DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 10 —


grana. Treba mu uz to dati i prilike, da si stoku oplemeni, da
upozna med ratila, treba mu namaknuti trajne zarade gradnjom
cesta, željeznica, odvodnim radnjama — uz to pomodi i smanjenjem
nameta i inih dada.


U tom pravcu trebale bi da zajednički porade i oblasti, i
sabor, i državna i imovinska šumska uprava, pa i školacrkva.


U ostalom pako, ved je i blagopokojni naš Bogoslav Su.
lek, u znamenitom svom djelcu „Korist i gojenje šuma* pravom
iztaknuo„ da je koza nalik dobročincu, koji dva
puta više uzimlje, nego daje, i tako
po malo pospješuje konačnu propast
naroda * — a toga nemože mirne duše dozvoliti niti jedna
vlada, a sigurno nede ni naša. Mijo Krišković


nadšumar.


O uredjenju šuma i sastavku šumskogospodarskih
osnova.


(Nastavak II.)


Oraflčna triangalacija.
Kad je papir (kod katastralne izmjere se rabi t. zv. velin
papir) napet na stolu i dobro posušen, konstruira se najprije
sekcionalni okvir. Papir se na dasku napinje bjelanjkom,
obično od 2 jajeta, koji se dotle mjesa, dok ne postane
pjenom. Ta se pjena razdjeli po papiru i papir s namazanom
stranom na dasku položi, nabuhlosti sve izprave, i ostavi
sušiti.
Za kostruiranje sekcionalnog okvira imade veliko ravnalo
(Auftragslineal) sa noniusom.
Kod mjerila 1 : 2880 diagonala sekcionalnog okvira iznaša
32,016 palaca, što je na tom ravnalu i označeno.
Konstruirajud dakle sekcionalni okvir, povučem si približni
smjer diagonale i prenesem na nju njezinu duljinu 32,016 palaca.
Iz krajnih točaka te diagonale dobijem u sjecištu sa




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 11 —


800 i 1000 hvati t. j . u sjecištu sa 20 i 25 palaca, druge stranice
sekcionalnoga okvira. Za kontrolu izmjeri se i druga diagonala,
dobivena spajanjem konstruiranih uglova, i ako se
nadje veća razlika od Oj3 hvata ima se sekcionalni okvir ponovno
konstruirati.


Prigodom nanašanja stranica sekcionalnog okvira, radi
točnog saveza imaju se istodobno nanieti i palci i podatci triangularnih
točaka. Nama su poznate ordinate triangularnih točaka.
Mi te ordinate prenesemo na sjevernu i južnu, kao i na
iztočnu i zapadnu sekcionalnu liniju, pa spojimo, a sjecišta nam
dadu onda mjesto triangularne točke na stolu. (SI. XIII,) Isto
tako se i druge triangularne točke nanašaju Ove se triangularne
točke imadu za kontrolu gledom na ordinate ponovno
izpitati, pa takodjer osvjedočiti se, dali se medjusobne udaljenosti
dobivene računom, slažu sa onima na stolu.


Slika XIir.


Z.
K. XXII.
8921"
33


8921


360


892-1"´


360 = trigonometrička triangularna točka.
686´7 i 892´1 hvat = ordinate iz temeljnog triangnlarnog lista.


Prije nego li se počme daljni rad izmjere moraju se triangularne
točke i u naravi kontrolirati.


Postavimo li se na jednoj triangularnoj točki u naravi, na
koju centriramo odgovarajuću točku na stolu, orientiramo li
nadalje stol prema najdaljnoj točci, to rajoni na rudge toČke u




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 14     <-- 14 -->        PDF

\
— 12 —


naravi moraju sječi odgovarajuće točke na stolu. Neznatne
pogrieške do 0,3 hvata, koje najviše usljed prenašanja nastanu,
imadu se razmjerno razdjeliti, doSim se za vede pogreške
imade uzrok potražiti, —- da nisu možebiti ordinate iz
temeljnih listova pogriešno prepisane ili da nije možda točka
pogriešno ustanovljena, ili prigodom trigonometriČke triangulacije
pogriešno izračunana itd.


