DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 3, u ZAGREBU. 1. ožujka 1907. God. XXXI. Pretplata za neelanove K 12. na godinu. — članovi šunaar. đružtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajude K 20. - Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. ´.:?. i K I. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime preti-ilate. — „Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjedničtvo đružtva. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu IH K.; za ´/a stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjerena popustbina. K pitanju šumarske visoke škole u Hrvatskoj. u zagrebačkom dnevniku »Hrvatska« br. 10., 23. i 24. 0. g. izašle su pod naslovima »Šumarska akademija i sveučilište « — zatim »K pitanju šumarske visoke škole u Hrvatskoj « obširnije razprave, dvojice nastavnika naše sadanje šumarske visoke škole, koje s obzirom na aktuelnost odnosnog pitanja predmjevaju, da se i naši šumarski krugovi sadržajem istih i pobliže upoznaju, pa ih 8 toga i ovdje objelodanjujemo. A. Šumarska akademija i sveučilište. I. ,Šumarska je akademija za nas preskupa institucija". Ovako se je prema službenom izvještaju, u sjednici sabor, proračunskoga odbora od 20. prosinca 1906. izjavio presvijetli gospodin predstojnik odjela za unutarnje poslove dr. Vladimir pl. Nikolić.* Podajudi toj izjavi odgovarajuću važnost, smatramo u interesu stvari, da polazeć sa stanovišta iste, bar u glavnom raspravimo pravo stanje te naše šumarske akademije, a to još tim više, što se baš u novije doba opet, na račun toga našega Vidi .Narodne Novine" br. 296. ođ 22. prosinca 1906. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 82 najvišega šumarskog učilišta, sa stanovite strane propagiraju kojekakove ideje i lazuašaju glasine, koje bi napokon i doista bile kadre, ako ne posvema uništiti tu narodna tečevinu, a ono ju bar u velike oštetiti, a i u dalnjem razvitku i napretku sprijt 6iti. Da visoka šumarska škola ili akademija u istinu za nas nije i ne može biti preskupa, nekmo li suvišna institucija, već da je ona baš i neobhodno nužna potreba našemu narodu, o tom su svi mjerodavni faktori — bar sve dosada — i u nas bili potpuno uvjereni. Nema dvojbe, da Hrvatska i Slavonija, u kojima same šume 2 i pol milijuna jutara, dakle 34% od sveukupne povr šine zapremaju, i bez obzira na narodnu osebnost i autonomiju, veo i s opće kulturnih kao i narodno-gospodarstvenih razloga, takodjer i upravi, te gospodarskomu stanju tih svojih šuma, svu skrb i pažnju posvećivati moraju. Sume su te narodni imetak, kojega je reelna vrijednost ocjenjena na više od 800 milijuna kruna. Poprečni godišnji čisti zemljišni prihod njihov po samom katastra nadmašuje 3*6 milijuna kruna. U tim se šumama godimice izradjuje i izvaža robe i drva u poprečnoj vrijednosti od kojih 20 milijuna kruna. U njima nalazi na hiljade i hiljade naroda zarade i trajnu zaslužbu. Njihovo potrajno usčuvanje i umno uživanje svakako je dakle jedna od najvažnijih zadaća i dužnosti naše javne uprave. Valjano je gospodarenje i nadziranje tih šuma ipak moguće jedino pomoću dovoljnoga broja, sadanjem stanju šumarske tehnike kao i znanosti, te šumsko gospodarskim kao i osebinama naših gosp. prilika u pravom smislu riječi dorasloga zdušnoga i savjesnoga šumarskoga osoblja. Da osjegura i izobrazi to osoblje, treba Hrvatska svakako i posebni učevni stručni šumarski zavod. U ostalom je ta opravdana potreba dovoljno več i tim dokazana, što u istinu već od godine 1861. ovamo i posebni takav zavod u nas opstoji. