DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 173 — drugim izlraživaocinia biti znatna, pak primjedujem, da Guerin (C. r. CXXV 3ii) drži, da je u drvu vezan na nukleinove kiseline, jer da mu je takove spojeve uspjelo izlaziti. O kaliju modi ćemo rSdi samo obdeno, da je bez sumnje pripojen, sa najrazliditijim bilinskim organskim hranilima i anorgan. kiselinama, sve u topivoj formi. Za fosfornu kiselinu moramo uzeti, da je vezana, dielom u podobi taložina u drvu (netopivi anorg. fosfali, rezervni proteidi), dielom u podobi topivih anorg. i org. spojeva (— kojih? u to se ovdje ne možemo upuštati), a slično je i sa sumpornom kiselinom, što ju u pepelu nalazimo, samo ne smijemo zaboraviti, da se je znatan dio tek spaljivanjem organskih sumpora, sadržavajudih sastojina drva (bjelanjkovine), stvara. Stanje trgovine sa hrastovinom u Hrvatskoj i Slavoniji koncem godine 1906. Francuski generalni konzul de Fages des Ghaulnes na Rieci, podnio je koncem prošle godine, o trgovinskim odnašajima hrastovine u Hrvatskoj — slijedede, svakako i po nas velezanimivo izvješde. »Franceska industrija, njekod glavni trošioc i kupac hrvatsko-slavonskog drva, napušta očevidno sve vise i više ovo tržište; a naročito se to jako izticalo za poslednje poslovne godine. U zamjenu te nestašice, pojavili su se sada njemački drvotržci, koji ne samo da silne količine hrvatskoslavonskog ved i bosanskog i rumunjskog drva pokupuju. Razlog izostajanja franceskih trgovaca valja tražiti, u skoro ved ludim cienama hrastovine, koje su uz to sveudilj još i dižu. Ta ved su i prošlogodišnje ciene ove godine i opet znatno nadmašene. Prije medjutim, nego li se budemo osvrnuli na uspjehe ovogodišnjih dražba, osvrnuti demo se za čas i na poslovnu godinu 1905. Prema statistističkim podatcima zagrebačke trgovačkoobrtničke komore, postignut bi u državnim šumama višak |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 174 — od 59*4 postotaka, u obdinskim šumama takav od 52 po sto, a kod vlastelinstvah višak od 12 po sto, iznad izkličnih ciena. Ukupna proeenjena vriednost iznosila je 9,443.911 K a prodajni utržak 14,674/45 K, preplate dakle dosegoše, poprečno 52 2 po sto. To su baš silne preplate, koje se u prvi mah nedadu ni razjasniti. Razlog tomu leži medjutim, u navali tudjih elemenata na ovdašnji trg, Šumska trgovina bo ne leži danas više kao ito njekod u rukama samih šumo-posjednika, danas se šumske sastojine putem dražbe kupuju po stranim špekulantima, koji kupljena drva odmah i opet na malo dalje unovcuju. Baš ta konkurencija pako uzrokom je, da su se ciene postajano digle, do sada još nepoznatih visina. Ukupni prihod godine 1905. u Hrvatskoj i Slavoniji prodanih šuma iznosio je 14,674.744 K t. j . 23"6 po sto više nego li u godini 1904. Izradba izkazuje sliededi uspjeh: 190.000^ drva manje vrstnoče, koje se je izradilo u hrvatskoslavonskim i peštanskim pilanama; 60.000´^ trupaca (izvezenih u Njemačku) i napokon oko 2.000.000 vedara pintarske gradje, koja se je takodjer izvezla u Njemačku. Što se »franceske dužice « tiče, izradjeno je u Hrvatskoj 6,500.000, a u Bosnoj i Rumunjskoj 3,500.000 komada. Na raspoložbu stojeći mi podatci, o uspjehu ovogodišnjih jesenskih dražba, potvrdjuju