DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 36 <-- 36 --> PDF |
-154 - Navadja se dalje i to, da bi se takovim pripojenjem akademije k sveučilištu prištedilo novaca, jer bi sveučilišni profesori pojedine zajedničke struke mogli predavati i za filozofe i za šumare. Ali to ne stoji. Jer, gospodo, botanika, fizika, matematika, kemija, što je šumari trebaju i koliko je trebaju, to je nešto sasvim drugo, nego što trebaju filozofi. Filozof sluša te predmete 4 godine i on se izobrazuje za specialistu. A što na pr. treba šumar it, zoologije? (Zast. dr. Ante Pavelid: Ali to ne stoji tako. Na medicinskom fakultetu profesori filozofskog fakulteta predavaju mineralogiju, fiziku, kemiju i zoologiju.) Šumari trebaju iz zoologije samo šumske štetnike, pa što 6e im onda podrobno predavanje, koje je samo za filozofe? Pa zato vidimo i danas, da se za šumare drže u tim predmetima posebna predavanja, a od cesti su za te predmete i posebni učitelji, jer šumar ne može slušati specijalna, stogo znanstvena predavanja sveučilišnib profesora, jer za njega su ti predmeti samo pomodne discipline. Na tome se ništa ne bi promienilo ni onda, kad bi se šumarska akademija utjelovila sveučilištu. I danas se — kako već rekoh — drže za šumare posebna predavanja. Za šumara su osobito važni njegovi stručni nauci, a s pomodnim disciplinama ne smijemo ga ovako gnjaviti Poradi svih tih, a i drugih razloga profesorski se je zbor mudroslovnog fakulteta izjavio u svojoj predstavci od 14. ožujka 1903. proti utjelovljenju i proti pripojenju šumarske akademije tomu fakultetu, a isto je stanovište zauzeo i akademiČki senat. I ja sam slobodan, da na ovu predstavku, koja sadržaje točno obrazloženje, upozorim vis. vladu, te da ona riešavajudi ovo pitanje ne mimoidje ovaj najvažniji forum. Ostaju dakle dvie mogudnosti: Ili de šumarska akademija u Križevce, pa da se spoji s tamošnjim gospodarskim učilištem, koje bi se imalo onda didi na stepen akademije, ili da ostane ta akademija u Zagrebu i to kao sasma samostalan zavod, pa da joj se pripoji tehnički odjel, tehnika. Ja mislim, da bi ovo potonje najbolje odgovaralo potrebama našim, jerbo bismo onda imali zavod jak, koji bi svojim |