DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 92 —


— pak bi ga prema tome slušači šumari bivši gimnazijalci
mogli slušati ili na sveučilištu ili bi se za taj predmet našao
ajeftiije koji učitelj ili docenta, b) Beriva pravoga učitelja
za opde gospodarstvo i ribarstvo (4300 K) — koji je u istinu
gospodarski izvjestitelj kr. zemalj vlade — a na akademiji tek
po 2 odnosno 3 sata po semestru — na tjedan zabavljen. Osim
toga predaje na sveučilištu več i ovako i onako jedan posebni
lektor taj predmet, pak bi ga mogli svakako slušati i šumari,
c) Odbiti bi valjalo nadalje i onih 8 5 82 krune, što odpadaja
na beriva lugara i nadziraČa lovišta — kao i za uzdržavanje
botaničkoga vrta u Božjakovini — jer su to službenici
vlastelinstva a ne akademije — a uzto je već god. 1905.
akademićko šumsko biljevište u Bc žjakovini i napušteno — a
ustrojenje novoga odredjeno u Zagrebu.
Tih ukupno 19.042 kruna dakle, danas samo šumarsku
akademiju terete— jer se u istinu ne izdavaju za njezine zbiljne
potrebe — a prema tome onda u istinu ne iznašaju ni današnji
zbiljni izdaci te škole 64.846 K kako je to u proračunu
spomenuto, već samo 45.804 krune, dakle jedva nešto više od
polovice one zemaljske subvencije (75.000 K) što ju dobiva kr.
gospodarsko učilište u Križevcima, koje uz to još i 35 000 K vlastitoga
prihoda dobiva, dakle ukupno 110.000 K na godinu stoji.


Faktično se dakle na tu našu šumarsku akademiju danas
manje troši (45.000 K), nego li bi iznosile i same stipendije


(64.000) za ono 60 — 64 kandidata što bismo ih, u slučaju da
nemamo domade visoke šumarske škole morali svakako trajno na
stranitn zavodima uzdržavati.
Pa da je to onda skupa, dapače i preskupa institucija za
zemlju, koja toli ogromne koristi i prihode baš i iz svojih
šuma imade!? Sigurno ne.


Da je pako u nas u obče nakon svega onoga, što smo ved
naprijed istaknuli, moglo dođi i do rasprave pitanja — treba
li nam visoka šumarska škola ili ne, tome nije i´azlog pitanje troškova
— ved je to jedino posljedica još uvijek neuredjenog i
svrsi skroz neodgovarajudeg stanja organizacije kao i naukovne