ponovni porast ciena, koji do 68 po sto viška izkazuju. Tako su n. pr. polučile višak: Gradiška od 62"2 po sto, Vinkovce (na 14 rujna) 67´7 po sto, Zagreb (inv. zaklada) 38´6 po sto, Mitrovica 2´7´9 po sto, Vinkovce (25 listopada) 45 po sto. Ukupna procenjana vriednost 9,129.774, aprodajom polučena kupovnina 12,408.367 K, tako da se prema tome može reći, da su se ciene ponovno za 20—30 po sto digle, a pri tom volja još i to uzeti na um, da su već i sami ovogodišnji procjenbeni iznosi bili znatno povišeni prema prošlogodišnjim. Ove se izvanredne ponude, mogu doduše dielomice raztumačiti velikom tražnjom u svim zemljama. Englezka traži drvo za »Wainscoats« gradju za vagone i brodove, Belgija rezanu robu, Holaudija trupce prima vrstnoće, u prvom |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 175 — redu ipak Njemačka pintarsku gradju za lagve za pivu. Ciena svih tih razvrstbina drva, digla se je usljed nenadanih dražbenih uspjeha za 18—20 postotaka, te je jednako uplivala i na parižku rezanu robu. Istina je doduše, da je u Franceskoj, posljednih godina t. j . od vremena od kada je nastalo to napadno dizanje ciena i potražnja znatno pala. ,Societe d´ importation de chene* danas je možda još jedino poduzede, koje redovito izvaža u Francesku za svoja skladišta u Lilli i Pantinu. U sliededem iztaknuti demo ciene slavonske piljene robe, polag ciena bilježenih na Rieci, dne 24. prosinca 1906 u francima: Feuillets (naplatci) od 7 mm. debljine 285; 9 mm. po 270; Voli^es (daščice) po 13 mm. sa 235; panneaux od 18 mm. sa 235; daske 27, 34 41 i 54 mm. debele sa 225. — platine GO—110 mm. debele sa 235; chevrons 7X7 . do 10 X 10 mm. sa 145: Courcons 37, 34, 41, 45 mm. debele i \, ^4, "^4 i ^14 m. dugi, la 145, Ha 115; Wainseoat3 210; boulsi (Lionski rez) la 150, Ila 120; okrugli trupci (za Holandiju) la 110, Ha 100. Svete ciene razumjevajud na ladji postavljeno na Ricci rok 3 mjeseca ili sa 2 posto neto kasa. Posve se jasno može razabrati, kako se Hrvatska sve više i više riešava onoga velikoga upliva, koju je njekoć franceska trgovina imala na domaču trgovinu s hrastovinom. Godine 1905. pozobala je Njemačka 80 postotaka ukupne proizvodnje; istina, više u svrhe špekulacije no za vlastitu porabu. Ne samo, da su njemački trgovci pokupovali za potrebu svoje vlastite proizvodnje pivarskih baČva, uprav silne množine dužica, a i za domaće željeznice trebali su takodjer velike množine željezničkih podvala, ved su oni punili svoja skladišta i zato, da veći dio toga drva onda preprodaju stranim trgovcima, koji su samo, da uzmognu zadovoljiti svojim obvezama bili prisiljeni, u koliko u Hrvatskoj ved drva nenalaze, obračati se na ta njemačka tržišta. Tvrdka Mohr i drug u Maneheimu u Bavarskoj, kupuje čitave šume, izvažajud u njima dobljenu hrastovinu u Holan |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 176 — diju — za koju je zemlju ta tvrdka, ne samo prvi — već rekbi i jedini liferant. Drage njemažke tvrdke krcaju hrvatsko drvo — preko Rieke u Rotterdam, od kuda se ono onda riekama ladjama dalje u nutarnjost zemlje razvaža. Drugi i opet tovare kupljeno drvo Dunavom preko Regensburga i Pasave u koliko im ne služi željeznica. Dašto, da su nabave toli ogromnih, količina hrv.