DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Usušenje papira proračunava se za svaku sekciju (jer je u svakoj različito), tako, da se iznjere dulje i krade stranice sekcionalnog okvira sa t. zv. Auftragslinealom. (recimo »Prenosnim iliti nanašajućim crtalom") Pri tom de se pokazati na duljoj stranici sekcionalnog okvira razlike od 1000*" i na kradoj od 800", razlike u duljini biti će krade. Pomnožimo li razliku (arit. sredinu) daljih stranica sa razlikom (arimetičkom sredinom) kračili stranica, dobijemo površinu za koju se ciela sekcija umanjuje, razdjelimo li pako tu površinu sa 600, dobijemo koliko odpada na jedno jutro. Može se popriečn o uzeti da je usuh papira na jedno jutro 10—15D" a može i preko 200° biti. Površine obdine dobljene prigodom prediducih izmjera se obično pridržavaju, ako nema vedih razlika, u protivnom se sludaju imadu podatci računjanja preračunavanjem na staroj mapi polag novog izpraviti, i površine il starim elaboratima izpraviti. Razumije se samo sobom, da se proračunavanjem površina nik da ne dobije skroz ista površina obdine, nego se kod male razlikelike razlike, boratima. uviek koje se na staru površinu i/.pravi, prema gornjem izpravljaju (Nastavak sliedi.) ako u to nisu starim veelaLIST- AJEC- Društvene viesti. Umro. Na dne 7 siječnja o. g. umro je u Topolju kod Ivaniegrada, šumar vlastelinstva nadbiskupije zagrebačke Josip Silvester, u 35. godina života. Pokojnik bio je križevački djak, a služio je njeko vrijeme i u Srbiji — Njegovom ranom smrću gubi naše družtvo opet jednoga svojih redovitih članova. Pokoj mu duši i dug spomen. Iz upravne prakse. Ovlištcinietvo ^rčko-iztočiie obćine u zem^alj. zajednici bivših krajišnika. Grčko iztoSna crkvena obćina u P. zamolila je, da joj se prizna ovlašteničtvo u zemljištnoj zajednici P. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 64 — Kr. kot. oblast u Z odlukom od 28 kolovoza 1903. br. 10016 odbila je molbeni zahtjev s razloga, što moliteljica nije vlastnicom obligatne krajiške kuće. Upravni odbor županije, s odlukom 18 studenoga br. 2753. potvrdio je prvostepenu odluku. Kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, riješitbom od II. kolovoza 1904 br. 49.2i8. preinačila je doinjostepene odluke i odlučila, da spomenutoj crkvenoj obćini pripada jedno cielo real lo ovlašteničko pravo u zemljištnoj zajednici P. s razloga, što je crkvena obćina vlastnica nastanjene kuće u por obćini P , u kojoj kući vazdanji paroli stanuje, a osim toga upisana je ista crkvena obćina u pravoužitni katastar imovne obćine, s toga joj je valjalo prizaati ovlašteničtvo u zemljištnoj zajednici P. temeljem §. 18. t. 3, slova b provedbene naredbe od 19. rujna 1897. br. 54 540. k zakonu od 25 travnja 1894 o uredjenju zemlj. zajednice. D. A. Goglia. Mjesečnik prav družtva. Župnici (parohi) i učitelji iuiadu po razmjeru obsega svojif ovlašteničtva u zemljištnoj zajednici sva prava na crpljene koristi, dakle i na kamate od glavnice zem. zajednice. Kr kot. oblast u N. odlukom od 21. travnja 1905. br 5.478. odbila je zahtjev zastupstva zem´jištne zajednice S. da se parohu parohije u G. te učitelju u R. ne izplati njihov dio kamata od šumske glavnice pomenute zem- Ijištne zajednice za g. 1903. i 1904, prema obsegu njihova ovlaštenja u zemljištnoj zajednici, te ujedno odredila neka se dio kamata izplati parohu, a dio kamata za učitelja izplati obć. blagajni kao prihod za uzdržavanje škole; a žup. upravni odbor u 0. odlukom od 8. srpnja 1´,´05. br. 1.490. prvomolbenu odluku potvrdio. Kr. hrv.-slav.-dalra. zem. vlada, odjel za unutarnje poslov e rješitbom od 25. listopada 1905. br. 64.056. odputila je utok zastupstva zem. zajednice S. i potvrdila doinjostepene odluke u koliko se tiču izplate kamata parohu parohije G.; — a onaj dio dolnjostepenih odluka, kojom je odredjeno, da kamate za učitelja u K. valja izplaćivati obć. blagajni kao njezin prihod za uzdržavanje škole, — preinačila je i odredila, da se ti kamati imadu izplaćivati učitelju u K. u njegovu ličnu korist, u ovom slučaju onom učitelju, koji je god. 1903 i 1904. služio na dotičnoj školi. Po oglasu §. 