DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 106 — pički, koji bi se kasnije eventualno mogao raširiti s inžinirskim odjelom tehnike u tehnički fakultet. Sto se troška prvoga uredjenja tiče, on bi se spram predjašnje alternative uvećao za jednu stoHcu kod osnovnih nauka (botanika) i njesto administrativnih troškova. Kako su posebni kabineti za pojedine struke ved osnovani u privremenoj šumarskoj akademiji, ne bi ni s te strane bilo zapreke urediti visoku šumarsku školu kao posebni fakultet, koji bi sa sveučilištem imao jednu biblioteku, jer S8 i ova za šumarsku akademiju već sada posebno dotira. Taj bi fakultet u prvi mah imao 8 redovitih (izvanrednih) profesora i od prilike 10 hon. docenata i učitelja, eventualno još redodovite i izvanredne stolice. No ni na koji se način ne bi smio učiniti junctim izmedju definitivnoga uredjenja šumarske visoke škole i inžinirskog odsjeka tehnike, pak uredjenjem prve opet još dalje odgadjati. Jedan decenij provizornoga uredjenja njezinoga dosta je bio, da se pitanje svestrano razjasni i prouči, pak je te teško razumjeti potrebu još daljega proučavanja, koja je ponovno u proračunskom odboru u sjednici od 16. siječnja 1907. istaknuta. Proučavati već nema ništa u toj stvari sa stručne strane. Još se može samo pitati; ie li u interesa zemlje, prijeko potreban trošak, koji je spojen s definitivnim uredjenjem poštene šumarske visoke škole u Zagrebu. Na to će pitanje, nadam se, svatko odgovoriti jestno: i najvitalniji narodno gospodarstveni i veoma važni naučni interesi šumarstva već davno ištu kategorički, da se uredi visoka šumarska škola u Hrvatskoj i to u Zagrebu , sve ako se i neobaziremo ništa na čast narodnju i na okolnost, da visoke škole inozemstva sve više oteščavaju primanje inostranih slušača. Svaki dan otezanja donosi zemlji velike materijalne i naučne štete. Ako to stoji, moraju se naći i sredstva za tu školu, koja vodi brigu o najvećem narodnjem imutku, da se ona uredi prema uzorima Bečke i Šćavničke visoke škole u svojoj naukovnoj osnovi i trajanju nauka, a prema Miinchenu, Tiibingenu i Giessenu u svojoj organizaciji spram sveučilišta. Završujem s opomenom: Caveaut consules, no quid detrimenti capiat respttblica! Br. Oton Kučera. |