DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Te sa izjave izazvale članak u »Hrvatskoj br. 10. od 12. siječnja o. g. »Šumarska akademija i sveučilište«, u kojem je najpozvaniji stručnjak na to mišljenje reflektirao, pak je taj članak poradi svoga sadržaja najveće pažnje vrijedan. Kako je i mene zapala dužnost, da od g. 1899. na toj šumarskoj akademiji predajem, i kod predloga za njezino definitivno uredjenje saradjajem, neka mi bude dozvoljeno, da se i ja u tom pitanju javim za riječ i na taj članak nešto uadovežem. II. Ne mogu ni pomisliti, da bi se našla narodna vlada, koja bi mogla zavod koji stoji 46 godina, naprosto zatvoriti i pomagati se stipendijama za tako važnu struku, kao što je u nas šumarstvo. Ne mogu pače ni to pomisliti, da bi mogla — makar i provizorno uredjenu, visoku šumarsku školu natrag reformirati u srednju šumarsku školu. Ta mi je misao tako neobična, da n,e bih rado o njoj raspravljao, sve da nije u gore spomenutom Članku temeljito oprovrgnuta. Mogu se nadati, da je definitivno napuštena, ako je u opče postojala. Raspravljati se danas može tek o tom, kak o da se privremeno uredjena visoka šumarska škola definitivno uredi. Uz njezinu vanredno veliku narodno-gospodarstvenu važnost treba, da se pri tom istakne i njezina osobita i velika naučn a zadada. Hrvatska ima a svojim hrastovim, bukovim i kestenovim šumama, pa osobito u Krasu, takove specijalitete, kakovih nigdje drugdje nema, pak oni ištu i svoje posebno temeljito naučno istraživanje , koje će se na drugim visokim školama slične vrsti uzalud tražiti i kojega one nikada ne de i ne mogu izvesti mjesto nas. Naša bi visoka šumarska škola s te strane imala postati i osobiti važan naučni centar šumarstva, u koji bi poradi izučavanja naših osobitih šuma stručnjaci i sa strane dolazili. Da nema nikakvoga drugoga argumenta, ovaj bi morao biti dosta jak, da dovede do ustrojenja čestite šumarske visoke pkole. |