DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Š^mafsM llil Br. 12. u ZAGREBU. 1. prosinca 1906. God. XXX Pretplata za nečlanove K 12. na godinu. — članovi «umar. družtva dobivaju iist hezplatno. — članarina iznaša za utemelji lelj a K 200. — Za članove pod upi rajuće K 20. - Za redovite ("danove I razreda i\ hl i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. -2. i K i. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lngarslsi viestnik" dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predajednietvo đružtva. Dvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Kod višelsratnog uvrštenja primjerena popustbina. Izlet u turopoljski lug. Dan prije obdržavanja ovogodišnje glavne skupštine hrvatsifoslavonskoga šumarskoga družtva, na dne 17. rujna, odredjen je bio, dobrohotnom privolom plemenite obćine Turopoljske, skupni poučni izlet družtvenih članova, u š imu te plemenite zajednice, a napose i u diljem naše domovine obde poznati „Turopoljski lug" Izletu je prisustvovalo oko 40 družtvenih članova. Sastanak bio je odredjen za 8V2 sati jutrom na državnom kolodvoru u Zagrebu. Nepovoljno i neprijazno kišovito vrijeme uzrok bi, da su u zadnji čas njeki prijavljenih učesnika od izleta odustali, ostavši u Zagrebu. Smjestiv se učesnici, u reservirane im po željezničkoj upravi posebne vagone redovitog vlaka, što vozi u Sisak —Brod, ter projuriv u ugodnom razgovoru Savu, zatim željezničke postaje Odra—Velika Gorica i Mraclin, dospješe nješto prije V^IO sati prije podne do postaje »Lekenik«, gdje ih je dočekaou ime plemenite obdine pozdravio, domadi nadšumar i član družtva g. Emil pl. Mihaljevid. Posjedavši na čekajuča ih kola, odpute se odmah preko sela »Lekenik Erdodjanski« i Lekenik Turopoljski — u šumu turopoljski lug, i to najprije u šumski predjel Bok, od kuda je nakon kratke stanke i male okriepe, nastavljen kolima, i to |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 466 — žali bože po najvedoj kiši, put po t. zv. glavnoj liniji kroz lug, te onda preko sela Kude, Vukovina u Veliku Goricu. Ukupna površina »Turopoljskoga luga« iznaša danas samo još 6941 rali, od toga odpada na čisto šumsko tlo 6772 rali, a ostatak i to 125 rali na pašnjake, 156 rali na potoke, puteve i neplodno tlo, a 386 rali na šumske livade, ostaje dakle po tom Čista šumska površina od 6275 rali, nu i od ove če se površine još dalnjih 600 rali izkrčiti i u livade pretvoriti, tako da de onda plemičkoj občini konačno preostati samo još 5675 rali prave šume. Još godine 1892. bila je malo ne sva ta šumska površina obraštena prastarimi hrastovi, jur davno sječi dorasli mi, koji je vlastnikom služio poglavito za pašu i žirenje njihove brojne stoke i krmadi. Što se samog osnuda i prošlosti te plemenite zajednice tiče, to ona potiče iz 13 stoljeda. Predji današnjih turopoljskih plemida bili su onda stražari kraljevske tvrdjave na »GriČu«, u današnjem Zagrebu. Za nagradu za tu službu, dobiše onda i na uživanje onaj posjed, koga još i danas posjeduju. Napose izkazali su se Turopoljci i za vladanja kralja Bele IV. u ratu protiv divljih Mongola, te ih kralj priznavajudi im te njihove zasluge, riešio onda za uvjek dalnje stražarske dužnosti na »Griču« a podjedno nadario i odlikovao plemstvom. Usljed neprestanog ratovanja s Turcima, nestalo je tim plemidem mnoga povelja, pa im je s toga kralj Ferdinand I. god. 1560. onda ponovnom darovnicom priznao sva njihova stara prava, povlasti i posjed, u koja su prava i posjede iste godine i ponovno svečanim načinom uvedeni. Spomenuta g. 1560. još je i tim važnija postala po njih, što su se te godine stranom usljed navala turaka a stranom pod pritiskom bana i zagrebačkoga kaptola kao i mnogih drugih hrvatskih velikaša, sjedinili u posebnu župu (obdinu) pod sliedečimi uslovi; 1. Svi su turopoljski plemidi jednokrvna brada medju sobom. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 467 — 2. Sve njihove medjueobne pravde resava konačno sam njihov župan (komeš), pravo priziva stoji jedino još na velikoga župana županije zagrebačke. 