-slav. hrastovine prvo vrieme bile pc njemačke trgovce skopčane i znatnim žrtvama; ta i oni su morali 20, dapače i 25 postotaka više nudjati, no što su nudjali franceski trgovci. Franceske dužice, njeko´l mjerodavni proizvod za hrvatsko drvno tržište, izgubile su svu trgovačku važnost. Lude ciene hrastovine na panju, onemoguČuje svaki razmjer k onoj cieni, koju je franceski trgovac voljan za dužice pladati. Odavna se ved franceske dužice neizradjuju iz iole boljega drva. Ono malo, što se još u to ime troši, to su vršike i grane ili tek bezvriedni odpadci, što ih pilane i proizvoditelji njemačke bačvarske gradje, više trebati nemogu. Silna franceska berba vina (koja je g. 1905. dosegla 56,664.104 hektolitara), a uz to i smanjeni uvoz amerikanske proizvodnje, prisiliše franceske drvotržce, pokupovati svu u obde u Bosnoj i Ugarskoj razpoloživu zalihu dužica, sa ukupno 30 milijuna komada. Franceske dužice — prije glavni proizvod hrvatskog drvarskog tržišta, izgubile su malo ne svu važnost za trgovinu. Ciena bo drva u surovom, nestoji više u nikojemu razmjeru k onoj cieni, koju trgovac za konačnu robu hode da plada. U ostalom se franceske dužice ved ni neproizvadjaju iz najboljega drva, ono malo što se još proizvadja. proizvadja se tek iz vršika stabla, iz grana i onih odrezaka, koji ved nisu sposobni za piljenu gradju. Izvanredna berba, koja je g. 1905. u Franceskoj dosegla oko 56,664.104 hektolitara, posvemašnji potrošak zalihe na dužicjima, kao i umanjeni uvoz amerikanskoga drva, sile naše trvodržce, da svu raspoloživu robu, što ja god mogoše u Bosnoj |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 177 — i Ugarskoj naći, po prilici 30 milijuna komada, pokupe. Ciene, koje se do onda kretahu izmedju 500, 520 i 540 franaka, portale su u Zagrebu, na 550—580 dapače — koncem g. 1905. i na 620 kruna, za dužice bolje kakvoće 37—1—4|8 ; a i ova je ciena pod konac g. 1906. joa porasla na 675 kruna. U oči takovih ciena, morala se ja francezka trgovina suspregnuti — posto se u Americi, Rusiji i Rumunjskoj još uvjek dobiju drva Uz povoljnije ciene, ma i samo za poznato gorju robu — nu koja po svojoj vrstaodi uza sve to odgovara, prepuštajući to sada nepristupno mu postalo tržište, njemačkoj konkurenciji. Izvoz austro-ugarskih francezkih dužica preko Trsta i Rijeke iznosio je, u razdoblju g. 1873. do 1902. ukupno 430 milijuna komada, dakle poprečno na godinu oko 43 milijuna komada; od 1903104 1905|06 pako dosegla je ta proizvodnja jedva Još 30 milijuna, dakle godimice poprečno za 10 milijuna komada manje. Ovi nam brojevi jasno predočuju nazadovanje proizvodnje i trgovine sa franceskom dužicom u Hrvatskoj. Godina 1907. izkazati će još kukavniji uspjeh. RieČka skladišta nezapremaju više od kojih 7000 vagona, dakle 700.000 kub. metara. Osim jur prije spomenute tvrdke „Societe d´ importation de chene« koja je jednu samo kudu prvoga redfc naše narodne trgovine, na hrvatskom tržištu dostojno zastupala, dolazi u obzir samo još i tvrdka Grairard, koja redovno u Francesku dovaža drva u vriednosti od kojih 3 milijuna kruna, odpremajudi islodobno jedan dio svoje robe takodjer u Palermo i Napulj, zi pokriće talijanskih potreba. Izvjestitelj tim svršava, žaled što su francezki trgovci tako brzo popustili njemačkoj konkurenciji, koja po tom danas baš monopol za prodaju drva u centralnoj Europi posjeduje. 