DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 52 — dehidične grupe n njoj razviju. Reakcija sa HBr dokazuje, da je celuloza posve drugčije gradjeua od škroba. Napokon i koloidalnu kemičnu kiseliau i koloidalni alumin. trokis označujemo jednostavnim formulama SiOg i Alg O3, za što ne bi smjeli celulozu. (Nastavak sliedi). Četrdesetgodišnjica magjarskoga šumarskoga družtva. Ove godine obdržavana je glavna skupština madjarskoga šumarskog družtva, dne 9. prosiaca u Budimpešti, u vlastitom domu, kojom prigodom je družtvo — ujedno proslavilo 40godišnjicu svog obstanka. Sakupilo se preko 200 šumara iz svijuh krajeva Ugarske, a njekoliko i iz Hrvatske. Od prisutnika iztaknuti nam je: predsjednika družtva baruna Dezidera Banffija, kr. ug. ministra za poljodjelstvo Dr. Vatroslava Darany-a, grofa B^lu Keglevicha, bivšeg državnog tajnika Pavla Kissa, pod predsjednike Dr. Alberta Bedo-a i Alexandera Horvata, izaslanika austrijskoga državnoga šumarskoga družtva baruna Vilima Berga, ministerijalne savjetnike Gjulu Tomc8any-a, Josipa Havasa, Ivana Hirscha, te rektora visoke šumarske škole u Šdavniei Maksa Hermanna i šumarskog savjetnikaGjulu Kuzmu, koji je zastupao i hrv.-slav. šumarsko družtvo. Dnevni red ove jubilarne glavne skupštine obuhvaćao je: 1. Pogled na 40-godišnje djelovanje družtva, po izvješdu društvenoga tajnika. 2. Predloži upravnoga odbora: a) da se iz zahvalne uspomene, dadu, s obzirom na njihove zasluge stečene oko utemeljenja družtva, za družtvenu dvoranu izraditi slike: I. podpredsjednika grofa Bele Keglevicha i bivšeg podpredsjednika Dragutina Vagnera. b) da se na grobove pred spomenutih zaslužnih muževa u znak pieteta u ime družtva vienci polože; |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 63 — c) da se na račuu blagajaickog viška počamši od dojdude godine postepeno podigne zaklada od 25.000 kruna za bezplatna mjesta, u kojem srednjoškolskom internatu, za školovanje djece šumarskih činovnika. d) da se družtveni ukupni blagajnički višak od ove godine upotriebi u korist jur postojeće Vagnerove dobrotvorne zaklade. 3. Izvješde o djelovanju družtva od poslie zadnje glavne, skupštine. 4. Izbor desetorice odbornika koji u smislu društvenih pravila 0. g. iztupaju, ali se ponovno mogu birati i to p. n. gg, Gustav Bitner, Imro Csika, Layos Fekete, Jozsef Havas NS,ndor lUčs, Pavao Kiss, Bela Krajcsovits, Gabor Lž,szloffi; Izidor Madaja i Gyulu Simona. 5. Izvješće o izpitanju zaključnih računa za god. 1905. te predlog odnoseči se na proračun za godinu 1907. 6. Predloži glede buduće glavne skupštine i glede mjesta gdje će se ista 1907. godine obdržavati, te 7. Izvješće o uspjehu razpisanog natječaja iz kamata zaklade Franjo Deaka. Skupštinu otvorio je društveni predsjednik barun Desidor Banfij, te se u svom govoru osvrnuo na povjestni razvitak družtva. Prije 48 godina nije bilo madjarskog šumarstva, pak je i upravamadjarskog šumskog posjeda bila u tudjim rukama. Samo promicanje narodnog života i osvanula ustavnost, doprinesoše k razvijanju madjarskog šumarstva. Samo patriotičnoj revnosti Adolfa Divalda, Dragutina Vagnera i Alberta Bedoa može se zahvaliti, da se je prije četrdeset godina utemeljilo šumarsko društvo, koje ne samo u vršenju narodno gospodarvenog, nego i u vršenju patriotičnog rada vazda vršilo svoju zadaću. Od utemeljitelja koji su prije 40 godina radili oko osnovanja društva prisutan je još samo Alber Bedo. Nadalje se osvrće na pogibelj pokazujuće pojave protivne interesom šumarskog gospodarstva kao i zadaču šumarskog |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 54 — družtva, da svojom djelovitošdu mađjarsko šumarstvo štiti od svake pogibelji. Takova je pogibelj n. pr. je razkomadanje šumarskoga posjeda, i velika sklonost za krčenje sama, akoprem se dohodak šumskoga posjeda svakim danom sve većma diže. Nada se, da de šumarsko društvo kao dosada i u buduće, biti faktorom razvitka madjarskog obceg gospodarstva i madjarske narodne države. Zahvaljuje se iskreno u ime družtva ministru poljodjelstva Dru. Vatroslavu Daranju, što je svojim prisustvom počastio tu glavnu skupštinu. Pozdravlja nadalje baruna Geizu Podmanickoga bivšeg vriednog podpredsjednika društva, grofa Ivana Palfya koji je prije 40 godina prvu skupštinu otvorio, kao i sve ostale prisutnike. Družtveni tajnik Dragutin Burda izvješćuje o djelovanju družtva, od postanka t. j . od 9. prosinca 1866. Prava djelatnost započela godine 1867. time, što je zajedno sa zemaljskim madjarskim gospodarskim družtvom, izradilo osnovu u ono doba vrlo nuždnog šumskog zakona, kog je vladi predložilo. Ova