DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 101 pored zemljo imala doprinositi i zajednička ugarskohrvatsk a vlad a (poradi šumarskih tehničara Zagrebačke visoke škole, koji službuju u zajedničkoj državnoj službi ; o tom se naime ne bi smjelo ni raspravljati da u tu službu ulaze samo Hrvati), i imovne općine. Korist bi za šumarstvo bila u tom slučaju po mom sudu najveda, pak bi i "znatno veći trošak bio opravdan, jer bi se u savršenom gojenju suma obilno isplatio. No raspravljanje o toj alternativi danas nije više aktuelno, jer se je zakonodavac u Hrvatskoj zakonom od 13. ožujka 1897. ved oJlueio za drugu alternativu, da visoku šumarsku školu spoji 8.jedinom opdenom visokom školom u Hrvatskoj — sa sveučilištem. Nastaje pitanje, kako da se taj spoj izvede. III. Prvobitna je misao zakonodavca bila, kako izlazi iz obrazloženja k napomenutoj zakonskoj osnovi, da se taj spoj izvede po primjeru sveučilišta u Miinchenu, Tiibingenu i Giessenu, gdje je šumarska visoka škola poseban odio filozofskoga fakulteta. Nauke, koje se slušaju na svakoj visokoj šumarskoj školi, zgodno se dijele: 1. u osnovne nauke, 2. stručne nauke i 3. pomodne nauke. Osnovn e su nauke: matematika, fizika, kemija s tloznanstvom, mehanika, botanika, opdena i šumarska zoologija, mineralogija i petrografija s geologijom tla. Stručn e su nauke: Geodezija, procjena šuma, računanje vrijednosti šuma, uredjenje šuma, uzgoj šuma, čuvanje šuma, odpreoina sredstva i uredbe u šumarstvu, uporaba šuma i šumska industrija. Pomodn e su nauke: gospodarstvena disciplina, pravnički predmeti, tehnički predmeti i deskriptivna geometrija, konstruktivno i tehničko crtauje. Supozicija je hrvatskoga zakonodavca očito bila, da je filozofski fakultet našega sveučilišta ved tako razvijen, da de slušači šumar-^ke visoke škole modi direktno slušati svoje osnovne |