DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 92 — — pak bi ga prema tome slušači šumari bivši gimnazijalci mogli slušati ili na sveučilištu ili bi se za taj predmet našao ajeftiije koji učitelj ili docenta, b) Beriva pravoga učitelja za opde gospodarstvo i ribarstvo (4300 K) — koji je u istinu gospodarski izvjestitelj kr. zemalj vlade — a na akademiji tek po 2 odnosno 3 sata po semestru — na tjedan zabavljen. Osim toga predaje na sveučilištu več i ovako i onako jedan posebni lektor taj predmet, pak bi ga mogli svakako slušati i šumari, c) Odbiti bi valjalo nadalje i onih 8 5 82 krune, što odpadaja na beriva lugara i nadziraČa lovišta — kao i za uzdržavanje botaničkoga vrta u Božjakovini — jer su to službenici vlastelinstva a ne akademije — a uzto je već god. 1905. akademićko šumsko biljevište u Bc žjakovini i napušteno — a ustrojenje novoga odredjeno u Zagrebu. Tih ukupno 19.042 kruna dakle, danas samo šumarsku akademiju terete— jer se u istinu ne izdavaju za njezine zbiljne potrebe — a prema tome onda u istinu ne iznašaju ni današnji zbiljni izdaci te škole 64.846 K kako je to u proračunu spomenuto, već samo 45.804 krune, dakle jedva nešto više od polovice one zemaljske subvencije (75.000 K) što ju dobiva kr. gospodarsko učilište u Križevcima, koje uz to još i 35 000 K vlastitoga prihoda dobiva, dakle ukupno 110.000 K na godinu stoji. Faktično se dakle na tu našu šumarsku akademiju danas manje troši (45.000 K), nego li bi iznosile i same stipendije (64.000) za ono 60 — 64 kandidata što bismo ih, u slučaju da nemamo domade visoke šumarske škole morali svakako trajno na stranitn zavodima uzdržavati. Pa da je to onda skupa, dapače i preskupa institucija za zemlju, koja toli ogromne koristi i prihode baš i iz svojih šuma imade!? Sigurno ne. Da je pako u nas u obče nakon svega onoga, što smo ved naprijed istaknuli, moglo dođi i do rasprave pitanja — treba li nam visoka šumarska škola ili ne, tome nije i´azlog pitanje troškova — ved je to jedino posljedica još uvijek neuredjenog i svrsi skroz neodgovarajudeg stanja organizacije kao i naukovne |