Spomenuli smo ved, da same triaugularne točke, kojih obično
najviše tri u jednoj sekciji imade, nisu za čitavu izmjeru dostatne,
nego da si glavni je točke moramo označiti sa masalami
(obične okrečene letve sa raznimi znaci, koje se obično u
drvene škrinje ili tokove, ukapaju u raznim udaljenostima več
prema terenu do 200 i 300 hvati.) Na temelju triangularnih
točaka opredjele se rajoniranjera spreda (Vorwartsschneiden) i
ove mašale na stolu sa dva rajona, koja neka se sjeku čim vise
pod pravim kutem a kontroliraju se sa tredim rajonom. — Orientacija
stola neka se uviek na najdaljenije točke obavlja. Pojedine
točke mogu se i sa postraničnim rajoniranjem (SeitAvartsschneiden)
opredjeljivati, ako je smjer orientacije dulji od sječistnih
duljina.


Akoprem se uviek na to pazi, da pojedina sekcija bude
dovoljnim brojem trigonometričkih opredjeljenih triangularnih
točaka providjena, nastane nekad slučaj, da se gdjekoja točka,
usljed kažimo odronjenja ili zlobnog oštećenja izgubi, pak nam
broj zaostavših točaka u sekciji nije dovoljan za sigurnu orientaciju.
II tom se slučaju poslužimo sa točkama iz susjednih
sekcija, i sa sjecištima na sekcionalnoj crti, koje izračunamo
polag dalje navedenih primjera.


Izračunati nam je n. pr. (Slika XIV.) rajon za orienti


/ iOU


t


Slika XIV.


^


(


% L--^^... -^~rr ^ -diJB


——




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 13 ranje
od trigonometričke točke A nalazede se u sekciji B. E.
prema trigonometričkoj točki B, ležečoj u sekciji AC. Da možemo
taj rajon u sekciji urisati, potrebno nam je izračunati
udaljenost EF .


U sličnim trokutima ABC i AEF stoji AE : AC = EF
: BC a iz toga = EF = AE . BC.
AC.


Buduč da su nam koordinate triangularnih točaka iz temeljnih
listova poznate, poznate su nam na temelju istih i
stranice trokuta AE, BC i AC.


Uzmimo drugi slučaj, da se ne možemo prema triangularnim
točkama susjednih sekcija orientirati, a u samoj
sekciji imademo dvie triangularne točke, koje spojene dadu
kratku bazu za orientiranje, to čemo radi sigurnijeg orientiranja
izračunati sjecišta C i F (Shka XV.) gdje produljena
baza sjede sekcionalne linije.


U sličnim trokutima ABE i ACD
je AE : AD = BE : CD
t. j . .CD = AD . BE I)
AE
U sličnim trokutima ABE i AFG je
AG : AE FG
: BE
t. j . FG = AG . BC . . . II)
AE




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 16     <-- 16 -->        PDF

~~ 14 —


Budud da su nam koordinate triangularnih točaka opet iz
triangularnih temeljnih listova poznate, lako nam je i stranice
trokuta AD, BE, AE i AG pomoču njih dobiti, pa uvrstimo
li brojčane vriednosti tih stranica u prvu, pa u drugu formulu,
izračun amo CD i FG.


U svrhu orientiranja sekcije valja rabiti CF. Postavimo li
Kaime stol u točki A i orientiramo ga prema točki B, to mora
brid ravnala dioptera pokrivati oba sjecišta C i F, onda je
orientacija pođpunoma.


Imada još više slučajeva, gdje nam je proračunavati pomoćne
točke, napomenuli smo samo ta dva, jer su u praksi
najobičnija, i jer se na temelju sličnih kombinacija i ostali
slučajevi riešiti dadu,


Bude li koja triangularna točka susjedne koje sekcije tako
blizu sekcionalne linije, da se može još vanjski rub nanieti, to
se ona pomodu koordinata na isti rub i konstruira i služi za
orientaciju.


O čim boljoj orientaciji ovisi i bolja izmjera, pa se za to
čim udaljenije točke za orientaciju uzimaju.


Kad je jedna sekcija podpuno triangulirana, može se otpočeti
sa samom detailnom izmjerom t. j . izmjerom pojedinih
čestica.


