DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — Zajedničke točke sekcionalnom crtom presječenih čestica imadu se i u priključnoj sekciji uvjek na novo neodvisno od predhodnog izmjeriti. Ako su čestice umjerene, imadu se ove mjere uviek po moću noniusa (trokuti sa noniusom) u mapu unašati, samo po jedine kraće sa šestilom. Mjere se redovito uanašaju na papir, kad je još napet na stolu, nu ako bi mapa s kojega razloga s iste već skinuta bila, ima se i usušenje papira u obzir uzeti. Štaciouirauje. Na mjestima sa ograničenim izgledom n. pr. u šumama opredjeljuju se točke (masale) stacioniranjem. Poćima se iz fiksne točke, pa se opet na fiksnu točku priključuje. Kod štacioniranja neka se oštriji lomi izbjegavaju, medjueobne udaljenosti neka budu približno jednake, pa se prema tomu neka izbjegavaju štacioniranja sa stranicama vrlo nejednakih duljina. Osobito se ima paziti kod štacioniranja na to, da stol bude točno centriran. Poznato je, da se stacioniranje sastoji u tom, da se iz jedne fixne točke kao početne točke — na točno orientiranom i centriranom stolu rajonira sljedeća točka, i na nju prenese izmje rena duljina, usljed čega je ova točka mapiranja (nakon malog izpravka manipulacione pogrieške). Rajon neka se izvan sekcionalne linije naznači, da bud« orientacija na duljem rajonu sigurnija (to su t. zv. kontrolni pravci). Na tim načinom opredjeljenoj toČci, postavi se opet stol, koji se orientira pomoću kontrolnih pravaca na prijašnju (početnu) točku, povuče rajon na sljedeću točku, i prenese izmjerena dištancija. To se opetuje do fiksne zaključne točke. Stacioniranjem do zaključne točke ne će ova pasti upravo u samu fiksnu, već od prije na stolu fiksiranu točku, nego će |