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 83 — Napose je pak ova potreba u nas ved i ozakonjena, i to ne samo zakonom od 22. siječnja 1894. o uredjenju šumarskotehničke službe kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji — ved onda ponovno i ustanovom § 7 zakona o promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji od g. 1897 kojima je naročito odredjeno i ustrojenje kr. šumarske akademije u savezu sa mudroslovuim fakultetom kr. sveučilišta Franje Josipa u Zagrebu. „Bez strogog naučnog temelja ne <5e se ni nauka o šumarstvu sigurno ni u nas nikada udomiti. Ustrojenje šumarske akademije, odnosno visoke šumarske škole u nas, nije dakle samo postulat težnje, i to posvema opravdane težnje našega naroda za višom naobrazbom u opde, več je ono i postulat u nas postojećeg zakonodavstva". n. „Bolje bi možda bilo povedati broj stipendija za inozemstvo, nego da imamo ovdje toliko pitomaca koliko i profesora" — izvolio je takodjer izjaviti zastupnik visoke vlade — u spomenutoj prilici*. Da vidimo sada — kako stvar u istinu stoji glede potrebe šumarsko-tehničkoga upravnoga osoblja u nas u opde — pa koliko bi onda prema tome Hrvatska morala imati, bilo stipendista, bilo inače Hrvata polaznika na inozemnim visokim šumarskim školama, da uzmogne trajno svoju potrebu na takovom osoblju pokrivati? Ili zar da i Hrvatska i Slavonija —- poput Bosne i Hercegovine svoja šumarsko-činovnička mjesta — u autonomnoj, državnoj, imovno-opdinskoj i privatnoj šumskoj upravi za budude učini pristupnima opet tudjincima? Zar bi to zbilja mogao danas još tkogod u nas ozbiljno zagovarati ? — Jedva! — Pa ipak bi do toga moralo svakako doći onim časom, da se naša šumarska akademija zatvori, odnosno, da se dokine viša šumarska obuka kod nas. Ta ved današnji status šumarsko-tehničkih činovnika u Hrvatskoj i Slavoniji broji: * Vidi .Narolae No^iae´ br, 295. ex 1906 |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 84 a) Kr. državnih šumara ukupno 82. b) Kr. autonomnih šumarskih tehničara svih kategorija 74. c) Kod krajiških imovnih općina namješteno ih je 131. d) Kod privatnih šumo-posjednika, kaptola, vlastele, biskupija, zem. zajednica, pl. opdina i t. d. 125, e) K tomu onda još i 2—4 profesora šumarske struke, daje prema tome već status od bar 410 šumarsko-tehničkih činovnika. Statistika nam nadalje svjedoči, da se kao poprečno doba službovanju kod šumara mogu uzeti 33. godine, a 2´5 mjesta, da se svake godine ispražnjuje smrdu, a prema tome se već i prema današnjemu statusu, kod nas, godimice mora na novo namjestiti bar 15—20 šumarskih tehničara. Pa to je i u istinu tako, te nam i statistika svjedoči, da se i u nas godimice, i to bez obzira na mjesta u državnoj šumskoj upravi — iznova popunjuje po 14—16 takovih mjesta. Našu sadanju šumarsku akademiju svršava, kraj trogodišnjeg naukovanja — sada poprečno tek 8 do najviše 10 kandidata. Eto dakle već i manje no što ih trebamo. U pomanjkanju vlastitog šumarskog učilišta, morali bismo onda, da uzmognemo trajno popunjavati ta mjesta, prema 4 god, naukovanju u Austriji (Beču) i Ugarskoj (Sdavnici), na tim zavodima uzdržavati trajno bar (16X4) 64 Hrvata šumarskih kandidata. Računajući trošak pojedinoga samo sa 1000 K godišnje, bio bi to godišnji izdatak od najmanje 64.000 kruna, dakle po prilici onoliko, koliko bismo morali trošiti i na valjano uredjenu šumarsku akademiju. Nu naši bi hrvatski šumarski apsolventi, po Bogu i pravu morali uz to imati svakako prednost, toli kod popunjavanja mjesta u naše državne šumske uprave, kao i onih kod zemaljske uprave u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji (a njeki ih broj ved i danas dobiva namještenje i u kraljevini Srbiji). Sve ove zemlje nemaju vlastitih šumarskih učilišta, a niti de ih po svoj prilici — tako brzo i dobiti. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 85 — Napredkom, a napose i intenzivnijim gospodarenjem n naših šuma, svakako de i kod nas još i porasti potreba na osposobljenom šumarsko-tehničkom osoblju. Pa onda konačno, naučne se institucije u opde ne smiju prosudjivati sa stanovišta troškova uzdržanja. Takove se nigdje i nigda, kako se vulgarno veli — ne isplaćuju. Njihova je korist, svrha i zadatak: po narod i zemlju skroz drugi — idealniji ali i vedi. Stoji uz to, da nam u posljednje doba na našoj akademiji broj, a napose i kvalitet slušača pada. Tome se nije ipak čuditi, dok znamo, kako se sada ved kroz malo ne jedan čitavi decenij — s tim najvišim našim šumarskim zavodom maduhinski, u mnogom obziru i nepravedno postupalo. Uz to imade na pr. i u Njemačkoj i više starih inače baš i na glasu takovih visokih šumarskih škola, koje se ni tolikim brojem slušača ne mogu iskazati. Zato ih ipak nitko ne ukida. Polazak naše akademije