4. pravilnika zem. zajednice S. je prilikom segregacije vlastelinstva N., osudom kr. sudb. stola kao urbarskog suda u O. od 5. veljače 1868. br. 479., potvrdjenom osudom kr. ban stola od 13. studenoga 1868. br. 7.234. zajedno s podanicima iz sela S., nadieljen |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 66 paševinom i šumskom pripadnosti župnik (paroh) s jednim selištem, a učitelj s polovinom selišta. Zakon od 25 travnja 1894. o uredjenju zem. zajednica ne pravi nikakove razlike izmedju prava župnika (paroha) i učitelja s jedne i ostalih ovlaštenika s druge strane. — Stoga i župnik (paroh) i učitelj imaju po razmjeru obsega svog ovlaštenja sva prava na crpljene koristi i sve dužnosti na prinose k teretima, spojenim sa zajedničkom imovinom, dakle i na kamate od novčanih glavnica, jednako kao i ostali ovlaštenici. Da duhovnicima, koji su prigodom segregacije nadieljeni šumskom paševinskom pripadnosti, pripada takodjer pravo na prihode od novčanih glavnica, izrečeno je jur vrhovnom rješitbom od 14. siečnja 1896. broj 40.120. Da pak dio kamatnog prihoda, koji od novčanih glavuica zem. zajednice odpada na učitelja, valja izplaćivati jedino učitelju, a ne obć. blagajni, vidljivo je jasno i iz druge stavke § 127. zakon od 31. listopada 1888 0 uredjenju pučke nastave i obrazovanju pučkih učitelja po kojoj užitci i koristi od zemljišta, koja učitelji uživaju kao takovi, ostaju učiteljima netaknuti. „Mjesečnik prav. druž.° D A Goglia. Po §. 44. šumsko? zakona nadležne su upravne oblasti suditi o odštetnim zahtjevima, koji nastaju usljed požarom nastale štete i onda, ako proti krivcu ne bude podjedno poveden redarstveno kazneni postupak. Presudom kr. kot. oblasti u Z. od 24. kolovoza r.´Ol. br. 318 presudjen I je trgovačka tvrđka V. V. iz B radi prek´šaja § 44. zakona, počinjenog na štetu G. imovne obćine, na kazan globe od 10 K i na platež odštete od 203 K 19. fil. Povodom molbe V. V. za obnovu postupka, dozvolila je spo menuta kot. oblast odlukom od 5. veljače 1904 br- 11 733 zamoljenu obnovu te stavila izvan krieposti svoju presudu od 24 kolovoza 1901. br. 318. time, da će nakon pravomoćnosti odluke odrediti novu razpravu u stvari. Kr. žup. oblast u V. odlukom od 24. travnja 1904. br. 8.165 ukinula je spomenutu presudu i odluku kr. kot oblasti kao nenadležno donesene i odputila G. imovnu obćinu njezinim odštetnim zahtjevom na put redovite pravde. Kr zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove rješitbom od 18. studenoga 1904. br 7S 323 , ukinula je đrugostepenu odluku i odredila, da kr. žup. oblast mimo po njoj iztaknutog ukidnog razloga nenadležnosti, — stvar u drugoj molbi rieši. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 66 - Razloz i Po §. 44. šumskog zakona nadležne su upravne oblasti suditi vrhu odštetnih zahtjeva, koji nastaju usljed štete, nastale šumskim požarom, kako se naime iz stilizacije U. alineje citirane ustanove vidi, vlastne su upravne oblasti takovu odštetnu presudu izreci i onda, ako ne bude proti krivcu podjedno proveden redarstveno-kazneni postupak, jer zakon na citiranom mjestu izrično veli „da se krivac uz odštetu može" dakle nemora zajedno i kazneno progoniti. Ovakav kazneni progon i nije moguć u onim slučajevima, kad za štetu odgovara koja juridička osoba, kao što u nazočnom slučaju trgovačka tvrdka, pošto se kazneno postupati može samo proti fizičkim osobama. Ustanovom §. 44 ž. z. ustanovljena je dakle iznimka od ustanove §. 1,348. 0. g. z po kojoj se odšteta ima redovito tražiti pred redovitim sudom. Redoviti sud dakle nije nadležan suditi o odštetnom zahtjevu, koji se osniva na šumskom požaru, negu su o takovom zahtjevu nadležne suditi jedino upravne oblasti Iz tih razloga, te pošto se prema duhu §. 