nespriječava unaprijedjenje u označene
dnevne razrede.


Obzirom pako ua žalostni materijalnitežki zvanični položaj kr. kot. šumara sada
uvrštenih u XI. i X. dnevni razred kao javnih
činovnika, moli se visoka vlada, da ved u proračunu
za bududu godinu izvoli sve kr, kot. šumare
uvrstiti u odnosne pladevne razrede X. dnevnog
razreda«


Predlog g. Kerna naime je fakultativne naravi. On stoji
na posve protivnom stanovišta. U prvom redu stoji na reklamaciji
prava onih koji su zakon utemeljili, u drugom redu
zahtijeva predlog njegov i opet najodlučnije promjenu sada postojećih
zakona. Ja tdan, a ako se mijenja, on da neka se u podpunom obsegu
preinači, da onda bar 1.5—20 godina bude mogao biti temelj
stališkim odnošajima i kako to zahtjevaju interesi struke. U
mjesto toga, da se putem novele zakon promijeni — imao bi
se provađjati onako, kako je i stvoren da se provodi. Imalo
bi se ono. što se želi provesti putem novele t. j . da se dokine


XI. dnevni razred, izvršiti tako, da se kotarski šumari iz XI.
dnevnog razreda promaknu u X. dnevni razred — ved i prije
nego li se to pitanje faktično promjeni, — a zatim ide baš
i drugi dio moga predloga.
A sada dozvolite, da se vratim i na tumačenje samoga
zakona, kako ga shvada zakonodavac. Kad je osnova zakona
izradjena, prij´ nego je postigla sankciju, onda je u principu
izrečeno bilo, da treba razlikovati dvije vrsti službenika, dvije
kategorije osposobljenika: jedni visokoškolci, imadu bezuvjetno
pravo dođi u VII. i VI. dnevni razred, dok drugi križevčani imadu
dođi od XI.—VIII. To je bila tendencija osnove. To je bilo
rečeno u §. 6. osnove zakona, a htjelo se je tim križevčanima
osjegurati avanzma bar do VIII. dnevnog razreda.




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 447 —


Nu zakonodavac stvarajući onda sam zakon na temelju
ove osnove, nije bio sporazuman, da budu dvije kategorije službenika,
već samo jedna. Da je to istina, ja se pozivljem na
obrazloženje zakonske osnove podnesenome po tadanjem aaborskom
izvjestitelju zastupniku Dr. Egersdorferu, koje glasi:
»K tomu dolazi jošte važna okolnost, da bi se prema osnovi
stvorile dvije kategorije šumarskih službenika, jedni koji bi
zvani bili u kratko vrieme zapremiti najbolja mjesta, docim bi
drugi bili odsudjeni i kod najuspješnije i najrevnije službe doživotno
6amiti u podredjenom zvanju bez izgleda na bolju budućnost,
pa po tom i ozlovoljeni bez življeg interesa za zanimanje
svoje« — i t. d. A pod konac onda obrazloženje još
naročito dodaje, da će kralj. zem. vlada osobitu pažnja posvetiti
i šumarskoj nastavi u zemlji, koja de se prema potrebi
shodno preustrojiti obzirom na više strukovno naobraženje, koje
treba šumsko tehničkom osoblju, da bude podpuno doraslo riješavanju
toli važnih, obsežnih i mnogovrstnih zadaća šumarsko
tehničke službe političke uprave — pak je prema tome sabor
stvorio i novi paragraf 14. koji glasi: »Za vrieme od deset godina,
računaju od krijeposti ovoga zakona, imati će onaj, koji
želi polučiti službu u X. ili nižem činovnom razredu, dokazati,
da je barem svršio nauke na kojem srednjem šumskom učilištu,
te položio nakon dvogodišnje vježbe državni izpit za samostalno
vodjenje šumskog gospodarstva.«


To pako imade prema odnosnom obrazloženju svaki samo
tako tumačiti, ti možeš za sada i srednjoškolce namjestiti, a
da ne povriediš § 1., ali nakon 10 godina onda još samo akademičare.
Tim se je sabor podjedno obvezao otvoriti i akademiju
— ali nije nipošto kazao, da se tim križevČanima onemogućuje
unapredjenje. Nigdje uzto ne stoji, da oni, kod oživotvorenja zakona
preuzeti u službu političke uprave, ne mogu dalje od X. činovnoga
razreda. Kazao je to i sam zakonodavac — gdje
brani osnovu i osnutak tog § 14- riečima : »Ali za doba prolazno
t. j . dok nemamo još vlastite šumarske visoke škole —
predložio je odbor umetak, gdje se dozvoljava iznimka od




