DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 143 —


nadinu izcrpljivanja iz drva. Svakako bi bio najmjerodavniji
način izcrpljivanja protjecanjeai hladne vo3e (n. pr. Pfisterovim
aparatom). Bukovo drvo ih daje prema navodima u priruSnim
njekim knjigama popreko oko 47o od suhe ivari; ali koliko
god sam si truda dao, da u originalnim radnjama nadjem o tom
podataka, ipak mi to nije uspjelo. Iz diferencije težine prvotnog
drva i hladnom vodom izcrpljene drvne substance, našao
sam ja za bukovo drvo 4.2770 ^ za hrastovo 8.49% takovih
tvari računajud na suhu drvnu tvar.


Važno je za studij drveća znati i poznavati kvalitativno
i kvantitativno pojedine organ, sastojiae soka, pa ipak imade
razmjerno malo takovih iztraživanja. Samo sokovi stanovitog
drveća (pa i bilja u obće), koje je osobito važno s Ijekarskog
ili tehničko kemijskog gledišta n"ešto su iz bližega proučeni.
Da bi i 0 drvnom soku naročito 0 soku šumskog drveća imali
onakovih radnja, kakove nalazimo 0 soku sladorne trske, repe
ili 0 soku vinove loze u raznim vegetacionim periodama, bile
bi nam pirogenetske reakcije drva laglje tumačive.


Bude li prilike, ponukati ću na topogledni analitički posao
kojeg nadobudnog radnika, jer bi takova iztraživanja mogla
podati zanimivih rezultata i po detailaiju kem. tehnologiju drva.
Tako bi se n. pr. i nesuglasnost teoretskog ogrievnog efekta
sa kalorimetrički pronadjenira u drvu u obće a u pojedinim
vrstima drva—imenito bukova—napoje, mogla možda raztumačiti
na temelju boljeg poznavanja sastojina soka.


Organske sastojine drvnog soka su dušik sadržavajuće ili bezdušiene,
ali imenom „bezdušićne ekstraktivne tvari« ne označuju
analitičari one vodom izcrpive sastojine, što preostaju, kad se od
ukupnog izparnog ostatka oduzmu osim vode, i mineral, sastojina
još i protein, već onaj ostatak, što preostaje računom
od 100 dielova prvotne tvari, odbitkom nadjenih procenata
vode, vlakna, pepela, proteina i masti. Po tom je jasno, da se
sve analit. pogreške neizbj´žive kod opredjeljivanja pojedinih
sastojioa u »bezduš. ekstrakt, tvarima« sumiraju, ta´:o, da su
brojevni podatci 0 količini tih sastojina vrlo nepouzdani. Pri