DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 36     <-- 36 -->        PDF

-154 -


Navadja se dalje i to, da bi se takovim pripojenjem akademije
k sveučilištu prištedilo novaca, jer bi sveučilišni profesori
pojedine zajedničke struke mogli predavati i za filozofe i
za šumare. Ali to ne stoji. Jer, gospodo, botanika, fizika, matematika,
kemija, što je šumari trebaju i koliko je trebaju, to
je nešto sasvim drugo, nego što trebaju filozofi. Filozof sluša
te predmete 4 godine i on se izobrazuje za specialistu. A što
na pr. treba šumar it, zoologije? (Zast. dr. Ante Pavelid: Ali
to ne stoji tako. Na medicinskom fakultetu profesori filozofskog
fakulteta predavaju mineralogiju, fiziku, kemiju i zoologiju.)
Šumari trebaju iz zoologije samo šumske štetnike, pa što 6e
im onda podrobno predavanje, koje je samo za filozofe? Pa
zato vidimo i danas, da se za šumare drže u tim predmetima
posebna predavanja, a od cesti su za te predmete i posebni
učitelji, jer šumar ne može slušati specijalna, stogo znanstvena
predavanja sveučilišnib profesora, jer za njega su ti predmeti
samo pomodne discipline.


Na tome se ništa ne bi promienilo ni onda, kad bi se
šumarska akademija utjelovila sveučilištu. I danas se — kako
već rekoh — drže za šumare posebna predavanja.


Za šumara su osobito važni njegovi stručni nauci, a s
pomodnim disciplinama ne smijemo ga ovako gnjaviti


Poradi svih tih, a i drugih razloga profesorski se je zbor
mudroslovnog fakulteta izjavio u svojoj predstavci od 14. ožujka
1903. proti utjelovljenju i proti pripojenju šumarske akademije
tomu fakultetu, a isto je stanovište zauzeo i akademiČki senat.
I ja sam slobodan, da na ovu predstavku, koja sadržaje točno
obrazloženje, upozorim vis. vladu, te da ona riešavajudi ovo
pitanje ne mimoidje ovaj najvažniji forum.


Ostaju dakle dvie mogudnosti: Ili de šumarska akademija
u Križevce, pa da se spoji s tamošnjim gospodarskim učilištem,
koje bi se imalo onda didi na stepen akademije, ili da ostane
ta akademija u Zagrebu i to kao sasma samostalan zavod, pa
da joj se pripoji tehnički odjel, tehnika.


Ja mislim, da bi ovo potonje najbolje odgovaralo potrebama
našim, jerbo bismo onda imali zavod jak, koji bi svojim