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 34     <-- 34 -->        PDF

__ 448 —


pravila — koja je naročito statuirana i za sve činovnike koji
i do sada već služe u javnoj službi.« — Tako valja dakle
onda tumačiti i ustanove §§-a 6., 7., 8. i 9. zakona, a nigdje
se ne tumači, da je križevčanima spriječen prelaz u više kategorije
službe.


Ja stojim s toga na temelju, da visoku vladu u obrazloženju
mog napred spomenutog predloga upozorimo, da se zakon
krivo upotrebljava i mi da baš na temelju postojećih zakona
tražimo pravo i da se ono izvrši i prema nama.


Drugi dio moga predloga više je praktične naravi. Dok
se mi borimo s vladom i saborom za naš predlog, dotle prolaze
i godine, a današnji naši kotarski šumari su raja. koja ne
može da dočeka bolju budućnost. Ako se visokoj vladi dakle
predoči despei´atno i nedolično stanje tih službenika, i neposredno
i putem sabora, moglo bi se to stanje za prvi Čas i u
toliko popraviti, da se svi ovi šumari promaknu redovitim
putem u bolji plaćevni razred. To je eto moj predlog a sad
izvolite birati.


Predsjedni k — rieč imade predlagatelj g. Kern.


Nadzorni k Kern : Koliko sam prisustvovao svojedobno
raspravama o zahtjevu t. z. osposobljenje ispita g. Dojkovića
za sve, a i po sudu, kako je o tom pisao »Šumarski list« bio
sam toga uvjerenja, da se na temelju samoga zakona brani to
avanziranje. Tako se i jest shvaćala vaša želja. Osposobljujući
ispit tražio se za sve, ali ja ne držim, da bi ovo unapredjenje
bilo nemoguće na temelju zakona. Koliko se sjećam, to je bilo
i onda već rečeno, a tako se to još i danas shvaća. Da pako i križevčani
jedanput dobiju ono, što imadu pravo zahtjevati, stavio
sam taj predlog. Sadanjem predlogu g. Dojkovića pako
kako mogu razabrati — jest želja, da zagovara i dokaže, da
se već i po obstojećem zakonu križevčanima absolutno mora
priznati to pravo unapredjenja. Istina to je shvaćanje svih šumara
! Nu bude li visoka vlada pristupila razglabanju toga zakona
— onda će tu konačnu rieč imati ne šumari već juriste


— pa je onda pitanje, hoće li i oni križevčanima to pravo


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 449 —


priznati ili ne Pa baš zato sam i stavio predlog, da se za
onaj slučaj ako nije moguće zakon tako tumačiti — pomogne
stvari bar tako, — da se donese k zakonu odgovarajuća novela,
kojom bi im se to pravo izriČno priznalo.


Predsjednik : U koliko razabirem, to se gospoda predgovornici
u bitnrsti u svojim težnjama slažu. — Svi smo najme
složni u tom, da treba toj anomaliji odmodi, pa da društvo
naše mora u tom poprimiti ineijativu, Pi´edlažem s toga — da
se sada predje na glasovanje — i to najprije prima li se prvobitni
predlog sa obrazloženjem g. Kerna i drugova. Ona gospoda,
koja su za taj predlog neka izvole dignuti ruku.
Molim sada, da ona gospoda, koja su za predlog g. Dojkovida
dignu ruku. — Taj je predlog dakle jednoglasno primljen.


