DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 469 — raeiin predhvata sa 57 2»/, koji razmjer i danas još vriedi. Uživanje predhvata počin Ije tek 1952, a svršava g. 1994. Godine 1896. oživotvoren je kod pl. obćine Turopoljske (>nda i posebni šumar.sRi ured, koji je za dalnje dvije godine svršio i poslove oko nutarnjeg Uredjenja, kao i najvažnije radnje u »Lugu« kao i po o^^talim šarnama pl. sudčijah. Pod upravu toga ureda naime ne spada samo »Lug« ved i sve šume što ih posjeduju još i pojedine sudčije (sela), od kojih n. pr. sud6ija Mraclin imade preko 2000 rali, sudčija Kurilovec—Lomnica svaka preko, lOOO rah, sudčija Lukavec preko 700 rali i t. d. a uz to postoji onda još i t. zv- »Skupna Draga«, koja je vlastnost pet sudčija i t. d. Pravi rad šumskoga ureda započeo je ipak tek g. 1898. Ove je godine u obće . udaren i posve novi pravac svemkolik-oio gospodarstvu turopoljske obdine. Napose pada u to doba i dozvola još i sada trajude veleprodaje, kojim je čitava sječivna površina, odpadajuea glasom gospodarske osnove na razdoblje od g. 1895. do 19-4. bačena na jedanput na trg, a tim je obdina postigla najedanput kupovninu od 2,400.000 K. Ovo je ved i samom prastarosti šume opravdano, a uz to je uzsliedilo naročito i zato, da se pl. obćina Turopolje tim uzmogne i materijalno što prije i opet podignuti, a radilo se je pri tom i o provedenju mnogih po obdinu vrlo važnih kulturnih radnja, a napose 0 odvodnji, izgradnji šumskih puteva i mostova, regulaciji potoka, krčenju i pretvorbi stare zapuštene branjevine »Kozjak« u površini od 600 rali u livade i t. d. Osim ovih kulturnih radnja u samom »Lugu« znamenite su i radnje oko odvodnje velikih čistina »Krči i Vratovo«, koje su na taj način pretvorene u livade. Osim toga podigla je obdina, na račun novaca unišlih od gori spomenute veleprodaje, još i četiri nove kude, uredila je svoja sajmišta u Velikoj Gorici i Dubrancu, uredila gruntovnice i temeljne knjige — dozvolila znatne pripomoći za podizanje škola, nabavu plemenite stoke za razplod za ovlaštenike i t. d. a konačno uspostavljena je i t. zv. nepotrošivašumska glavnica, koja je do sada narasla na 1,147.758 K. a porasti de po svoj prilici još i za dalnjih bar 600.000 K. |