Pregledav si mjernik terrain, čestice itd. odlučiti će se ili
za umjeravanje čestica ili za šiljkanje ili kolČičanje, Pojedini
šiljci opredjeljuju se graflčnom triangulacijom, rajoniranjem
spreda. Mjernik se postavi na jednu točku (več od prija tri
»nguliranu masalu) povuče rajone pojedinih šiljaka i ubilježi
na rajon broj dotičnog šiljka; zatim se postavi na drugoj mašali
(razumije se naravno, da se uviek orientira i stol centrira)
rajonira po drugiput šiljke i naznači opet na rajon brojeve
šiljka. Sjecište tih dvaju rajona je mapiran šiljak. Ove se točke
označe sa finom iglom. Za vedu kontrolu rajonira mjernik njekoliko
kolčida i sa tredim rajonom.


Da se pojedini šiljci uzmognu mapirati postavlja figurant
sa kolčide po tekučem broju zastavu, te ju drži okomito tako




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 17     <-- 17 -->        PDF

15 —


dugo, dok mu mjernik ne da znak, i to u otvorenom terrainu
sa zastavom, inače sa trubljom.


Za zastave mogu se motke najviše do 4 hvata duljine
npotriebiti, docim se uporaba duljih zabranjuje, jer se nemogu
okomito držati.


Vizure neka se cim vise moguće prave na doljni dio motke.
Neka se gleda i na to, da se cim manje stajališta (Štanda) sa
stolom čine, a da se iz jednog stajališta stola, čim više točaka
(šiljaka) rajonirati mogu. Ima se nadalje i na to paziti,
da okretna os dalekozora bude uviek horizontalna, i da se brid
ravnala kad se uz njega fino zaoštrenom olovkom rajoni vuku
ne odmakne. Sjecište rajona neka bude čim okomitije, nu nikako
ne manje od 60," gdje je to pako nemogude, imade se
još jedan rajon iz koje trede točke povuci, ili se takov kolčid
na temelju drugih umjeri.


Važno je spomenuti, da je kod šiljkanja dozvoljena razlika
u duljini, povrh dozvoljene razlike u skrižaljci još + 0,2, tako
je n. pr, kod pravca od 140 hvati dozvoljena razlika : 0,26
(po skrižaljci) + 0,2 = 0,46 hvati.


Zavoji užih uzporednih čestica mogu se i putem traverziranja
mapirati. Figurant ide u pravcu dvijuh točaka koji je
pravac sa tri motke označen, a krajne točke kolčiČanjem
mapirane, pa postavlja barjak redom na svakoj medji, dočim


mjernik u što okomitijem pravcu rajonira, pa u sjecištu traverze
sa rajonom dobije mapirane točke. (SI. XVI.)
Slika XVI.


29 i 40 ==-- ko;«di
a b c d e f == rajoni
0 = motke u pravcu Siljaka broj


2-1 i 40 sa rajoniranjem unapred
mapiranima.




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 16 —
Zajedničke točke sekcionalnom crtom presječenih čestica


imadu se i u priključnoj sekciji uvjek na novo neodvisno od


predhodnog izmjeriti.


Ako su čestice umjerene, imadu se ove mjere uviek po


moću noniusa (trokuti sa noniusom) u mapu unašati, samo po


jedine kraće sa šestilom.


Mjere se redovito uanašaju na papir, kad je još napet na
stolu, nu ako bi mapa s kojega razloga s iste već skinuta bila,
ima se i usušenje papira u obzir uzeti.


Štaciouirauje.


Na mjestima sa ograničenim izgledom n. pr. u šumama
opredjeljuju se točke (masale) stacioniranjem. Poćima se iz
fiksne točke, pa se opet na fiksnu točku priključuje.


Kod štacioniranja neka se oštriji lomi izbjegavaju, medjueobne
udaljenosti neka budu približno jednake, pa se prema
tomu neka izbjegavaju štacioniranja sa stranicama vrlo nejednakih
duljina.


Osobito se ima paziti kod štacioniranja na to, da stol
bude točno centriran.


Poznato je, da se stacioniranje sastoji u tom, da se iz jedne
fixne točke kao početne točke — na točno orientiranom i centriranom
stolu rajonira sljedeća točka, i na nju prenese izmje
rena duljina, usljed čega je ova točka mapiranja (nakon malog
izpravka manipulacione pogrieške).


Rajon neka se izvan sekcionalne linije naznači, da bud«
orientacija na duljem rajonu sigurnija (to su t. zv. kontrolni
pravci).


Na tim načinom opredjeljenoj toČci, postavi se opet stol,
koji se orientira pomoću kontrolnih pravaca na prijašnju (početnu)
točku, povuče rajon na sljedeću točku, i prenese izmjerena
dištancija. To se opetuje do fiksne zaključne točke.