varira od osnutka (1897 g.) do danas izmedju 23 i 30 redovitih i 2—6 t. zv. izvanrednih slušača (Bosanci i Bugari). Da je pako taj zavod bio ved od osnutka uredjen kako treba, nema dvojbe, da bismo i u tom pogledu bili napredovali. Nu tko de na učilište — koje kao provizorno živi od danas do sutra — a za koje se rek bi ne zna ni što je — ni čemu je. A sada da predjemo na razmatranje samih troškova oko uzdržavanja toga zavoda. Zemaljskim proračunom za t. g. izkazani troškovi iznašaju u svemu 64.000 kruna — nu od ovih troškova medjutim, skoro jedna tredina, danas samo pri vidno tereti akademiju, niti se u istinu ne izdaju na zbiljne njezine potrebe. Prispodobimo li pak uz to te troškove s onima drugih pravih visokih šumarskih škola, a napose na pr. i s onima u Beču i Sćavnici. to derno vidjeti, da se na današnji naš najviši šumarski zavod u istinu ne troši niti jedna tredina od onih troškova, što se izdaju na te inozemne visoke škole. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 86 — U ostalom privredna graua, koja zemlji osjegurava tolike neposredne, a još više onda i posredne koristi, kao što šumarstvo u nas, sigurno zaslužuje i to, da zemlja i u svrhe odgoja potrebnoga joj šumarsko-tehnickoga podmladka, potroši pa bilo bas i 100.000 kruna — jer taj je trošak i opravdan i neoph )dan. III. Sa pitanjem opravdanosti opstanka posebne visoke šumarske škole u nas, dovadja se češde u savez, takodjer i primanje, odnosno ne primanje naših akademičara šumara, u službu naše zajedničke državne šumske uprave. Nema doduše dvojbe, da kao što se kod ostalih naših zajedničkih ureda, za područje kraljevina Hrvatske i Slavonije, imadu po zakonu, u prvom redu namiještati domaći sinovi, da to isto imade svakako vrijediti takodjer i za državnu šumsku upravu. S druge je strane ipak nedvojbeno i to, da ved preko dvadeset godina ovamo, nijedan apsolventa Hrvat, bilo domade šumarske škole, bilo koje mu drago, osim magjarske škole u Šdavnici — u našu državnu šumarsku službu nije primljen, i da je po tom dakle i ovo pitanje — postalo lih političko pitanje. Radi se prije svega pri tom samo o smještenju Magjara kod naših državnih šumskih ureda. Dokaz, da je od sva ta 82 naša državna šumara, današnjih 66 Magjara Sdavničara. Dapače ova je tendencija u novije doba pošla ved i za tim, da se je počelo eto i namještavanjem istih lugara Magjara. Pa ipak svi ti u našoj državnoj šumskoj upravi ponamješteni bivši Sdavničani, bar do sada — još se nisu iztaknuli, da bi bili bilo u strogo stručnom, bilo inom kojem pogledu vrsniji i vrijedniji stručnjaci od ma kojega naših odlično službujudih bivših križevčana ili akademičara i visokoškolaca. Ne radi se tu dakle u istinu o vedoj stručnoj spremi i nauci jednih od drugih, ved lih samo o interesu magjarizacije |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 87 — u Hrvatskoj. Dakle kako jur gori rečeno o pitanju manje više političkom. Riješenje toga pitanja po tom biti de takodjer jedna od zadada svojedobne regnikolarne deputacije, koja bi se prema mjerodavnim izjavama, prije ili kasnije i ovako i onako, morala izaslati od strane našega sabora i zemlje, u svrhu riješenja još i mnogih drugih, takovih iz ugarsko-hrvatske nagode tečajem vremena nastalih povreda i gravamina. Nu uza sve to valjalo bi ipak u prvom redu, da i mi sami odstranimo, sto prije, bar one ma i samo prividno opravdane manjkavosti, koje u tom pogledu u istinu i opstoje, i to toli u pogledu uredjenja naše šumarske obuke, koli i uprave, a te jesu: 1. Podignude sadanje šumarske akademije na stepen prave visoke škole, i to toli gledom na organizaciju, koli naučnu osnovu, ispitne propise, kao i dobu trajanja naukovanja, u sve se to opet može postidi, samo potpunim stopljenjem šumarske akademije sa kr. sveučilištem Franje Josipa I. u Zagrebu. 