3. Sve pravde odnosode se na oštećenje bilo skupnog, bilo osebujnog njihovog imetka — vode se o skupnom trošku, 4. Župan sudi svakomu zločincu, koji se uhvati na činu unutar njihovoga teritorija, 5. Porez razporezan u zajedničke svrhe — u koliko se nebi svojevoljno uplatio, utjerati de se silom. 6. Župan dužan je prava i interese njihove toli pred kraljem, koli i pred hrvatskim i ugarskim saborom braniti. Troškove nosi zajednica. U tom im je smislu kasnije i kralj Rudolf g. 1582. po tvrdio prvi statut — a to je podjedno bio i temelj kasnijoj jurisdikciji plemida turopoljskih. Kada su se vremenom upravni poslovi plemenite zajednice sve više umnažali, prideljen bje županu još i posebni magistrat — u kojemu bijahu namješteni župan, podžupan, bilježnik, fiškuš, fiškal, 12 prisežnika, kapetan, kaštelan, 4 šumska čuvara i 120 gardista, a godine 1748 postavljen bi još i posebni blagajnik. Današnja organizacija zemljištne zajednice, plemenite ob- dine turopoljske, osnovana je na zakonu od 1. svibnja g. 1895., službeni joj je naslov »plemenita obdina turopoljska« (universitas nobilium campi Turopolje). Ona se sastoji iz ukupno dvadeset i dvije plemenite sudčije. Osim skupne imovine, imade i svaka tih sudcija i posebnu svoju skupnu imovinu. Nepokretna imovina ukupne plemenite obdine turopoljske, kao što i nepokretna imovina pojedinih plemenitih sudčijah je nerazdieliva, ter se ne može ni zaključkom ovlaštenikah razdjeliti medju pojedine ovlaštenike. Zastupsstvo pl. obdine turopoljske sastoji se iz 36 biranih članova. Na čelu stoji župan koji se bira izmedju članova zastupsva, na vrieme od deset godina. Županu je pridržano pravo neposrednoga nadzora nad imovinskom upravom pojedinih plemenitih sudčijah. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 468 — Plemenita obdina ta stoji pod neposrednim nadzorom kr. zemaljske vlade. Ustanove tičuće se ovlašteničtva, uoraveuživanja propisane su posebnim statutom. Medju najvažnije ustanove toga statuta valja svakako ubrojiti i namještenje t. zv. fiskusa, koji je bio do najnovijeg doba podjedno, zajedno sa blagajnikom, te Četiri šumska čuvara, upravitelj plemidkog šumskog posjeda u »Lugu.« Drvo se je plemićem medjutim doznačivalo samo po županu. Glavni šumski prihod bijaše od pamtivieka žiropaaa, pak se na tome do najnovijega doba osnivalo i čitavo gospodarenje u »Turopoljskom lugu«. Bilo je to i posve naravno, pošto su Turopoljci več od vajkada nalazili glavnu svoju privredu u uzgoju svinja — posebne priznane svoje pasmine. Štetno je bilo pri tom po bududnost šume naročito to, da su se žirorodni stari hrastovi čuvali, a za gradju doznačivali uvjek mladji, dakle i potpuno zdravi hrastovi. Branjevina u obde nije ni bilo, i tako se je čitava ta šuma sve više i više pretvarala u žirovnjak, prastarih, i davno za sječu jur doraslih hrastova. U takovom je stanju bila ta šuma onda i sve do najnovijeg doba. Zastupstvo na zajedničkom ugarskohrvatskom- saboru izgubili su Turopoljci g. 1848., a jurisdikciju g. 1874. Po prvi put izradjena je za »Turopoljski lug« njeka vrst šumsko gospodarske osnove g. 1875., koju je i kr. zemaljska vlada g. 1876. potvrdila. Obhodnja ustanovljena je pri tom sa 80 godina uz razšestarenje čitave površine na razmjerne sječine. Usljed prastarosti, te sve većeg giuuća hrastova, snižena je onda dozvolom zemaljske vlade g. 1878., ta obhodnja od 80 na 4o godina. Godine 1892. pako naloženo bi Turopolju, da za svoje šume dade israditi novu, stanju sume i potrebam vremena odgovarajuću šumsko-gospodarstvenu osnovu. Ova je osnova u istinu u glavnom g. 1895. i izradjena. Obhodnja utanačena bje SH 120 godina. Uporabno doba stare šume sa 40 godina. Veličina godišnje sječine prema tome sa 126´45 rali. Užitni postotak za tekući prihoda 42´8o/,, na |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 469 — raeiin predhvata sa 57 2»/, koji razmjer i danas još vriedi. Uživanje predhvata počin