Stacioniranjem do zaključne točke ne će ova pasti upravo
u samu fiksnu, već od prije na stolu fiksiranu točku, nego će




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 19     <-- 19 -->        PDF

17


usljed neizbježivih pogriešaka nastati razlika, koja kod mjerila


1 : 2880 ne smije iznašati Vioo? u mjerilu 1 : 1440 pako
Vaoo´ ukupne duljine svih stranica, a ima se polag (SI. XVII.)
ista pogrieška razdjeliti. Izmjeriti nam je dio
poligona a do f. Označimo pojedine stranice sa : g^^g^ ^vii.
a, b, c, d, e i f, crte dobivene stacioniranjem sa /,
a´ b´ (" d´ e´ f´, napokon duljinu odklona sa ^ r"^ f
ff. Neka bude
ff := F = 3,0 hvati
ab´ + b´c´ + cd´ + d´e´ + e´f = S -= 900 hvati
to će biti razmjer konačne pogrieške prema svoti ,,/. i´.-i (^
duljinah stranica


F _ 3


=^ V, 300


S ~ 900
dakle razlika, koja je za mjerilo 1 : 1440 dopu





stiva, pa se smije razmjerno razdjeliti.
Neka bude nadalje:
ab´ = s = 210,1 hvati
ab´ -\-bc´ = 8´ = 376´3 hvati


ab´ ^-b´c´ -h c´d = s" = 618´2 hvati
ab´ + b´c´ -}" cd´ + d´e´ = s" = 790,9 hvati
ab´ + ´ H- c´d´ + d´e´ + e´f = S = 900,0 hvati
pa označimo li na duljine s, s´, s", s´" odpadajuče
odklone sa f, f´, f", f" to se vriednosti ovih
po sljedećim razmjerima opredjeluju ;


S : B = F : f ih 900 : 210,1 = 3´0:f
S : s´= F : f´ili 900 : 3763 = 3-0 :f´
S:s" = F : f´iU 900 : 618,2 = 3,0 :f"
S : s"´-=F: f´ ih 900 : 790,8 == 3,0 :f"´
čemu je
»a« i »f« = trigof
= 0,7 hvati = bb nometrički opređjef´
= 1,2 hvati = ec jene triangularne .


f" = 3,1 hvati = dd´
toćke, na stol pomoću
koordinata prenesene


f" = 2,6 hvati = ee´




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 20     <-- 20 -->        PDF

18 —


Povučemo li u točkama b´ c´ d´ e´ uzporednice bb´, cc, dd´


ee´ i na ove prenesemo izračunane izpravke, dobijemo točke
a, b, c, d, e i f, koje odgovaraju točkama u naravi sa dopustivom
razlikom.


Kod vede pogrieške imade se stacioniranje, u protivnom
smjeru obaviti.


Nakon izjednačenja i uklonjenja pogrieške, mogu se pojedine
točke dobivene samim stacioniranjem, opet za daljnje stacioniranje,
i to kao početne ili zaključne točke rabiti.


Poligoni sa kraćim — 20—40 hvati dugim stranicama
mogu se pomodu busole i stola preskakivanjem mapirati. Tu
je potrebno orientiranje stola sa busolom, pak nam je nuždan
odklon magnetičke igle poznavati. Praktički ustanoviti demo
magnetički odklon na sljededi način; Orientiramo stol na kojoj
grafički opredieljenoj točki ili u kojoj trigonometrički opredje-
Ijenoj točki prema drugoj trigonometrički opredieljenoj triangularnoj
točki, položimo u jugozapadni ugao sekcije (Slika XVIII.)
ravnalo dioptera, položimo uz njeg busolu, mičemo ravnalom
tako dugo dok sjeverna igla busole ne padne u 0 i označimo
smj ^ ravnala Aa.


Slika XVIII. Maknemo li sve
skupa, pa počnemo
opet isto iznova i svaki
put označimo snij´er
ravnala sa Aa,, Aa,„
Aa^ itsd., to nam srednja
crla svih tih smjerova
A a daje smjer
za orientaciju stola, jer
da bude stol busolom
orientiran, postavimo
busolu na smjer orien


tacije i okrečemo stol dotle, dok sjeverni kraj magnetičke igle
ne padne u O točku.