46 gradj. sudovnika dobrovoljni položaj stranaka pod neku sudbenost može kretati samo u granicama sudbenosti kako je obćim propisima ustanovljena, — to se podložaj stranaka pod sudbenost kr. kot. suda u V. kako ga odrcdjuje §. 23. dražbenih uvjeta, ne odnosi i ne može odnositi na nazočni odštetni zahtjev imovne obćine, jer su o tome zahtjevu po §. 44. š. z. nadležne suditi izključivo upravne oblasti. „Mjesečnik prav. družtva." Djeca člana stanovite ovlaštene krajiške zadruse, rodjcna prije imenovanja njihovog otca javnim činovnikom, nesube usljed tog imenovanja, osobnu kvalifikaciju za stečenje krajiškog pravoužitničtva. Odlukom, gospodarstvenog ureda brodske imovne obćine od 14. ožujka 1902. br. 1685. određjeno je da se zadruga L. imade brisati iz pravoužitnog katastra s razloga što je zadnji njezin član J. K. kr. kotarski akcesista — dakle javni činovnik. Zup. upravni odbor u V. odlukom od 18. Iistopadal904.br. 1916. potvrdio je prvostepenu odluku. Kr. zem. zem. vlada odjel za unutarnje poslove vrhovnom riešidbom od 20. lipnja 1905. br. 2G 838 preinačio je doljnomolbene odluke te odlučila, da se upitna zadruga ne ima brisati iz pravoužinog katastra — samo joj se pravoužitna kompetencija ne ma doznačivati sve dotle dok koji njezin ćlan ne bude stalno prebivao u području imovne obćine. Razlozi ; Iz razpravnih spisa proizlazi da zadruga L. još uvjek obstoji, buduć da su L. i M. L. rodjeni prije imenovanja njihovoga |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 67 otca kr. kot. akcesistom t. j . javnim činovnikom imadu smatrati članovima te zadruge. Obzirom na to ne imade se ta zadruga brisati iz pravoužitnog katastra. Nu iz izvješća ob. poglavarstva u B. od 8. lipnja 1801. proizlazi, da svi članovi te zadruge obitavaju u 0. dakle izvan područja brodske imovne obćine — Za to pravoužitno pravo te zadruge imade tako dugo mirovati dok koji član te zadruge ne odabere za stalno boravište ko;e mjesto ležeće u području brodske imovne obćine. (Naredbe kr. zem. vlade odjela za unut. poslove 18. prosinca 1889. 32.299). (Iz mjesečnika prav. dr.) Kod propisavanja nameta u s mislu §. 14. zakona od 26. travnja 1894. (o uredjenju z. z.) ne može vriediti drugi ključ doprinosa nego alikvotni dielovi ovlaštenički h prav a — nipošto pako imovinsko stanje ovlaštenika, odnosno broj njegove marve, (Rješitbe kr. z vi. o. za unut. poslove od 22. pro sinca 1905 h. 35.559.) Riešavajuć izvješće od 3. svibnja 1905. br. 526/u o. u predmetu razpisa nameta u zemlj. zajednici K. u kojem je kr. kot. oblast u L. odlukom od 10. listopada 1904. br. 8487. odputila pritužbu T. J. iz K. proti zaključku glavne skupštine zem. zajednice K. od 26. lipnja 1904. kojim je zaključeno razpisati urbarski namet na pašno blago ovlaštenika bez obzira na to, je li se to blago tjera na zajednički pašnjak ili ne, i zaključak taj potvrdila; — a žup. upravni odbor, odpučenjem´´ utoka T. J. odlukom od 10. ožujka 1905. br. 95/u. o. prvomolbenu odluku potvrdio; — kr. zem. vlada, odjel za unut. poslove, obnalazi uvaženjem utoka nižestepene odluke preinačiti i povodom pritužbe T. J, zaključak glavne skupštine zem. zajednice K. od 26. lipnja 1904´u napadnutom dielu t. j . u koliko odredjuje, da se ima pašarina propisati i od one stoke, koja se netjera na zajednički pašnjak, — ukinuti i to iz slieđećih razloga; Glavna skupština zem. zajednice može u slučaju potrebe pritegnuti na platež urbarskog nameta i one ovlaštenike, koji se faktično nesluže ili ne u pođpunoj mjeri sa koristima što ih zajednica pruža. Nu zem. zajednica može svoje članove obvezati samo s naslova njihovog ovlašteničtva, od kuda sliedi, da u tom slučaju ne može vriediti drugi kljuć doprinosa, nego alikvotni dielovi ovlašteničkih prava nipošto pako imovinsko stanje zajedničara u obče ili broj njegove marve kako je u nazočnom slučaju uzeto. S toga razloga valjalo je soomenuti zaključak, u koliko je istim ustanovljen za pritužitelja nepravedan ključ doprinosa zajedničkim teretimo, ukinuti. Mjesečnik p. d. br. 1. 1907. |