DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- i09 — vnog vlakna; ali se ne smije učiniti pogrešaka, pak produkte, što no se kemijskim agensima stvaraju, smatrati absolutno identičnima sa konstituentama drvnog vlakna.« Doista konstitucija drvnog vlakna, još je uvjek slabo razčinjea problem, pak je jasno, da kad govorimo o drvu i njegovim sastojinama, možemo rabiti samo one pojmove, što su bar donjekle deiiuovani — a one koji su ma i vrlo vjerojatni, koji još ne označuju njesta stvarno dokazanoga, prepustiti ljepšoj budućnosti Za to demo još i danas nalaziti, pak se morati i služiti imenom »lignin«, »inkrust. substanca«, »hemiceluloza« i t. d. za one tvari, koje uz celulozu sačinjavaju odrvenjene stanice. Dakako, mi moramo biti na oprezu, da historičke pojmove „lignina" ne pomješamo, i da ih ne zamjenjujemo, kad upotrebljavamo podatke o analizama drva raznih iztraživaoca. Po (starim) Schulzeovim analizama sastoji drvo : hrastovo od 45´97o celuloze i 54., "/o lignina, bukovo od 48-4 , Sl.g „ 58-1 „ 41-9 dakako lignina u Schulzeovom smislu; analogno imadu se upotrebljavati i Cleslarovi (1. c.) mnogobrojni analit. podatci. Langeu je lignin u jednu ruku širi, u drugu uži pojam od Schulceova: njemu je lignm ono, što preostaje, kad iz drva odstrani uz druge laglje topive fastojine još i Wheelerovu drvnu gumu (drvo izluženo vodom, razredjenim kiselinama i alkalijama, alkoholom i eterom); za to njegovi analit. podatci izkazuju u drvu više »lignina«, no Schulceovi. U njegovu ligninu sadržana je sva celuloza ; količinu celulozinih pratilaca prosudjuje po količini ligninskih kiselina, što ih dobiva, kad svoj »hgnin«grije kod 185°C sa jednakom količinom vode i 4—5 strukom količinom kore. Dobiva tako iz svakog lignina 61 64% celuloze i 12—14% dviju ligninskih kiselina približnog sastava C20 Hu Og (ali uz to i octove, mravinje, oksalne, protokatehu — kiseline, pirokatehina i amonijaka.) Svoj lignin karakterizuje netopivošdu u vrudoj sumpornoj kiselini (drvna guma je topiva). Ligninske kiseline su mu svjetlo smedj, |