osnova bila je temeljem šumskog zakona osnovanog 1879. koji je još i sada u krieposti. Sličnu ulugu igralo je družtvo i kod ustrojenja z. čl. XIX. od god. 1898. odnosedeg se na državnu upravu obćiitskih šuma. Veliku djelatnost pokazalo je družtvo i na polju madjarske strukovne literature. Družtvo je uviek podupirale interese šumskih činovnika, te je često puta na mjerodavnom mjestu, kada je trebalo svoju rieč ulagalo. Osim togu je svoje članove kao i njihove udove i sirodčad neposredno podpomagalo. članova imade ukupno 1966, od ovih odpada 950 na utemeljitelje. Družtveni imetak iznaša 875.000 kruna, a uz to posjeduje več 20 godina i svoj vlastiti domu Budimpešti (Alkotwany utcza broj 6.) Da je materialni uspijeh tako sjajan imade se najviše zahvaliti požrtvovnosti madjarskih šumoposjednika vlastelina i šumarskih činovnika. Nakon toga uzeo je rieč minister poljodjelstva Dr. Ignac Darany koj izrazuje veselje što je mogao toj jubilarnoj glavnoj |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 65 skupštini prisustvovati da može tom prigodom pozdraviti družtvo i pred-^jednika njegovog, a ujedno zahvaliti mu na patriotičnom i mudrom vodjenju društva, u kojem je i on suradnikom. Od srdca želi da društvo k dosadašnjim uspjehom, u buduće nove uspjehe stiče na polju domadeg šumskog gospodarenja, komu se danomice važnost sve većma povedava. On osjeća da stojimo pred novom dobom, da za šumsko društvo i za madjarsko šumsko gospodarstvo poćimlje novo doba razvitka Šumarstvo da čeka velika zadača u razvitku madjarskoga naroda. On priznaje, da sa šumarskim organima simpatizira, jer u njima vidi vjerne apostole madjarske ideje: prave graničare moderne Madjarske. Veseli ga, da pred glavnom skupštinom može tajniku Dragutinu Burdi za stečene zasluge na polju šutn. gospodarstvu po Njegovu Veličanstvu oodieleni mu viteški krst Franje Josipa na prsa pričvrstiti. Nakon što se je tajnik Dragutin Burda zahvalio na tom odlikovanju, prihvatila je skupština jednoglasno predloge upravnog odbora, iztaknute u programu dnevnog rada pod a, b, c, d. Iza toga sliedilo je izvješde tajuika o prošlogodišnjem djelovanju društva. ^Vlastelinski nadšumar Stjepan Csupor sa oduševljenim riečima predlaže da se ministru poljodjelstva Dru. Vatroslavu Daranvu izrazi zipisnički zahvalnost za njegovo blagotvorno djelovanje. Predlog koji bje po skupatini jednoglasno prihvaćen. Nakon jednog predloga baruaa Geze Podraaničkog, u predmetu lovačke obuke, prihvačeno je izvješde tajnika. Iza toga sliedio je izbor odbornika. Odabrani su ponovno svi članovi, koji su u smislu pravila izstupili bili. Zatim su odobreni računi od godine 1905. te ujedno prihvačen proračun za 1907. godinu. Za obdržavanje budude glavne skupštine opredjeljen je grad Pfecs, od kuda će se više izleta produzeti. Uz to dobilo je društvo poziv i od gospoštije Belje, nadvojvode Friederika i tvrdke H, S. Guttman. Nakon riešenja još njekojih manje važnih predloga, uzeo je rieč podpredsjednik AUbert Bedo, kao jedini očevidac četrde |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- S6 set-godišnjice, te se vatrenim i oduševljenim riečima zahvaljio barunu Desideru Banffju za mudro vodjenje društva, želedi da družtvo kao dosada tako i nadalje mnogo dobrih uspjeha pod njegovim vodstvom poluči. Poslie podne po glavnoj skupštini, obdržavan je u posebnoj dvorani svratišta „Hungaria" banket, na kojemu je izrečeno po običaju i mnogo oduševljenih patriotskih zdravica. C. Zajc, nadšumar. O uredjenju šuma i sastavku šumsko-gospodarskih osnova. (Nastavak III.) Stabiliziranje triangularnih točaka. Budud da su triangularne točke za izmjeru najvažnije, to se one stabiliziraju. Točke višega reda I. II. III. stabilizuju se odmah prigodom trigonometričke izmjere, dočim točke IV. reda, koje bas neposredno za potanku izmjeru služe, stabilizuju oni, koji potanku izmjeru obavljaju; dakle katastralni mjernici. Svaka se točka stabilizira, nu bude li stajalište iste u toliko iskvareno, da se središte iste ne može pronađi onda se ne stabilizira. Kod potanke izmjere postavljaju se trigonometričke točke takodjer i na drveda, i ta se naravno stabilizuju u vertikalnoj projekciji — od postavljenog znaka na drvu — na zemlju kalamirom. Kod poljgonalne izmjere (ista se u nekojim občinama u Ugarskoj*´ provadjala a valjda de se i provadjati, dočim kod kod nas se za sada ista ne rabi) stabilizuju se osim točaka do IV. reda i druge glavni je i važnije točke, a te zovemo točkama V. reda. ") Prelazi se polako k djelomičnoj theodolitnoj poligonalnoj izmjeri poput sada u Austriji postojećoj. |