DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 6     <-- 6 -->        PDF

- 84


a) Kr. državnih šumara ukupno 82.


b) Kr. autonomnih šumarskih tehničara svih kategorija 74.


c) Kod krajiških imovnih općina namješteno ih je 131.


d) Kod privatnih šumo-posjednika, kaptola, vlastele, biskupija,
zem. zajednica, pl. opdina i t. d. 125,


e) K tomu onda još i 2—4 profesora šumarske struke,
daje prema tome već status od bar 410 šumarsko-tehničkih
činovnika.


Statistika nam nadalje svjedoči, da se kao poprečno doba
službovanju kod šumara mogu uzeti 33. godine, a 2´5 mjesta,
da se svake godine ispražnjuje smrdu, a prema tome se već i
prema današnjemu statusu, kod nas, godimice mora na novo
namjestiti bar 15—20 šumarskih tehničara. Pa to je i u istinu
tako, te nam i statistika svjedoči, da se i u nas godimice, i
to bez obzira na mjesta u državnoj šumskoj upravi — iznova
popunjuje po 14—16 takovih mjesta.


Našu sadanju šumarsku akademiju svršava, kraj trogodišnjeg
naukovanja — sada poprečno tek 8 do najviše 10 kandidata.
Eto dakle već i manje no što ih trebamo.


U pomanjkanju vlastitog šumarskog učilišta, morali bismo
onda, da uzmognemo trajno popunjavati ta mjesta, prema 4
god, naukovanju u Austriji (Beču) i Ugarskoj (Sdavnici), na
tim zavodima uzdržavati trajno bar (16X4) 64 Hrvata šumarskih
kandidata.


Računajući trošak pojedinoga samo sa 1000 K godišnje,
bio bi to godišnji izdatak od najmanje 64.000 kruna, dakle
po prilici onoliko, koliko bismo morali trošiti i na valjano uredjenu
šumarsku akademiju.


Nu naši bi hrvatski šumarski apsolventi, po Bogu i pravu
morali uz to imati svakako prednost, toli kod popunjavanja
mjesta u naše državne šumske uprave, kao i onih kod zemaljske
uprave u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji (a njeki ih
broj ved i danas dobiva namještenje i u kraljevini Srbiji). Sve
ove zemlje nemaju vlastitih šumarskih učilišta, a niti de
ih po svoj prilici — tako brzo i dobiti.