14 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 178 — O uredjenju šuma i sastavku šumsko gospodarskih osnova. (Nastavak) Od svake se topografirane cestice imade površina izraćanati. dočim pripojena, sto nema minimum površine a netopografirana čestica, ne dobije ni za se, izkazanu površinu. N. pr. oranici velikoj 200° pripojena je livada aa 40°, oranica sa livadom čini parcelu broj 530 t. j . i u pismenim elaboratima dolazi spomenuta čestica broj 530 kao oranica i livada = 240.° Površine se izkazuju u jutrima i cielim četvornim hvatima. Površine čestica, sa ravnimi i u duljini uzporednimi medjami, do 40 hvatih širokih, imađu rfe uviek naravnim mjerama izračunavati, kod nepravilnih, ali 100iZI° nepremašujučih pako, izračunavaju se samo po mogućnosti. Proračunavanje sa naravnimi mjerami obavlja se tako, da se širine čestica (koje se u naravi kod ovakovih pravilnih parcela pomoću prizme okomito i u svakom slučaju izmjeriti imadu) na obim krajevima aritmetički razpolove i onda pomnože sa aritmet, razpolovljenom dužinom, koja se duljina sa mape šestilom snime, bez da se dodaje usušenje papira, ako nebi slučajno već i u naravi izmjerene bile. Sve mjere u koliko su u naravi izmjerene bile, vidljiv? su u prednacrtu, pa se odanle i vade. Jesmo li u prednacrtu našli mjere za obje duljine i širine njeke pravilne čestice, pa na temelju tih mjera površinu iste proračunali, onda ne trebame u obzir uzimati usuh papira, niti manipulacioue pogrieške, jesmo li pako samo mjere širina u prednacrtu našli, a mjere duljine sa mape snimili, tada na polovicu površine, zaokruženu na 100 hvati (radi lakšeg djeijeuja razhke) dodajemo usuh papira i djelimo manipulacionu pogriešku. Imademo li čestica, kojima su stranice u duljini uzporedne, dok su im stranice širine kose, i u tom smjeru umjeren^-, to im se površina može i na slijedeći način proračunati: Izmjeri se kut, (transporteurom) sto ju čini stranica kose širine sa okomicom na stranica duljine, pa se pomoću kuta i duljine |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 179 — kose širine, nadje u skrižaljkama odgovarajuća duljina okomice t. j . prave širine (visine) potrebne za proračunavanje površine po gore napomenutom načinu.* Za proračunavanje čestica nepravilnog oblika, rabi se poznati Adlerov planimetar (Haarplanimeter), Ovaj planimetar postavljen na česticu, kojoj se površina proračunati imađe, raztavlja istu na trapeze, kojima je podnica, (naime udaljenost vlasi) poznata. Uitav nam se posao preračunavanja sastoji u tom, da sveukupne visine pomoda šestila (stotinjara)** odčitamo i pomnožimo sa podnicom. Ova množitba medjutim izostaje, jer pomoću visini dobijemo ved i površinu na mjerilu, koje je u tu svrhu priredjeno na samom okviru planimetra. Naputak medjutim dozvoljava i uporabu drugih planimetara, ako polučena točnost odgovara granici dozvoljene pogrješke, ali se bar kod nas u Hrvatskoj za sada ne rabe. Vrlo su inače rasprostranjeni Amslerov polarni planimeter*** i Coradiev, praecisions planimeter. Najbolje