G. šumarnik Benak, podnio je sliededi predlog (čita):
„O haračenju šuma u području drugobanskom postojavše vojne
krajine, bilo je u našem društvu već ponovno raspravljano.
Sve je to medjutim ostalo bez uspjeha, a tamošnje šume se i nadalje
nemilo harače. Toliko o tom predlogu sa občenitog stanovišta.
Sa posebnog stanovišta imovne občine drugobanske
pako izjaviti mije, da je jur na dugu pravomoćno dosudjenih
odšteta u iznosu od 500.000 K — a ipak se te odštete ved
čitavi niz godina ne utjeruju. Usljed toga izgubilo je sada ved
i obranbeno šumarsko osoblje svaku mod i ugled u očima
naroda — a da same kazne zatvoi´a na šumskoštetnike ne
uplivaju — baš niti najmanje, to mi svi znamo.
A pošto u području drugobanskom postojavše vojne krajine
nalazimo izrazito bujično područje, te što tamo danas ved
ua površje izbija i goli krš, a pošto uz to naročito i iz napred
spomenutih razloga i šumske štete u tom području sve više mah preotimlju,
to predlažem :da slavna skupština izvoli zaključiti,
daše posebnimstručnim p_|ovjeren8tvom
dade po vis. kr. zem. vladi čas prije izviditi
stanje stvari, u svrhu odredaba, u pogledu bu


dućeg gospodarenja kao i postupka sa šumama
drugobanskogpodručja — s osobitim obzirom na
32




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 450 —


obde narodnogospodarstveno odnosa je toga
kraja, a napose, da visoka kr. zemaljska vlada
već jednom odredi i što stroži je utjerivanje
šumarskokvarnih odšteta — i to po u tu svrhu
posebno se postaviti imajućim ovrho´/odit
e 1 j i m a. *


Posto samog g. predlagatelja sada nejma ovdje — pitam
želi li možda koji od prisutne gospode u tom predmetu rieč.


Šumarnik Slapničar: G. Benak zamolio me je,
da se u njegovom odsutstvu zauzmem za taj njegov predlog.
Slavna skupštino, ja mislim, da već ovo njegovo obrazloženje
što nam je sada pročitano, dovoljno osvjetluje žalostne, da bas
desperatne šumsko gospodarske prilike u tom kraju naše domovine
— pak, da je prema tomu svakako dužnost našega
družtva, da i ono sa svoje strane požuri u smislu predloga g.
Benaka u visoke kr. zemaljske vlade, već na prošloj glavnoj
skupštini stvoreni zaključak — u predmetu poduzeća shodnih
mjera — da se pravo stanje stvari sto prije izvidi, a prema
tome i daluja shodna odredi Predlažem dakle, da se predlog
gosp. Benaka usvoji — ter visoka kr. zemaljska vlada ponovnom
predstavkom upozori na pogibelj u dalnjoj odvlaci.


Predsjednik : Prima li slavna skupšlina taj predlog?
(Prima se.)
Predsjednik : Prelazimo dalje na raspravu predloga


g. šumara M. Kovačine — te molim g. predlagača da ih pročita,
odnosno obrazloži.
Šumar g. Kovačina: Prvi moj predlog tiČe se uredjenja
pitanja promaknuća činovnika krajiških imovnih obdina
analogno propisom valjanim u tom pogledu kr. držav. šum.
činovnike.


Slavna skupštino! Kako se je do sada slabo pazilo na
zaslužena promaknuća šumarskih činovnika krajiških imovnih
obćina — a tobože sve na račun toga, da im još nije status
uredjen — svakome je šumaru dobro poznato.


Bude li koji kandidat šumarstva imenovan kod koje
imovne obćine vježbenikom, biti će, a i to samo, ako mu




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 451 —


sreća posluži, za 4—6 godina službovanja promaknut i na
čast šumarskoga pristava. Nu imade ih koji su to tek za
8—10 godina polučili. Pa ipak, i onda kada je imenovan pristavom
u XI. činov. razredu (nakon 4—8 godina), on je sada
tek ono, sto i svaki stražmeštar sa t. z. činoničkim certifikatom.
Pitam sad, kako se to slaže sa zvanjem i naobrazbom jednoga
šumara? Ovo je prava ironija današnjega vijeka. Pa ako taj
bivši vježbenik još i dalje tako napredovao bude, riedko će
kada i iza 10 godišnjeg službovanja biti imenovan šumarom.
—- Redovito to traje 11—15 godina. On dakle dolazi tada u


X. ćinovni razred tek onda, kada drugi činovnici — već stoje
ili bar očekuju promaknuće u IX. dapače i VIII. Činovni razred.
A uza sve to — ovim mu je imenovanjem — u pravilu
daljnje promaknuće skoro i nemoguće - jer samo su riedki
sretnici, oni imovinski šumari, koji dozive imenovanje nadšumarom
a pogotovo šumarnikom. Obično takav — kao šumar
ostari —-a i umre.
Istina g, 189*. uredjen bi i kod imovnih obćina nieki
privremeni status — nu taj je ostao tajnom — niti je objelodanjen
da bi se bar svaki onaj, koji osjeća, da mu je
krivo učinjeno—bio mogao za vremena potužiti. Zato jao si
ga onome, koji je onda zapostavljan.


