DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 144 —


donosi još k netodnosti i riačia računanja proteina iz faktično
samo ustanovljenog dušika (multiplikacijom sa nesjegurnim
faktorom), onda neračunauje u pepeo zašlog ugljika iz organskih
spojeva, nadalje analitički pojam »masti« — u kojoj ima i
drugih org. tvari, osim pravih masti — napokon način obradjivanja
i opredjeljenja »vlakna« djelovanjem reagensa, koji i
na stanične stjenke bez sumnje djeluju.


Pod »bezdušične ekstr. tvari« računaju se potom uz ugljohidrate
i njihove derivate i pektinske tvari, gorčine, trieslovine
i boje, org. kiseline i t, d. Tako računate »bezduš. ekstr. tvari«
mogu služiti prilično »živežnoj kemiji« ali potanjem promatranju
kemizma dotičnog materijala dakako ne. Za ovo bi trebalo u
samim vodenim izcrpinama potanja opredjeljivanja izvadjati, a
takova nam za drvo danas manjkaju.


Proteini.


U drvu imade proteina, o tom nema sumnje, a koliko ih
ima, to možemo suditi samo po količini u drvu vezanog
ukupnog dušika, kojeg po brojnim analizama imade uviek vrlo
malo, uviek manje, a vedinom znatno manje od 1% računajud
na suhu tvar.


U razmatranje prilika, o kojima ovisi količina proteina
specijalno u bukovu drvu, ne mogu se upuštati, jer za to ne
nalazim dovoljna oslona u literaturi. Ovisiti će svakako o vegetacionim
periodama i vremenitim biološkim procesima, onda
0 fiziološkoj funkciji pojedinih dielova drva i t. d. na što se
može zaključivati iz obdene nauke o hranitbi i životu bilja.


Kako su bilin. proteini u obde vrlo slabo proučeni*), tako
još slabije ili nikako proteini, što se napose u drvu nalaze.
Dapače ne znamo ni to, da li su ti proteini sadržani u drvu
u samom soku ili u protoplazmi; ne znamo ni u koju grupu
spadaju.**) Znademo samo, da su koloidalni, svakako razno


*) Daleko bolje su proučeni životinjski.


**) Per analogljam valjda ima i u soku drva od nativnih proteina bilin.
albumina (==proteoza) i globulina, jedva i glukoproteida — a možda i raznih đeiiaturovanih
bjelanjkevitib tvari: