DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 82 najvišega šumarskog učilišta, sa stanovite strane propagiraju kojekakove ideje i lazuašaju glasine, koje bi napokon i doista bile kadre, ako ne posvema uništiti tu narodna tečevinu, a ono ju bar u velike oštetiti, a i u dalnjem razvitku i napretku sprijt 6iti. Da visoka šumarska škola ili akademija u istinu za nas nije i ne može biti preskupa, nekmo li suvišna institucija, već da je ona baš i neobhodno nužna potreba našemu narodu, o tom su svi mjerodavni faktori — bar sve dosada — i u nas bili potpuno uvjereni. Nema dvojbe, da Hrvatska i Slavonija, u kojima same šume 2 i pol milijuna jutara, dakle 34% od sveukupne povr šine zapremaju, i bez obzira na narodnu osebnost i autonomiju, veo i s opće kulturnih kao i narodno-gospodarstvenih razloga, takodjer i upravi, te gospodarskomu stanju tih svojih šuma, svu skrb i pažnju posvećivati moraju. Sume su te narodni imetak, kojega je reelna vrijednost ocjenjena na više od 800 milijuna kruna. Poprečni godišnji čisti zemljišni prihod njihov po samom katastra nadmašuje 3*6 milijuna kruna. U tim se šumama godimice izradjuje i izvaža robe i drva u poprečnoj vrijednosti od kojih 20 milijuna kruna. U njima nalazi na hiljade i hiljade naroda zarade i trajnu zaslužbu. Njihovo potrajno usčuvanje i umno uživanje svakako je dakle jedna od najvažnijih zadaća i dužnosti naše javne uprave. Valjano je gospodarenje i nadziranje tih šuma ipak moguće jedino pomoću dovoljnoga broja, sadanjem stanju šumarske tehnike kao i znanosti, te šumsko gospodarskim kao i osebinama naših gosp. prilika u pravom smislu riječi dorasloga zdušnoga i savjesnoga šumarskoga osoblja. Da osjegura i izobrazi to osoblje, treba Hrvatska svakako i posebni učevni stručni šumarski zavod. U ostalom je ta opravdana potreba dovoljno več i tim dokazana, što u istinu već od godine 1861. ovamo i posebni takav zavod u nas opstoji. |