resultate postizavamo sa Coradijevim planimetrom (KugelroUplanimeter). Jordan je pronašao za ove planimetrekod ustanovljenja površine — uzev u obzir i manipulacionu pogriešku — srednju vried- Bost za pogriešku T A = ´ 0.03 ] T, gdje je faktična površina T u cm^ izražena a ne u vriednosti mjerila dotične mape. Prema ovomu opet mnogi pokusi dokazuju, da posljednimi planimetri proračuuana površina na katastralnim mapama u mjerilu 1:2880, na jednu ral površine 1,6—8,OD" točnosti dolazi, pa budud da je po novom naputku dozvoljena pogrieška kod proračuna vanja površina TA = 0,31 T t. j. po rali 12n°, to se vidi, da je ipak praktično rabiti ih. Kod svih ovih plan metara kao i kod Adlerovog, dolazi i usuh papira u račun. * Pri zaglavku poglavja biti će te skrižaljke uvrštene. ** T. z. Hunderterzirkel. ** Stepea točnosti, Sto se podizava uporabom Amslerovog polarnog planimetra označuje se okruglo sa 1/500 ili sa 0´27o. Uporaba polarnog planimetra sa polom unutar figure nije dozvoljena, prema u Pruskoj izdanom Liaputku od 25. oktobra 1881., koji propisuje postupak pri obnovljenju karta i knjiga katastra. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 22 <-- 22 --> PDF |
~ 180 - Ako je čestica, kojoj SR površina proračunati imade takovog obsega, da ne stane u okvir planimetra, razdjeli se ista na sgodne dielove, kojih se onda posebno površina proračunava. Ovi dielovi sbrojeni, dadu površinu cijele čestice. I ostale sprave za obračunavanje površina smiju se rabiti, ali samo onda, ako se njiraa polučuje zahtjevana točnost (dozvoljena pogrieška biti če kašnje napomenuta). Površine čestica, koje premašuju 10—20 jutara, obračunavaju se slično skupinama. Ciele kvadratne palce predstavljajuda jutra (izbrojena jutra) sbrojimo i dodamo površinu izračunanih pretvorenih likova. Na izmjerena jutra i polovicu izračunanih likova ne dolazi usuh papira ni manipulaciona pogrieška razdjeljena. Ima li u kojoj velikoj parceli moguće gdjekoja mala, to se ova planimetrom izračuna, doda joj se usuh papira, pa se površina iste od površine cjelokupne temeljne cestice odbije, time se dobiva površina temeljne čestice same za se. Da bude kod preračunavanja površine manjih čestica kontrola, a ujedno, da se i kod u skupinu spadajućih čestica različitog oblika i veličine neizbježive manje razlike čim jednohčnije ukazuju, i porazdieliti uzmognu, djelimo još pojedinu skupinu i na t. zv. izsječke. Ovi izsječci sadržavaju 5 —15 parcela, a proračunavaju se prije proraeunavanja samih parcela i to dvaput, a aritm. sredina je onda površina samoga izsječka. Računamo li površinu pojedinih parcela u izsječku i sbrojimo li ih, to moramo dobiti površinu izsječka, naravno sa vrlo malom razlikom, koja se onda ili doda ili odbije, da se prava površina izsječka dobije. Kada smo sve čestice u jednoj skupini proračunali (da su se sa izsječcima u kojima su se nalazile površine slagale), onda im dodamo još i odpadajudi usuh. Da nema manipulacionih pogriešaka (odčitanje šestila i t. d,) dobili bi time površinu same skupine. Imade ali uviek manipulacionih pogriešaka, koje se, ako su prema skrižaljci dopustive, razmjerno podieliti moraju. Izračuna se naime odpadajuća razlika na lOO hvati, i |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 181 — prema veličini čestice se ta razlika ili pribroji ili odbije, prema tomu jeli je ukupna površina čestica manja ili veda, od površine skupine. Površina skupine se naime ne mienja, ona je več rektificirana na pravu površinu, jer sve skupine sa praznim prostorom u jednoj sekciji, moraju dati površinu sekcije t. j . 