DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 158 — ist. mj. u prisutnosti mnogobrojnih prijatelja, štovatelja, zastupnika vlade, sveučilišnih profesora drugih visokih škola i djaka predani ma teri zemlji. Ime Gayerovo čvrsto je vezano za procvatom i napretkom šumarstva, ne samo u njegovoj užoj domovini i ostaloj Europi, nego i u najdaljim krajevima svijeta, - i^merici, Japanu; i svagdje ondje, gdje se šume smatraju važnim objektom narodne imovine i gdje se one čuvaju i racionalno uzgajaju. Lijepi glas, koji je uživao kao odlični nastavnik i neumorni radnik na šumarskom polju, razširila su mu njegova djela iz uzgoja i uporabe šuma, te mnogobrojni djaci, koji su sa sviju strana svijeta k njemu dolazili. Njegov se rad na šumarskom polju ne može lahko izbrojiti, a kamo li ocijeniti. Nije sve sakupljeno u njegovim naučnim knjigama, koje su mnoga izdanja doživjele, čast, kojom se rijetki autori pohvaliti mogu, nego je on razbacan i po mnogim stručnim časopisima i listovima. Da je taj rad obilan, možemo si misliti, jer je priznati majstor uzgoja šuma punih šesdeset godina, dapače do zadnjega časa života sa perom u ruci oko promicanja i procvata šumarstva neumorno radio. Gayerovo ime stoji u prvim redovima muževa, koji su šumarstvu udarili čvrsti temelj, koji su mu dali znanstvenu podlogu> da se dalje razvija i napreduje. Njegovu znanstvenom radu ima se mnogo u zaslugu upisati, da su se šumarskim predmetima u njegovoj domovini definitivno jednom za uvijek otvorila vrata sveučilišta, da je važnost šuma za opće narodno blagostanje uhvatila čvrsti korijen u srcu njemačkoga naroda. Gayer se rodio 15. oktobra 1822. u jednom malom gradu u području rijeke Rheine. Šumarske nauke svršio je na visokoj šumarskoj školi u Aschafenbargu. Godine 1947. stupio je u bavarsku državnu službu, a god. 1864. bude pozvan na sveučilište u Giessen, kojemu pozivu se iz ljubavi prema svojoj užoj domovini Bavarskoj nije odazvao. Godine 1868. bude pozvan na visoku šumarsku školu u Aschafenburgu, gdje je ostao do god. 1878, a kada su se šumarski predmeti iste godine prenesli na sveučilište u Miinchen, bude Gayer imenovan javnim redovitim sveučilišnim profesorom, u kojem svojstvu je djelovao do 70. godine života, t. j . do god. 1892. kada je u mir stupio. I u našoj domovini Hrvatskoj nema sigurno šumara, koji nije čuo za ime Gayerovo. Pridružimo se i mi hiljadama drugih i kliknimo. Slava i lahka mu bila crna zemlja! Munchen 6./ilI. 1907. G. Nenadić. |