2. Valjalo bi čas prije izdati novu, zahtjevima vremena i struke odgovarajuću naredbu, o osposobljenju šumarskih kandidata za vodjenje samostalne šumske uprave, unutar granica kraljevine Hrvatske i Slavonije. Današnja topogledna naredba — ved odavna ne odgovara — onima što u tom pogledu vrijede u Ugarskoj i Austriji — dakle i u Dalmaciji, Bosnoj i Hercegovini. Dok god ove dvije temeljne predpostave ne budu provedene, to bar formalno nemamo ni pravo tražiti ravnopravnost za apsolvente naše šumarske akademije s onima sa visokih šumarskih škola u Beču ili Šdavnici — odnosno i postigaude državnih šumsko-upravnih mjtsta u našoj erarskoj državnoj šumskoj upravi, kao ni onima u Dalmaciji, Bosnoj i Hercegovini. To stoji, 0 tom ne može biti dvojbe — ni daljnje rasprave. Da u ostalom, samo to pitanje namješten ja apsolvenata sa domade naše hrpatske šumarske visoke škole, u službama |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 88 — zajedničke naše državne šumske uprave u Hrvatskoj i Slavoniji — nipošto nije, a ne može biti i odlačujude i po samo pitanje potrebe opstanka posebne naše visoke šumarske škole, već i gledom na sam neznatni status toga državnoga osoblja (82 činovnika zajedno sa računarskim osobljem, dakle sa najviše 3—4 godimice popuniti se imajuća mjesta) proizlazi ved i iz onoga, što smo istaknuli pod točkom II. ove rasprave. IV. Podnašajudi zemaljska vlada g. 1896 saboru osnovu zakona 0 promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je onda odredjen i osnutak kr. šumarske akademije u Zagrebu, naročito je u odnosnom svom obrazloženju izjavila, da de se ta šumarska akademija ustrojiti poput glasovitih njemačkih učili´!;ta te vrste u Muuchenu i Tiibingenu — i to prislonjeno uz sveučilište, i tako, da de se za specialno šumarske struke, ustrojiti na tom sveučilištu posebne katedre, dočim de se ostali znanstveni predmeti, kao što su to n. pr. opda botanika, kemija, fizika i t. d. imati slušati na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta — a čim sam zakon stupi u krepost, da de se izdati i posebni detailirani statut za tu akademiju. Medjutim zakon je stupio u krepost još 12. ožujka 1897. a i t. ZV. akademija je otvorena još u listopadu g. 1898. ali ne na osnovu predvidjenoga i obedanoga, te po Njegovom Veličanstvu odobrenoga posebnoga statuta, ved samo privremenom naredbom zemaljske vlade od 7. listopada 1898., br. 66.102 kojom je privremeno uredjena šumarska obuka na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu. Dakle usprkos jasnih ustanova §. 7. zakona od 13. ožujka 1897. — niti su ustrojene kakove posebne katedre za šumarskotehničku struku — niti je inače tom prilikom ^ a ni kasnije, uredjeno po samu stvar vrlo važno pitanje spoja, odnosno ]medjusobnih odnosa — tom prilikom postavljenih nastavnika šumarske struke, prema profesorima fakulteta, odnosno i senatu sveučilišta, — a niti su sami sveučilišni^ profesori za fiziku, ke miju, botaniku, zoologiju, mineralogiju i t. d. preuzeli slušače |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— sete nove akademije pod svoje, a tim je onda dakako i cijela prvo bitna intencija zakonodavca na neki naSin izigrana. Imenovan je doduše naredbenim putem — na r^čun te šumarske akademije jedan izvanredni sveučilišni profesor, i to za deskristivnu geometriju, ali su zato ava ostala predavanja za slušače šumare, povjerena tek petnajstorici t. z. učitelja — raznih zvanja i zavoda. — Ovo pako sigurno ne odgovara ni samom pojmu, nekmo li zađadi visoke škole. Umjesto visoke šumarske škole, prislonjene uz kr. sveučilište Franje Josipa I. kako je to i zakonodavac jasno i nedvoumno — kod samoga stvaranja zakona predvidjao — dobili smo na taj način, pod naslovom »šumarske akademije« njeku do sada u opde još nigdje ne postojeću vrstu t. z više šumarske škole, koja niti odgovara svrsi, niti zadovoljava interesima šumarske struke, a svakako ni zbiljnim potrebama zemlje.