500 jutara — kako smo to ved prije napomenuli. Ako su u izsjedak padajude čestice naravnim mjerama računane, sam izsjek pako planimetrom, onda površina izsječka služi samo za kontrolu, a površna čestica je mjerodavna t. j . pridrži se ona površina, koja se dobije sbrajanjem površina čestica proračunanih naravnim mjerama. Računamo li dakle površinu pojedinih čestica u skupini i sbrojimo te površine, nastati de kako spomenusmo njeka razlika, izmedju površine skupine proračunane same za se, i izmedju površine dobivene sbrajanjem površina čestica. Dozvoljena je pako razlika : TA= 3H/-A_. ´ H T A = dozvoljene razlika ; S = broj čestica ; H = površina skupine u jutrima. S . Ako bude TT manje od 1, to se uzme uviek 1. Na pr. ako u koju skupinu pada 25 čestica, a površina skupine je 100 jutara, onda je TA = 3 . 100 VT = 300, ili na jutro pada 3D hvata Razlika, medju izsječkom i svotom površina u njemu nalazečih se Čestica, dozvoljena je onda, ako se uz uporabu planimetra, iz doljnje skrižaljke prema površini i obliku izsjeČka odgovarajuda vriednost iVa puta, kod računanja sa naravnim mjerama pako polovica iste ne prekorači, Vriednost doz volje je razlike medju dvaputa računanom površinom jedne te iste čestice ili istoga izsječka, dobiva se takodjer iz privite skrižaljke. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 24 <-- 24 --> PDF |
182 — Dopustiva razlika l^od proračunavanja površina za : i parcele i parcele i parcele dugačke dugačke dugačke prepre do do do |PJ« ko ko ko Ti 73 100° 300° ;;oo° 100° 300° 300° 100° S00°| 300° o o O 3 1 a 3 1 Opazka ; X« IH IH H !H IH IH C3 IH 1 :H IH "^ r^ O * in O lO O CO > > r-> |> ´> > r^ co m 1^ ^ ´* P-l o" PM o" i © o" PM o" I II I II HI II 11 1 II I II HI II 1 11 ´!lH H H H 1 H H "3 n° < < ´3 n° "« ° < < < ^ 1 < M u o 50 2 5 800 28 38 47 18 68 85 00 100 3 4 6 — 29 39 49 18 800 69 86 ´ « « 200 4 G 7 6 800 41 51 19 — 70 87 ´— N 1 BOO 5 7 9 7 — 42 53 19 800 71 88 Ž.-^ OJ NJ ^ 400 6 8 10 7 800 41 55 20 — 72 89 500 7 9 11 8 — 45 57 90 800 72 90 ´^^ 600 7 10 12 8 S-00 47 58 21 — 73 92 o3 a 700 8 11 13 9 — 48 60 21 80O 74 98 800 8 U 14 9 SCO 49 62 22 — 75 94 T3 O .-SI 900 9 12 15 10 — 51 63 22 800 76 95 1000 9 13 16 10 800 B2 65 23 — 77 96 !>-0 t ° _t4 t« — OJ IIOO 10 18 17 11 _ 53 66 23 800 78 97 1200 10 14 17 11 800 54 68 24 — i 78 98 1300 11 14 18 12 — 55 69 24 800 79 99 1400 11 15 19 12 800 57 71 26 — ; 80100 1500 11 15 19 13 _ 58 72 30 88 110 li 1 — 12 16 20 13 800 59 74 35 95 118 1 800 14 20 25 14 — 60 75 40 101 126 -^ CM 2 — 17 23 28 14 800 61 76 45 107 134 T3 T; ´.´ 2 800 20 25 B2 1115 — 62 77 5!) 113 141 3 — 21 28 85 15 800 63 79 55 119 148 ! ´^ r^ 3 800 i2 30 37 16 — 64 80 60 155 ".