S druge strane i opet koli ugodno je čuvstvo onoga činovnika,
koji je uvjeren da mu je eksistencija osigurana zakonom
i pravednošću, koje mu zajamčuju i postepeno zasluženo
promaknuće — bez borbe — i poniženja.


Gospodo! Imade danas imovinskih šumara, koji su već
navršili 18—25 godina službovanja, a uvjek su još kao takovi u


X. činovnom razredu, dok n, p. i kod niše državne šumske
uprave, činovnici već za 12—14 godina stoje u IX, a sa 18
godina službovanja bar u VIII. činovnom razredu.
Da se dakle već i u tom pogledu zakon o t. zv. ravnopravnosti
šumarskih činovnika krajiških imovnih obćina, sa
činovnicima državne šumske uprave provede, predlažem




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 452 —


»1. da se visoka kr. zemalj. vlada poseb


no m predstavko m umoli , d a n a temelj u
zakon a i pravednost i ured i statu s šumarski
h Činovnik a imovni h obćina ;


2, da se i ti činovnici ureda radi, nakon
odgovarajućeg broja službenih godina,
analogno kr. drž. šumarskim činovnikom,
pr omaknu u višje činovne razrede, a i do
sada zaostalim, da se to promaknuće pr vednim
načinom osjegura, i


3. da se X. plačevni razred za činovnike
ustanovi kao najniži činovnički plačevni
razred.
Predsjednik : daje riječ g. sumarniku Slapničaru:
Članak 20. zakona o činovnicima imovnih obćina jasno propisuje, da
beriva šumarskih činovnika krajiških irtovnih obćina ne smiju
biti manja od držav. šumarskih činovnika. Potakne li daicle
šumarsko društvo to pitanje, onda treba samo zahtjevati da
se spomenuta zakonska ustanova u cielosti obdržaje, a prema
tome valjalo bi onda i nazočnim predlogom postupati.


Predsjednik: Pošto se više nitko ne javlja za rieč,
pitam prima li skupština spomenute predloge g. Kovačine
(Primaju se). Prelazimo tim na drugi predlog istoga gospodina
»Glede uredjenja zemaljskih lugarnica i obskrbe obćin. lugarskog
osoblja«.


Šumar, g. Kovačina: (čita) Šumari imajući dmomice
posla sa lug. osobljem, najteže osjećaju današnju oskudicu na
valjanom i svome zvanju doraslom lugarskom osoblju. Valjan i
zvanju dorasao lugar, desna je ruka svakome šumaru, on će
mu prištediti i mnogi posao i trud, dok mu loš i nedorasao
lugar i opet zadaje sto briga i posala. U kratko valjan je
lugar od velike vriednosti. Zalud se šumari trude oko unapre
djtnja šum. gospodarstva, ako im sume stoje pod nadzoromI ažkom loših i zadaći nedoraslih lugara, koji će već i samim
svojim neznanjem ili nemarom onemogućiti i najbolje namjere
službodavca.




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 453 —


Danas se u nas još skoro izkljucivo rekrutiraju lugari,
samo od samoukih kandidata. Mnogi njih tek da znade i pisati,
a uz to je i danomice sve to manji broj onih ozbiljnih, treznih
i voljnih ljudi, koji bi se htjeli posvedivati težkom a i pogibeljnom
lugarskom zvanju svom požrtvovnosti i iskrenošdu.
Javljaju se cesto, tek ljudi bez zanimanja, u misli, da de tako
iiajbolje proljenčariti život, ili i opet ljudi, po zanatu strastveni
krivolovci, a koja ih nesretna strast onda cesto dovede i do
zvierokradstva, a i nepoštenja u službi. Kod primanja u službu
svaki se njih pokaže oduševljen po šumu i marljiv, svaki se
prikazuje mudrim, ta nijednom ne stoji na čelu zapisano, kakov
u istinu jest. Kontrolom pako samo se rijedko onda kasnije
još i koji popravlja, a uz to je to često ved i prekasno.