Ije tek 1952, a svršava g. 1994. Godine 1896. oživotvoren je kod pl. obćine Turopoljske (>nda i posebni šumar.sRi ured, koji je za dalnje dvije godine svršio i poslove oko nutarnjeg Uredjenja, kao i najvažnije radnje u »Lugu« kao i po o^^talim šarnama pl. sudčijah. Pod upravu toga ureda naime ne spada samo »Lug« ved i sve šume što ih posjeduju još i pojedine sudčije (sela), od kojih n. pr. sud6ija Mraclin imade preko 2000 rali, sudčija Kurilovec—Lomnica svaka preko, lOOO rah, sudčija Lukavec preko 700 rali i t. d. a uz to postoji onda još i t. zv- »Skupna Draga«, koja je vlastnost pet sudčija i t. d. Pravi rad šumskoga ureda započeo je ipak tek g. 1898. Ove je godine u obće . udaren i posve novi pravac svemkolik-oio gospodarstvu turopoljske obdine. Napose pada u to doba i dozvola još i sada trajude veleprodaje, kojim je čitava sječivna površina, odpadajuea glasom gospodarske osnove na razdoblje od g. 1895. do 19-4. bačena na jedanput na trg, a tim je obdina postigla najedanput kupovninu od 2,400.000 K. Ovo je ved i samom prastarosti šume opravdano, a uz to je uzsliedilo naročito i zato, da se pl. obćina Turopolje tim uzmogne i materijalno što prije i opet podignuti, a radilo se je pri tom i o provedenju mnogih po obdinu vrlo važnih kulturnih radnja, a napose 0 odvodnji, izgradnji šumskih puteva i mostova, regulaciji potoka, krčenju i pretvorbi stare zapuštene branjevine »Kozjak« u površini od 600 rali u livade i t. d. Osim ovih kulturnih radnja u samom »Lugu« znamenite su i radnje oko odvodnje velikih čistina »Krči i Vratovo«, koje su na taj način pretvorene u livade. Osim toga podigla je obdina, na račun novaca unišlih od gori spomenute veleprodaje, još i četiri nove kude, uredila je svoja sajmišta u Velikoj Gorici i Dubrancu, uredila gruntovnice i temeljne knjige — dozvolila znatne pripomoći za podizanje škola, nabavu plemenite stoke za razplod za ovlaštenike i t. d. a konačno uspostavljena je i t. zv. nepotrošivašumska glavnica, koja je do sada narasla na 1,147.758 K. a porasti de po svoj prilici još i za dalnjih bar 600.000 K. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 470 — Ukupno je pako obdina izdala od tako unišlih novaca od g. 1898.—1905. za šumske kulture 43.600 K., za odvodnju luga 23.668 K., za mostove 19,256 K., za uredjenje puta po glavnoj liniji sredinom »Luga« 34.538 K., za krčenje »Kozjaka « 35.702 K., za odvodnju livada Krči i Vratovo 22.926 K, za gradjevine 47.623 K., za uredjenje sajmišta 20.936 K., za uredjenje posjedovnika i temeljne knjige 4701 K., za regulaciju potoka Obdina, Buna i Vranid 30.334 K., za nabavu razplodne stoke 8760 K., za razne ine investicije (cestogradnje, nasipe na Savi, kanalizaciju Vel. Gorice i t. d.) 14,724 K., a osim toga razdjeljeno je i medju ovlaštenike 333.000 K., dok sama osobna beriva iznašaju sada oko 31.380 K., na godinu, a a porez 11.862 K. Ma sve da su izletnici sbog silne kiše, morali naumljeno pregledanje luga, ponješto skratiti, imali su usprkos toga ipak prilike vidjeti ne samo dielove još preostale prastare, a sada veleprodaji namenjene šume, kao što i koristni uticaj odvodnje na pomladak i mladje sastojine, zatim velike površine branjevina, sa proredama i čišćenjem, kao i dio krčenju namenjene zapuštene stare branjevine u Kozjaku, pa su si po svem mogli onda, uz živo tumačenje voditelja ekskurzije g. nadšumara Mihaljeviča, stvoriti i dosta jasnu sliku, o skroz racionalnom i svrsi shodnom radu i nastojanju današnje šumske uprave, kao i odnošajima, te bogatstvu ove staroslavne naše plemenite občine. * Na povratku kroz Veliku Goricu, dočekao je izletnike tamo i župan plemenite občine, presvietli g. Dr. Ljudevit pl. Josipovid, počastiv ih podjedno u ime plemenite obdine, u velikoj dvorani tamošnje čitaonice, gospodskim objedom, gdje su članovi družtva u prijateljskom razgovoru ostali, do polazka vlaka u Zagreb, kamo se zadovoljni, sa vidjenim, ma bas sbog nevremena i ponješto umorni, oko 7 sati na večer sretno vratiše. |