* Da ovaj skroz nedolični i provizorni položaj i istih glavnih nastavnika, na toj novo stvorenoj školi, ne odgovara u opde položaju nastavnika ma koje visoke šumarske škole u Europi, te da je po tom skroz nedoličan i spram vanjskih zavoda iste kategorije, a čim je uz to dulje podržavan, da se bez dvojbe tim više i tome doprinaša, da se ni ugled, ni važnost tome našemu najvišemu šumarskome zavodu i njegovim organima, ne može uza svu požrtvovnost i nastojanje ni u tu, a kamojli u inozemstvu didi i doista na onaj stepen kako to i interesi zemlje a i struke zahtjevaju — posve je naravno, Dalnja pako posljedica jest tomu onda još i ta, da taj zavod u istinu još niti dan današnji nema ni pravoga foruma koji bi mogao a i zvanično pozvan bio, da zastupa mnogobrojne interese ove mlade institucije i da svojski radi oko njezina razvoja i usavršenja. A tako je žalibože eto sada ved i malo ne \ Čitavih deset godina izgubljeno — u nepovrat. A Čijom krivnjom? Ovo neuredjeno, provizorno stanje osjedahu ved od prvog časa ne samo sami nastavnici te škole, ved ne mauje i akademički * Narorini z.istupnik i kr. sveučilištu, prof. Dr. Fran Vrbanid okrstio ju je, prigodom razprave u saborskom proračunskom odboru, na 16. siečnja o. g. .pravim kermafrođitom´I |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 90 senat sveučilišta, koji je atoga ved i g. 1901. putem dekanata mudroslovnoga fakulteta pozvao sve te učitelje, odnosno nastavnike, koji na toj šumarskoj akademiji, bilo iz koje struke predavaju, da u posebnom memorandumu podnesu temeljito svoje mnijenje, bi li i ako bi, koje bi preinake bile od potrebe provesti a organizmu i u naučnoj osnovi zavodi, obzirom na ved do onda opažene razne nedostatke. Nastavnici ti izradiše onda povodom toga poziva i podniješe još na dne 7. lipnja 1902. putem dekanata sveučilišnomu senatu posebni obrazloženi memorandum, u kojem su istaknuli toli odnošaje više šumarske obuke prema sveučilištu u opde, koli i glavne nedostatke s obzirom na nutarnju organizaciju i obuku na toj našoj školi. Napose zagovara i taj memorandum, gledom na unutarnju organizaciju, najodrešitije načelo podpunoga stopljenja šumarske akademije sa mudroslovnim fakultetom kr. sveučilišta. Medjutim i taj memorandum ostao je do danas — bez svakoga uspjeha. Kako su se pako medjutim na toj akademiji stvari dalje razvijale, dokazuje nam medju inim i sama izjava vladinoga zastupnika, presvijetloga g. banskoga savjetnika Dr. Ive Malina, u sjednici saborskoga proračunskoga odbora od 16. siječnja 1904. gdje je izjavio »da je doista već skrajnje vrijeme, da se ta šumarska akademija legislativnim putem definitivno uredi.« Prošle su medjutim uza sve to i opet potpune tri daljnje godine — a visoka se zemaljska vlada još uvijek bavi pitanjem konačnoga uredjenja te visoke škole — a da ono ipak još uvijek nije riješeno. Provizorij svakako predug za tako važnu a napose po nas i toli nužnu instituciju. Provizorij koji je uz to postao napose ved i po same apsolvente te škole i tim pogubniji, što je medjutim ved od g. 1904. za magjarsku visoku šumarsku školu u Ščavnici, a od rujna g. 1905. ved i za c i kr. visoku školu kulturu tla u Beču, vrijeme naukovanja produženo od tri na četiri godine. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 91 — I u tom smo pogledu dakle ved znatno zaostali. Takodjer i hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, dakle faktor svakako i mjerodavan i interesiran na stvari, još je prošle godine podastrlo kr. zemaljskoj vladi obrazloženu predstavku neka bi se ta naša akademija ved jednom definitivno, stvari i svrsi shodno, uredila. Nu sve je to do sada ostalo žalibože neuvaženo — dapače se govori eto ved i o tom, da je ta šumarska akademija u opde za nas preskupa institucija? Da vidimo. V. Glasom osnove zakona o proračunu zemaljskom za g. 1907. iskazani su eadanji troškovi šumarske akademije kako slijedi: I. Plade, i to : za jednog izvanrednog sveučilišnog profesora (za deskriptivnu geometriju) (6040 K.) Četiri t. z. redovita učitelja, od kojih je jedan narodno-gospodarski izvjestitelj kr. zemaljske vlade (18.940 K), i onda za jedanajst učitelja u ime nagrade i doplataka (7.160), i jednoga asistenta (1600 K) čini ukupno 23.740 kruna. (Iznos koji jedva da bi bio i kod nas dostatan za pokride i trojice starijih redovitih sveučilišnih profesora.) II. Najamnina vodovodne pristojbe i plin, ogrijev, pisarnički troškovi i dvije sluge ukupno 10.224 krune. III. Za uredjenje i uzdržanje učevnih zbiraka 6.500 br. IV. Za lovište i botanički vrt u Božjakovini 8.782 krune. V. Za naučna putovanja profesora (1000) i djaka (2000 kr.) ukupno 3000 kruna. VI. Stipendiji za djake i podpore 3.600 kruna. Sveukupni izdaci dakle 