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 19 —


Ovako ustanovljen odklon vriedi samo za jednu te istu
busolu, rabi li se druga, mora se za nju i posebno odklon ustanoviti.


Ima se dapače kod jedne te iste busole odklon cešde kon-,
troUrati jer može biti nestalan.
Kod tla, koje sadržaje željezne rude i pokazuje nepravilne,
i odklone sa velikimi razlikami, ne može se busola rabiti.


Kod štacioniranja posjedovnih i obdinskih medja, mjere se
stranice dvaputa i uzme aritmetička sredina. Kod kraćih medja
može se za kontrolu druga mjera pravca i distancmetrom ustanoviti,
nu tako opredjeljena duljina služi samo za kontrolu,
pa ne može se po njoj mjeriti duljina dobivena neposrednim
mjerenjem, koja imade u svakom slučaju prednost.


Kod štacioniranja posjedovnih ili obćinskih medja nisu dozvoljena
štacioniranja u većoj duljini od hiljadu hvati (naime
priključkom samo na dvie stalne točke).


Stacioniranje u manjih duljina, smije se obaviti i tamo, gdje
isto prelazi sekcionalnu linijo, ako je isto probitačno, i kraj
već prije napomenutih okolnosti nuždno.


Ovi djelovi, koji su prešli sekcionalnu liniju kopiraju se
ea stola (i to još sa napetog papira) u drugu sekciju.


Radi olakšanja izmjere šuma većeg obsega, provide se
nadzorničtva izmjere busolom za mjerenje distancija, pa se stacioniranje
obavlja sa busolom, odčitavši uviek kut na objim
stranama magnetičke igle, dočim se distancija pomodju distancmetra
©predjeli.


Aritmetičke sredine kuteva urisavaju se pomoću transportera
u mapu, ali valja paziti, da su kutovi čitani busolom u
naravi, kutevi, što ih tvori magnetički meridian sa smjerom
stranice, pa prema tomu mora i transporteur biti najprije
u magnetički meridian postavljen.


Praktično ustanovljenje magnetičkog meridiana naveli smo


već prije. (Slika XVIII.).




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 20 —


Optičko mjerenje.
Optičko se mjerenje može rabiti, da opredjelimo distanciju
dviju točaka kod štacioniranja, nadalje u šumama, kod razštrkano
ležedih težatbenih Čestica, krsnih površina, iznimno i za
izmjeru posjedovnih medja.
Poznato nam je, da se distanc-metriranje sastoji u tom, da
se pomodu dva nitna križa horizontalna, i letve koja je razdje-
Ijeua po metričkom sustavu, neposredno distaneija izmedju dvih
točaka računom opredjeliti može.
Ovdje je napomenuti, da postoji skrižaljka, pomoću koje
dobijemo horizontalnu udaljenost na temelju odčitanog kuta i
odčitanja na letvi.
Sa dinstancmetrom može se kod mirnog zraka i povoljne
razsvjete daljina od 80 hvati opredjelivati.


Konstruiranje čestica na mapi i izvlačenje.
Kad je jedna sekcija vani umjerena ili šiljkana, kad je
dakle za jednu sekciju prednacrt gotov, sastavlja se polag prednacrta
mapa. Kod umjerenja sekcija nanašaju se mjere polag
brojaka naznačenih u prednacrtu i spajaju se odnosne točke
prema prednacrtu.
To spajanja biva razumije se samo sobom sa što finije zarezanom
olovkom, a onda tušom.
Izvlačenje sa tušom ima biti jednolično, crno, dosta flno
i točno, na ubodene iglom točke,
Pretanke opet linije nesmiju biti, da se prigodom konačnog
čišćenja, kad su sve radnje sa mapom gotove, ne izbrišu,
a ujedno neka se crte gledaju malo i a papir udubsti.
Sada se izmjerena crta izvlači podpunom crtom. Iznimku
čine one idealne posjedovne medje, koje se s nekojih razlogah
i polag nekih propisa, preuzmu s drugih nacrta, nadalje kruna
nasipa od željeznice, imadu se prekidanom crtom dotično točkano
izvuci.
Priključali sekcija.
Priključak izmedju dviju sekcija revidira se iz zajedničkih
oijčaka, koje su svaka za se neodvisno izmjere, pa se spojevi




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 21 —


prosjeci kroz sekcionaluu liniju moraju i slagati. Tako isto i
šiljci, koji su u svakoj sekciji za se mapiraai, moraju se podpunoma
slagati, dapače i prema razdiobi palaca na sekcionalnoj
liniji.