Skrajna je s toga nužla, da se ved jednom i u nas ustroje
na zemaljski trošak lugarnice, tim vise, što nas iskustvo upuduje
da dosadanji t. zv. privatni tečajevi toj potrebi u istinu
odgovaraju a niti odgovarati mogu.


Savezno s tim osnudem lugarnica stoji onda svakako i
pitanje obskrbe toga osoblja. Težkom i odgovornom zvanju lugara
samo se nerado danas posveduje ozbiljan i dovoljnim
znanjem spreman čovjek, nije li mu pri tom i sama eksistencija
primjereno osjegurana. Lugar, koji oskudieva na hrani,
odjedi, obući, i u obitelji, ne može sigurno ni svoje zvanje
vršiti, kako to interes stvari traži.


Predlažem s toga;


1. da se visoka kr. zemalj. vlada svrsishodnom
predstavkom umoli, da čas f>rije pristupi
osnivanju toli potrebnih nam lugarnica.
2. da shodnim načinom uredi pitanje beriva
lugara kod krajiških imovnih obdina, analogno
onim lugarskoga osoblja kr. državne šumar
uprave, i to toli u pogledu beriva koli i p r o m a k-
n u d a.
Nadzornik g. Kern. Predlaže da se ovi predloži
ustupe upravnome odboru družtva, na dalnje i shodno uredovanje.
(Prima se).




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 454 —


Šumar g. Kova čina: (Čita dalaji predlog u pagledu
dokinuda službenih jamčevina kod imovnih obćina).


Slavna skupštino! Već se vise godina punim pravom prigovara,
da je polaganje t. zv. službovnih jamčevina, velik
teret po činovničtvo krajiških imovnih obdina. Teret, koji
štetno upliva naročito i na njihovo materijalno stanje. Ovi su
prigovori našli izražaj i u posljednjim brojevima »Šumarskoga
lista«, u člancima g. A. Ugrenovida st., u kojima se traži dokinude
uplate, a povrata jur položenih tih jamčevina, i to temeljem
zakona od 2. travnja 1904. čl. VII., na temelju kojega
je kr. zemalj. vlada, obustavila naredbom svojom od 12/8.
1904, br. 51294. te jamčevine i za zemaljske činovnike.
I tako danas samo činovnici krajiških imovnih obdina moraju
još i taj teret nositi, a sve to bez prave svrhe.


Ne du medjutim o toj temi ovdje duljiti, jer je to i onako
obde poznata i jasna stvar, ved du se jedino obazreti na onaj
prigovor, skojega se navodno polaganje i povrata ved položenih
jamčevina nije moglo dokinuti odnosno provesti.


Zakonom od 11. srpnja 1881. o krajiškim imov. obdinama
istina nomirano je i polaganjo tih službovnih jamdevina po
činovnicima im obdina, ali je istodobno i §. 9. istoga
zakona jasno odred je no »da glede jamstvene
dužnosti i glede povratka službovnih jamčevina valjaju propisi,
postojedi u tom pogledu glede službovnih jamčevina državnih
činovnika.«


Tim je dakle paragrafom i činovnikom kraj. imov. obdine
ved zajamčeno, da i za njih vrijede i glede službovnih jamčevina
i njih povratka — isti oni propisi, koji i za državne činovnike
— dakle je vid i tim zakonom dozvoljena i obustava polaganja
kao i povrata jur uplaćenih jamčevina i za imov. činovnike
—pa stoga se nemože dosta osuditi —zašto se neopravdano
pridržane, a po dotičnike baš i ubitačni taj propis o jamčevinama,
još uvijek i to samo za činovnike krajiških imovnih
obdina podržaje u krijeposti. S obzirom na to predlažem :
»da slavna skupština stvori zaključaiv, pošto




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 455 —


je obustava daljneg polaganja jamčevina i
povratak ved položenih u što kraćem vremenu,
životno pitanje šumarskih činovnika
krajiških imovnih obćina — da se vis. kr. zemaljska
vlada umoli, za odredbu, da polaganje
tih jamčevina čas prije dokine.«


Šumarnik Mocnaj, preporučujući taj predlog na prihvat
predlaže, da se odnosna predstavka uruči Njegov,
prenzvišenosti g. banu po posebnom odaslanstvu upravnoga
odbora. (Prima se)


Šumar g. Kovačina (Oita i predlaže nredlog u
predmetu uredjenja pitanja o dnevnicama i putnim paušalima
šumar, činovnika krajiških im. obćina.) Slavna skupštino ! Raznimi
naredbami vis, kr. zem. vlade, ustanovljene su putne
dnevnice šumar, činovnika krajiških imovnih občina, za službena
putovanja unutar područja imov. obćme, kao i izvan
medja iste. Ove se dnevnice dijele na podpune, stegnute i paušalirane
dnevnice.