64 846 krnna. Ovi se izdaci medjutim danas u istinu ne bi ni smjeli u Čitavom tom iznosu, zaračunati šumarskoj akademiji, a napose ne slijededi: a) Beriva iskazana pod I. za sveučilisuog profesora iz deskriptivne geometrije (6040 K.) Ovaj je predmet naime za slušače sura. akademije samo sporedni predmet a drugdjeobligatan samo za bivše gimnazijalce — realeima pako suvišan |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 92 — — pak bi ga prema tome slušači šumari bivši gimnazijalci mogli slušati ili na sveučilištu ili bi se za taj predmet našao ajeftiije koji učitelj ili docenta, b) Beriva pravoga učitelja za opde gospodarstvo i ribarstvo (4300 K) — koji je u istinu gospodarski izvjestitelj kr. zemalj vlade — a na akademiji tek po 2 odnosno 3 sata po semestru — na tjedan zabavljen. Osim toga predaje na sveučilištu več i ovako i onako jedan posebni lektor taj predmet, pak bi ga mogli svakako slušati i šumari, c) Odbiti bi valjalo nadalje i onih 8 5 82 krune, što odpadaja na beriva lugara i nadziraČa lovišta — kao i za uzdržavanje botaničkoga vrta u Božjakovini — jer su to službenici vlastelinstva a ne akademije — a uzto je već god. 1905. akademićko šumsko biljevište u Bc žjakovini i napušteno — a ustrojenje novoga odredjeno u Zagrebu. Tih ukupno 19.042 kruna dakle, danas samo šumarsku akademiju terete— jer se u istinu ne izdavaju za njezine zbiljne potrebe — a prema tome onda u istinu ne iznašaju ni današnji zbiljni izdaci te škole 64.846 K kako je to u proračunu spomenuto, već samo 45.804 krune, dakle jedva nešto više od polovice one zemaljske subvencije (75.000 K) što ju dobiva kr. gospodarsko učilište u Križevcima, koje uz to još i 35 000 K vlastitoga prihoda dobiva, dakle ukupno 110.000 K na godinu stoji. Faktično se dakle na tu našu šumarsku akademiju danas manje troši (45.000 K), nego li bi iznosile i same stipendije (64.000) za ono 60 — 64 kandidata što bismo ih, u slučaju da nemamo domade visoke šumarske škole morali svakako trajno na stranitn zavodima uzdržavati. Pa da je to onda skupa, dapače i preskupa institucija za zemlju, koja toli ogromne koristi i prihode baš i iz svojih šuma imade!? Sigurno ne. Da je pako u nas u obče nakon svega onoga, što smo ved naprijed istaknuli, moglo dođi i do rasprave pitanja — treba li nam visoka šumarska škola ili ne, tome nije i´azlog pitanje troškova — ved je to jedino posljedica još uvijek neuredjenog i svrsi skroz neodgovarajudeg stanja organizacije kao i naukovne |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 93 — osnove te naŠe t. z. visoke škole, pa stoga urediti ove ved jednonl svakako je prijeka potreba I dužnost naša — a kako — na to demo odgovoriti u slijedećem. VI. Istaknuli smo ved, da je i sama visoka zemaljska vlada, kada je g. 1896. saboru podnijela na pretres pitanje o ustrojstvu visoke šumarske škole u nas, a (kako to jasno proizlazi i iz njezinoga obrazloženja),* imala takodjer eili pred očima, ,da zemlja pri tom dobije i opet novi visoki uČevni zavod, koji će jasno modi dokumentirati cijelom izobraženom svijetu kako kraljevine Hrvatska i Slavonija na polju više prosvjete napreduju; a kako de se tim podjedno odmodi i živo osjedanoj potrebi." Provesti se je pako imao taj naum istim onim načinom, kako je to riješeno i na glasovitim njemačkim zavodima u Miinchenu i Tiibingenu — a napose i tako, da se za specialno šumarske struke ustroje na filozofskom fakultetu kr. sveučilišta posebne katedre, stanovite temeljne i pomodne nauke pako slušali bi slušatelji šumarstva zajednički sa ostalimi slušačima sveudilišta, a sve daljnje potrebno imalo bi se urediti još i posebnim detailiranim, po njegovom c. i kr. Veličanstvu odobrenim statutom, i to na temelju načela podpunoga stopljenja te šumarske akademije sa mudroslovnim fakultetom sveučilišta. Uz predmjevu četirgodišnjeg trajanja naukovanja — a odgovarajuće naučnoj osnovi visoke škole za kulturu tla u Beču — koja je danas svakako najsavrsenija visoka škola te kategorije, imali bi onda i slušatelji šumarstva, na matematičkoprirodoslovnom odjelu mudroslovnoga fakulteta našega sveučilišta slušati slijedede predmete: višu matematiku, fiziku i mehaniku, deskriptivnu geometriju, opdu botaniku, mineralogiju i petrogrdflju, opdu zoologiju, opdu i agrikulturnu kemiju, geologiju, tloznanstvo i opdeno gospodarstvo. Ovo posljednje zajedno sa slušateljima državoslovnoga fakulteta. U koliko se ipak sadanji raspored i opseg tih preda ´ Vidi: Prilog 8. k stenograf, zapisnika sabora g. 1896. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 94 — vanja na sveuŽilištu ne bi mogao nikako dovesti u sklad sa naukovnom osnovom tog novo ustrojiti se imajudeg odjela (za šumarstvo) na mudroslovnom fakultetu, imali bi se u tu svrhu osnovati i posebne docenture, odnosno učiteljska mjesta. A pošto takovih privatnih docenata vedi danas na sveučilištu imade; za metereologiju, morfologiju i sistematiku bilja, geometriju, mehaniku, magnetizam i elektricitet, hidrodinamiku, algebraičku matematiku i ornitologiju, to bi se valjda i gornje pitanje dalo i bez osobitih poteškoda a u korist šumarske obuke riješiti. Za specialno šumarsku struku — valjalo bi svakako u interesu stvari, ved i u prvi čas imenovati četiri — a svakako bar tri šumarsko-tehničke profesorske sile, — jer je to potrebno ved i zato, da ta visoka škola i tim ved zadobije i naravi stvari i zadatku odgovarajude obilježje prave visoke šumarsk e škole , na kojoj svakako i tehničari šumari moraju biti dolično zastupani. Od stručnih profesora imala bi bar dvojica biti redoviti — a ostala dvojica mogla bi biti i izvanredni profesori sveučilišta. Po rpama pripali bi im slijedeći stručni predmeti: a) Šumska botanika (3 s.), uzgoj šuma (2 s. z. 4 s. 1.), tehnologija drvu (4 s.), uporaba šuma (3 s.), uvod u šumarstvo (1 8.), nauk 0 šumskoj stojbini (2 s.), dakle po 10 sati predavanja na tjedan i k tomu vježbe prema potrebi, b) čuvanje šuma (i entomologija) (3 s. z. i 4 s. 1.), bolesti drva (3 s.), šumsko-mehanička tehnika i strojarstvo (4 s.), lov i oružarstvo (3 8.) i uredjenje bujica (3 s.), dakle predavanja 10 sati i vježbe, c) Procjenu šuma (3 s,), računanje vrijednosti šuma i statika (3 s.), uredjenje šuma (4 s. z. 3 s. 1.) uredovanje i računovodstvo (2 s.), politika i statistika šumarstva (3 s.) i povjest literaturu šumarstva (1 s.) dakle 10 sati predavanja i vježbe. d) geodezija (3 s. r. 3 s. 1.), šumarsko gradjevno inžinirstvo (3 s. z. i 3 s. 1.), obde i šum. graditeljstvo (3 s. z.) photogrametriju (1 s) tlocrtno graditeljsko risanje (4 s. z. i 4 s. 1.), dakle po 10 sati predavanja, 4 sata risanja i prema potrebi vježbe. Bar za dvije od profesorskih stolica (a i d) valjalo bi namjestiti i po jednoga asistenta uz plaću. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 17 <-- 17 --> PDF |
^ &6 — Za narodno gospodarstvo i financijalnu znanost (3 s.), agrarno zakonarstvo i upravoslovlje (4 s. z. 3 s. 1.), zatim za opće strojarstvo (2 s.), šumsku trgovinu (2 s.), ribarstvo (2 s.) i neke ine više specialne predmete, imali bi se kao docenti namjestiti pojedini specialiste. Neophodno nužno bilo bi urediti takodjer i razne nedostatke današnje naučne osnove, kao propise o polaganju kolokvija, a posebno onda i opet o teoretskim državnim ispitima. Savezno s tim osvrnut demo sada još i na pitanje, koliko bi takovo ustrojstvo visoke šumarske škole stajalo? Ti bi troškovi iznašali: I. Plade: a) za dva redovita sveučilišna profesora (po 6.400 K plade i 1.120 K stanarine) ukupno K 15.040 a) za dva izvanredna profesora (po 4000 K plade i 840 K stanarine) ukupno D 9.680 c) za ostale docente i učitelje nagrade ukupno . » 10 600 d) za dva asistenta (po 1200 K) ukupno . . » 2.400 II. Najamnina, vodovod, plin, ogrijev, čiščenje i uredski i pisarnički troškovi kao dosada. Ukupno » 9.124 III. Za uzdržavanje i popunjenje zbirka i nabavu knjiga za knjižnicu » 5.102 IV. Za dvije sluge » 1.600 V. Za akademičko biljevište i rasadnjak . . » 5.000 VI. Za naučna putovanja profesora (kao sada) » 1.000 VII. Za ekskurzije (kao dosada) » 2.000 VIII. Šumarski stipendiji i potpore (kao dosada) » 3.600 Čini ukupno » 64.846 dakle baš toliko, koliko se i do sada u ime šumarske akademije zaračunavalo. Razjašnjenja radi primjetiti je jošte i to, da pod I. c) spomenuti troškovi za t. zv. učitelje iznašaju danas samo 7.160 K dakle za 3440 kruna manje, nego li što su ovdje uzeti u račun. Računamo pako pri tomu prvom redu sa nagradama docentima iz slijededih predmeta i nauka: |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 18 <-- 18 --> PDF |