Nu ako su usljed manipulacije nastali med ju priključnim
sekcijama odkloni, ne vedi od 0,3 hvata, obave se izpravci.


Priključak ohćliiskih međja.
Obostrana izmjera kako občinskih, tako i zemaljskih medjah
— izmedju Ugarske i Hrvatske i Slavonije, valja uviek
u suglasje dovesti, i to: Najprije se gleda, da li se medjusobni
položaj točaka u palcima, koji se u mapama obiju obdina finom
olovkom izvuku, slažu. Dozvoljena je razlika kod grafične triangulacije
takovih točakah u obim obdinama 0,3 hvata, a u slučaju
stacioniran ja i 0,6 hvata, pa u prvom se slučaju nikakvi
izpravci ne obavljaju, dočim se u drugom slučaju imadu točno
izjednačiti. — Ako bi zajednička medjašna crta u jednoj obdiui
putem grafične triangulacije, a u drugoj pako stacioniranjem
opredjeljena bila, te ne bi gore navedena dozvoljena razlika
prekorečena bila, to se uviek ima pridržati grafičnom triangulacijom
dobivena medja dočim se točke dobivene stacioniranjem
prema tomu promjeniti imadu i u medjusobni sklad dovesti.
Ako bi se veda pogrieška pronašla, ima se izpitati i potražiti
uzrok, nu ako se ovakova pogrieška na vedi dio proteže,
imade se odnosna sekcija na novo izmjeriti.
Ako bi zajednička medja, u dvim priključnim obdinama,
u različitom mjerilu izmjerena bila, to se najprije mora medja
u vedem mjerila mapirana, u dotično manje mjerilo svesti.
U novije vrieme izmjerene medje, izjednačuju, odnosno uzporedjuju
se sa onima prijašnjih godina izmjerenim, pa se, ako
Bu pogrieške dopustive u sklad dovadjaju, jer se gleda, da se
stara medja, a prema tomu i prijašnja površina neke obdine
uviek pridrži, ako se na kakovoj pravnoj podlozi ne odcjepi ili
pripoji koja površina, što naravno površinu obdine onda promjeni.




ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 22 —


Posjedovni (indikacionalui) nacrt.


Posjedovni nacrt služi za to, da se glede posjedovanja
podatci iz mapa i prednacrta pregledao iztaknu, i za izrisavanje
mapa potrebiti podatci pruže. Oni služe nadalje kod
radnja procjene, sastavka gruntovnih uložaka, mjerničke reambulacije
i ocevidnosti.


Posjedovni nacrt je kopija mape. Mapa se naime fpojedina
sekcija) kopira, razreze na četiri, i priljepi na četiri lista
od Ijepenke.


Samo Ijepljenje biva tako, da se karton namaze riedkim
klajsterom, kopir-papir sa kopijom namoči u vodi. i položi na
list od Ijepenke i pazi da većih nabora ne bude, dočim manji
nakon osušenja izČeznu.


U posjedovnom se ne crtu bojadišu razne kulture prema
obstojećim propisima. Za označiti rudine, potoke, puteve itd.
rabe se ista propisna pisma, kao i za prednacrte.


Medje se u posjedovnom kao i u prednacrtu, uviek mnogo
deblje izvlače od kultura.


Posjedovni se nacrti sastavljaju obično u mjerilu mape, nu
ako se imena posjednika ne bi dala čitljivo i razgovjetno upisivati,
sastavljaju se i u većem mjerilu.


Ostalo što se na prednacrte odnosi izpustiti ćemo, jer
držimo, da nije napomena ovdje ni nuždna.
(Nastavak sliedi).


Kemizam drva.


Piše prof. dr. S. Bošujaković.
Predležeći, što historički, što kritički pregled o kemizmu
drva posljedica je moga — ako i prekidmga — 15-godišnjeg
rada u pitanjima pirogenetičkih reakcija drva. Sastav drva se
u raznim razdobljima i po raznim ljudima vrlo različito tumačio,
a to je uzrokovalo dakako i vanrednu raznolikost u
navodima glede uspjeha pirogenih pokusa raznih iztraživaoca