1. Podpune dnevnice obredjuju se samo onda kada činovnik
službuje izvan obsega imov. občina, na udaljenost preko
16 kim. od medje imovne obćine, bio on tamo izaslan od gosp.
ureda ili šumarije
2. Stegnute dnevnice obredjuju se činovnikom gosp. ureda
uvijek bez razlike udaljenosti, izim slučaja zaračunanja podpunih
dnevnica, dočim činovniku šumarije jedino onda kada obavlja
posao u obsegu šumarije ili imovne obćine koji nespada
u redoviti djelokrug dotičnoga činovnika, ili izvan medje šumarije
ili imovne obćine do 16 kim. udaljenosti.
U slučaju pod 1. dozvoljeno je zaračunanje kilomttrine,
paušal za uzdržavanje konja uživajućem činovniku od medje
imovne obćine odnosno šumarije, samo za službovanje izvan
redovitog djelokruga.


3. Paušahrane dnevnice samo su opredieljene za činovnike
šumarija, koji uživaju putni paušal i to u takovoj mjeri, da
doiičnik ima pravo na zaračunanje, kod puta preko 8 kim.


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 456 —


na jednu četvrtinu podpune dnevnice, a same preko 16 kim.
dobije polovicu podpune dnevnice.


To su uredbe iz absolutističke dobe, kada se je možda
mislilo, ds bi se dotični činovnik inače obogatio. Ovo je velika
nepravda. — Zar činovnik ne treba trošiti i na udaljenost
izpod 8 kim. ili izpod 15 kim. baš jednako kao i preko 8 ili
16 kim.? Prevali li pako i dva puta po 15 kim. do mjesta
poslovanja, ne obzire se naredba ni malo na to. Ili zar činovnik
šumarije može drugačije živjeti od onoga gosp. ureda.


čovjek i jedan i drugi i jednake dužnosti vrše. Tako se


n. p. dog)di, da izaslan činovnik gosp. ureda u bliži srez
— do 8 kim. zaračuna stegnutu dnevnicu a onaj od šumarije
ništa, ma da su jedan i drugi prevalili isti put. U kakvom su
nepravednom razmjerju odmjerene te dnevnice naprama ostalom
činovničtvu — jasno je, dok n. pr. obd. pandur obavljajuč
službu u mjestu dobiva odštetu od 1-60 K - to činovnik šumarije
mora prevaliti 8 kim. puta, dok dobije i 1 K, 1*75 i
2 K. — Pa ipak kakav je posao jednoga i drugoga njih. Takove
bi se anomilije danas ipak več morale dokinuti. Prošla
su vi´emena, kad si se mogao za groš šajna najesti i napiti.
S obzirom na sve to dakle predlažem: »da društven i
odbor sam izradi, te visokoj kr. zemalskoj vladi
podnese potanki i pravedni nacrt glede zaračunanja
tih putnih trškova a napose i dnevnica.


Nu sad da nastavim. Šumarniku i nadšumaru gospod.
ureda i upraviteljem šumarija imov. obćina, opredeljeni su još
putni paušali za uzdržavanje t. z. službenih konja, od kojih
su prvi po dva, odnosno po jednoga obvezan držati. I ova je
naredba već odavno zastarjela. Paušal za upravitelje šumarije
iznaša 700 K godišnje. Tai je mogao dostajati možda još prije


15. godina — nu danas ni za 700 for. nisi kadar uzdržati
konja. Ciena krme, zobi, stelja danas su već na trostruku
cienu poskočile. Stelja stoji koliko i sieno. Zob još skuplja.
Gdje su pako onda još i troškovi nabave i uzdržavanje kola,
konjske opreme, pokrivača, podkivanja i. t, d. A na slugu kao


ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 457 —


da se u obće nije ni mislilo, a ipak taj sam pozoblje 400 kruna.
A to sve lih radi konja. Sretan doista po tome samo onaj
šumar, koji ne mora držati konja. Odredjeno je držanje konja


