DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 8 —


za 1 klop 0 8 je S =- 1-25
za 1 klop 0-7 je S = 1´42
za 1 klop 0-6 je S = 1-66
za 1 klop 0-5 je S = 2-00
za 1 klop 0.4 je S = 205
za 1 klop 0-3 je S = 3-33
za 1 klop 0-2 je S = 5-00


Prema tome dobivamo onda i površinu K što odgovara
za trajni brst jedne koze, ako cielu razpoloživu u tu svrhu površinu
pomnožimo sa obhodnjicom i koeficientom gustode sklopa,
Imademo li manje koza nego li je razpoloživa površina — to
se onda broj koza pomnoži sa brojem K, gornje formule a tim
se onda dobije površina koju treba za pašu izlučiti. Ovako dobivena
površina imade se onda razdjeliti sa brojem obhodujice


— a iznos nam onda predočuje jednogodišnju pasevinsku površinu.
To jest sve koze brste prve godine zajedno u prvom
brstiku, druge godine u drugom, trede u tredem itd. dok se
svi brstici jedne obhodnice nesvrše, a zatim se vračaju opet na
prvi brstik, koji se je medjutim opet oporavio.
Na taj se način može točno obračunati, koliko koza pojedinac
i na vlastitom zemljištu može potrajno odhranjivati.


Nu pošto u predjelih gdje po zimi imade mnogo sniega,
niti koze ne mogu na brst u šume i planine, to si seljaci za
to vrieme potrebni brst — nastoje na drugi način osjegurati


— i to kod nas obično nepovlaštenim prisvajanjem kitja od
jasena ili drugih listača — koje se suši ili kiseli za zimu. I u
tu bi svrhu dakle, da očuvamo branjevine od nasilja, bilo potrebno
opet posebne šumske sastojine izlučivati, i to polag načela
sitno šumskoga gospodarstva — i to na površinama odgovarajudim
broju koza u pojedinim poreznim obdinama. Sitne
šume od jasena i hrasta bile bi tomu najprikladnije. Ovaj bi
brst imao vlastnik koza dakako plačati, bilo po kojoj mjeri.
Neizpravan je uz to račun, ako se na svaku pojedinu
dušu računa po jedna koza. To je previše, a nije ni opravdano.
Znadem n. p. da se u Grobničkom polju gdje nejma koza ra