DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 84 a) Kr. državnih šumara ukupno 82. b) Kr. autonomnih šumarskih tehničara svih kategorija 74. c) Kod krajiških imovnih općina namješteno ih je 131. d) Kod privatnih šumo-posjednika, kaptola, vlastele, biskupija, zem. zajednica, pl. opdina i t. d. 125, e) K tomu onda još i 2—4 profesora šumarske struke, daje prema tome već status od bar 410 šumarsko-tehničkih činovnika. Statistika nam nadalje svjedoči, da se kao poprečno doba službovanju kod šumara mogu uzeti 33. godine, a 2´5 mjesta, da se svake godine ispražnjuje smrdu, a prema tome se već i prema današnjemu statusu, kod nas, godimice mora na novo namjestiti bar 15—20 šumarskih tehničara. Pa to je i u istinu tako, te nam i statistika svjedoči, da se i u nas godimice, i to bez obzira na mjesta u državnoj šumskoj upravi — iznova popunjuje po 14—16 takovih mjesta. Našu sadanju šumarsku akademiju svršava, kraj trogodišnjeg naukovanja — sada poprečno tek 8 do najviše 10 kandidata. Eto dakle već i manje no što ih trebamo. U pomanjkanju vlastitog šumarskog učilišta, morali bismo onda, da uzmognemo trajno popunjavati ta mjesta, prema 4 god, naukovanju u Austriji (Beču) i Ugarskoj (Sdavnici), na tim zavodima uzdržavati trajno bar (16X4) 64 Hrvata šumarskih kandidata. Računajući trošak pojedinoga samo sa 1000 K godišnje, bio bi to godišnji izdatak od najmanje 64.000 kruna, dakle po prilici onoliko, koliko bismo morali trošiti i na valjano uredjenu šumarsku akademiju. Nu naši bi hrvatski šumarski apsolventi, po Bogu i pravu morali uz to imati svakako prednost, toli kod popunjavanja mjesta u naše državne šumske uprave, kao i onih kod zemaljske uprave u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji (a njeki ih broj ved i danas dobiva namještenje i u kraljevini Srbiji). Sve ove zemlje nemaju vlastitih šumarskih učilišta, a niti de ih po svoj prilici — tako brzo i dobiti. |