1. matematika, 2. fizika, 3. deskriptiva i prostoručno risanje, 4. opda i agrikult. odnosno šumarska kemija i tehnologija, 5. narodno gospodarstvo, financijalna znanost i agrarno zakonoslovje, 6. opda botanika (sa morfologijom, anatomijom, phjsiologijom), 7. opda zoologija i ribarstvo ili enciklopedija gospodarstva i ribarstvo, a 8. zoologija za se, 9. geologija i tloznanstvo, 10. obde strojarstvo i 11. nauk o trgovini šumskoj. Svi glavni stručn i predmeti morali bi dakako biti usredotočeni u rukama spomenute četvorice profesora, od kojih bi bar trojica bezuvjetno imala biti šumarski tehničari. Da se pako i ovi odterete bar djelomice, kod vježba i risanja (u koliko bi ih i onako, teretio veći no normalni broj sati (8 s.) redovitih sveučilišnih profesora) predvidjeno je namještenje bar dvojice asistenata. Što se pako tiče troškova pod III. spomenutih, to bi se na ovoj stavki, ved u najbliže doba, u slučaju potrebe mogla i koja svota prištediti, u koliko su ved i sada akademijske zbirke, a naročito one, za geodeziju, fiziku, zoologiju --i opdu botaniku — hvala dosadašnjim izdašnimi dotacijama, u bitnosti tako podpune, da de na njih od-ada odpasti tek manje više samo još troškovi oko uzdržavanja i sustavnoga popunjavanja. Isto vrijedi onda u glavnom takodjer i za gospodarsku i ribarsku zbirku, kao i za risarski i matematički kabinet. Što se nadalje tiče troškova spomenutih pod V. potrebnih za osnude i uzdržavanje šumskoga biljevišta i rasadnjaka sa pokušalištem, to su ti troškovi zato sada u vedoj količini zaračunani, što se u opde tek radi o tom, da se vrlo nužno to pomagalo akademije u Zagrebu podigne, pa će s toga za prvi početak biti i ti troškovi vedi. Ovisit de to u ostalom prije svega dakako i o tom, gdje i kako se taj rasadnjak bude uredio. Ostali pod II., VI., VII. i VIII. ´skazani troškovi uzeti su nepromjenjeni iz proračuna po dosadan joj odmjeri — samo što su izdaci za sluge pod V., odgovarajuće zbiljnoj potrebi povišeni za 400 K. |
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 97 — Ni novčano pitanje dakle po tom ne može biti ozbiljna zapreka definitivnom uredjenju visoke šumarske škole u nas. Zašto se dakle onda ved jednom ne provedu i intencije zakonodavca, te udovolji opravdanoj, a i doista prijekoj narodno-kulturnoj potrebi, ter ta t. zv. šumarska akademija staltio i konaŽno ne utjelovi raudroslovnomn fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu? Ovo ie tim opravdanije, što je baš i na našemu sveučilištu pripojenjem t. zv. farrmaceutičkog tečaja, kao i podigaudem učiteljske stolice za praktično gospodarstvo, ved i onako učinjen i prvi korak k proširenju djelokruga našega sveučilišta u smislu naprednom, u smislu modernom, a prema kojemu BU već po svim naprednim zemljama vrata starih sveučilišta otvorena i t. zv. primjenjenim naukama, a napose i nauci o kulturi tla, odnosno dakle i nauci šumarskoj. B) K pitanju šumarske visoke škole u Hrvatskoj. Pitanje o šumarskoj obuci u Hrvatskoj veoma je staro. Prvi su ga potakli Ilirci, koji su u tom, kao i u drugim popručjima imali izvrsno oko za prave narodne potrebe. No tek godine 1861. — dakle prije 46 godina! — došlo je do ustrojenja šumarske škole u Križevcima, koja je imala karakter srednje šumarske škole, ali je časno vršila svoju zadaću. No kako je rasla narodno-gospodarstvena važnost šumarstva za Hrvatsku, kako se nakon spojenja Krajine šumski posjed Hrvatske i Slavonije razdvojio u zajedničke državne šume i šume imovnih općina, i kako se počela provoditi segregacija urbarijalnih šuma, sve se više uvidjela potreba, da se mora i u Hrvatskoj ustrojiti visok a šumarska škola. I dnevni su i stručni listovi 0 tom već prije 20 i više godina raspravljali. Upozorujem na pr. na članke prof. F. Z. Kesterčaneka u »Nar. Novinama « g. 1885. i »Šumajskom Listu« g. 1884., 1885. i 1886. (»Šumarski institut sveučilišta u Giessenu«) u »Šum. Liatu« 8 |