— ali nije ujedno iztaknuto i to, odkuda ga i nabaviti. Kedovito
se dakle dotičnik mora zadužiti ili petljati erar, da mu
dopusti kojeg erarskih lošijih konja, pa onda i opet biti u
vječnom strahu za nj. A pogine li konačno takav konj ili se
konačno iztrosi i obnemogne — od kuda opet drugog nabaviti?
Šumar niti može niti imade prilike baviti se konjogojstvom.
Sve to znači pako činovnika ne samo materijalno ved
dobar dio i moralno uništavati. Da se tome doskoči, valjalo
bi urediti slobodne podvozne prilike, pak zato predlažem, da
se viškoj vladi i u tom pogledu podnese predstavka,
molbom da se ti t. 7Y. paušali za uzdržavanje
konja dokinu, a odredi zaračunavanje kilometri
ne, uz propisane dnevnice, kako je to i za sve
ostale zemaljske činovnike odred je no«.


Savjetnik g. Kuzma. Mislim, da bi se i ovoj želji
moglo najsgodnije tako udovoljiti, da se i u tom pogledu šumarski
Činovnici krajiških imovnih obćina izjednače s onima
kr. držav. erara, gdje se bas sada radi o novo uredjenju tih
paušalija i dnevnica, prema kojima de najmanja dnevnica iznašati
6 K za nižje činovne razrede, dočim kod viših činovnika
ostaju onakove kao "to su bile i dosada. A moglo bi to
nzsliediti takodjer pozivom na ustanove članka 20. zakona o
imovnim obeinama


Predsjednik : Prima li skupština predloge g. Kovačine
u smislu dodatka g. savjetnika Kuzme (Prima se)
Rieč imade sada g. šum. nadzornik V. Dojković da stavi
predlog.


Nadzornik V. Dojković: Obzirom na to, da je materijalna
i moralna eksisteneija i položaj sadanjih i budućih
abiturienata naše kr. šumarske akademije obezbijedjen samo
onda, ako ista bude podignuta i u pogledu trajanja nauko




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 458 —


vanja na istu visinu na liojoj već danas stoje ostale šumarske
visolie škole u Austro-Ugarskoj monarkiji, to predlažem, da
se vis. kr. zemaljska vlada umoli, da izvoli ved
[)ooetkora iduće godineičetvrti naukovni tečaj
na k r. hrvatskoj šumarsko] akademiji o ž i v o-
t vo riti.


Držim da taj prtdlog ne treba još i dalje obrazlagati.
Izvolite ga dakle prihvatiti. (Prima se jednoglasno).
Predsjednik : Pošto dalnjih predloga nejma, pitam, želi
li nsožda još tko riječ.


Profesor g. I. Partaš G. vlast, šumarnik Sacher
poslao je ovdje dva primjerka kombiranog slu .benoga znaka,
za nadzirače lova i lugare. Jedan veći, drugi manji, jedan za
prsa, drugi za šešir. Moram redi, da su doista praktični, a uvedeni
su ved kod osoblja gospoštije dolnjomiholjačke, dok su
oni znakovi što su danas službeno propisani nezgodni. Zato
ponukan po g. Erny-u iznašam ovime predlog, da se od
strane družtva visoka vlada na te znakove upozori
time, nebi li možda takove propisala, u
mjesto dosadanjih oblig at ornih znakova za sve
lugare i nadzirače lova u zemlji. (Komad ovih
stoji danas 2 krune).


Preds j ednik : Primate li gospodo taj predlog ? (Prima
se). —Čast mije sada još konačno slavnoj skupštini prijaviti, da su
nam stigli brzojavni pozdravi sliedede gg. članova; Šum. nadzornika
g, Vraničara iz Vukovara, šumara g. G. Vaca u Pisaroviui
te šumarskoga pristava J. Jerbida iz Otočca. (Zivili!)


Pošto je time i dnevni rtd nazočne skupštine izcrpljen,
to ju zahvaljujudi gospodi na ustrajnosti i sudjelovanju — ovime
proglasu jem zaključenom.


Družtvene viesti.


Sjednicu upravnoga odbora đružtva; sazvao je predsjednik
ilružtva presvietli g Marko grof Bornbeles, za dne 28. listopada. Na