DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 68 —


Naredbe i zakoni.


Naredba kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 29.


srpnja 1905. broj 41.783., glede izricanja presuda s ogluhe u kaznenom


postupku pred političkim (redarstvenim^ oblastima.


U praksi se porodila sumnja, da li su političke oblasti vlastne, da


u postupku radi prekršaja provedu razpravu i izreknu presudu proti


odsutnom okrivljeniku


Postojeći procesualni propisi za političko kazneno uredovanje (mi


nistar, naredbe od 3. travnja 1855. d. z 1. broj 61 ; od 5. ožujka 1858.


d. z. 1. br. 34., i od 31. siečnja 1S60 sbornik kom. II. od god 1863.
II.; zakon od 24 veljače 1872. (kom. XIV. lista krajiške zemaljske
upravne oblasti od g 1872.) ne sadržaju izričnu ustanovu, da nema
mjesta oglušnom (kontumacionalnom) postupku, a u §. ^4 naredbe kr.
zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 20. rujna 1884. glede
provedenja obrtnoga zakona (Sbornik br. 52) naročito je odredjeno, da
oblasti mogu u postupku radi prekršaja obrtnoga zakona držati razpravu
i izreci presudu makar okrivljenik i nadošao na razpravu.
Političke oblasti za pravo vrše povjerenu im kaznenu vlast iznimice
umjesto sudova, pa se s toga u pomanjkanju naročitih procesualnih
propisa mogu u kaznenom postupku političkih oblasti uporabiti
analogne ustanove kaznenoga postupnika od 17. svibnja 1875. a pod


407. k. p. dopušten je oglušni postupak i kod prekršaja.
Prema tome neima zakonske zaprieke, da i političke oblasti mogu
postupati s ogluhe, nu pri tome valja da se strogo drže sliedećih propisa,
osnovanih na ustanovama §§. 407. i 419. kaz. post.


Proti okrivljeniku, ako ne dodje na razpravu ni on sam ni punomoći
izkazani njegov zastupnik, može se razprava provesti i presuda izreći
samo onda, ako mu je poziv na razpravu lično (u njegove ruke)
dostavljen, što treba da je posvjedočeno potvrdjenom dostavnicom.


Poziv taj valja da bude sastavljen po obrazcu A.


Uredovni prepis presude imade se dostaviti izostavšemu okrivljeniku
naročitom uputom: da mu pripada pravo, da u propisanom roku
podnese priziv proti presudi, a s i rizivom da može spojiti i svoje izprićanje,
zašto je izostao od razprave, te ujedno, ako ih ima, navesti
okolnosti, koje bi bile mogle dati povoda drugčijoj presudi.


Ako presudna oblast bude smatrala izpričanje osnovanim, i ako
je okrivljenik podjedno izneo okolnosti takove, koje bi, da su bile poznate
prigodom stvaranja oglušne presude, dale povoda drugčijoj presudi,
imati če iste izviditi, pa ako su istinite, novu razpravu odrediti i
prosto ce joj biti od svoje prijašnje presude odustati te donieti osudu