^" 4 — 24 32 40 16 800 65 81 65 161 1 94 800 25 34 42 1 17 j — 66 82 70 167 Ti 5 — 27 Bi; 45 17 800 67 84 76 173 Konačna izradba mapa. Mape se na licu mjesta, dakle prigodom same izmjere posvema izrade, tako da se opisuju i znakovi urisavaju, a i u vedini slučajeva topografiraju (naime tušom, jer olovkom su naznačeni a i potrtbni topografičui brojevi već prigodom samog obračunavanja čestica). Za samoga proračunavanja površine očiste se i oznake čestica sa olovkom. Mape se sada više ne bojadi^u kako je to prije običaj bio (kulture su i onako vid |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 183 — Ijive u posjedovnom nacrtu, gdje su bojadisaue), jer se prigodom reambulacije, tamo gdje su znatne promjene nastale, po bojadisanim mapama težko, skoro i nikako, kulture izpraviti ne dadu, a i novo nastale medje su manje vidljive, kao i proračunavanje sa planimetrom, na takov´h je mapa bilo vrlo tegotno. Napominjajud ovdje katastralnu reambulaeiju, spomenuti nam je, da se ista ne sastoji u izpravljanju medja na staro stanje, nego u tom, da se na temelju medja i točaka nalazedih se od prije u mapi, novo nastale medje, kao i možebitne promjene kod ved u mapah se nalazedih medja, urisu crveno, da se tako dobije faktično stanje medJ8, kako sbilja u naravi prigodom reambulacije obstoje. Slika B) Mjerilo 1:2880 Uštica Z. K. XXIII. 33 af Izmje´a izpravna 25. svibnja 1906. Uzpoređio Izmjerio N. N., N. N., N. N., nadzornik izmjere. kataatralni mjernik, katastralui mjernik. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 184 — Izvorna mapa t j . mapa sastavljena na lica mjeata neposredno na temelju izmjere, sadržaje izvan okvira sekcionalnog polag slike B) na desnoj strani još i ime obdine i oznaku sekcije, u sredini mjerilo, dolje na Ijevo zaporku nadzornika, a u sredini zaporku zaključnog sravnjivanja (svi se elaborati naime prije nego se posvema zaključuju opet sravnjivaju). Unutar sekcionalnog okvira usporedno sa sjevernom sekcionalnom crtom, dolazi upisano: „Ime obdine, pustare, majura, naselbina, imena rudina i podrudina, nazivi posebno stojedih sgrada, tvornica, javnih sgrada, razvalina, jezera, gora, vrhu naca, dolina i t. d. i t. d. Nadalje se upisuju u smjeru samih rieka njihovo ime, a kod cesta i glavnija mjesta kuda vode. Kod priepornih medja ima se upisati: »po obdini zahtjevana medja". Spomenuli smo ved, da se kod priepornih medja označuje osim faktične medje i preporna, koja se točkanom crtom označi. Topografički brojevi pišu se kod vedih čestica uviek uzporedno sa sjevernom sekcionalnoaa linijom, kod užih pako sa njihovim duljim stranicama. U duljim česticama kao što su jarci, putevi, ima se broj čestice i višeputa upisati, a pada li koja Čestica u dvie sekcije, ima se u svakoj sekciji i njezin broj upisati. Za sva upisivanja u mapi propisuje naputak vrst pisma i i njegovu visinu (širina je i onako razmjerna visini). Za razne ine oznake, kao medje obdinske, državne, zemaljske, crkve raznih vjera, mostove, puteve ceste, nasipe, jarke, tvornice, rudnike, razne vjere groblja, trigonometričke točke, vinograde, vrtove, razne vrsti drveda i t. d. sadržaje naputak convecionalne znakove, koji se rabiti imadu, Na mapama se ti znakovi ne bojadišu, dočim se na posjedovnim nacrtima bojadišu zato propisanim bojama. Za livade i pašnjak i, nema, kao što je prije bilo convencionalnih znakova, ne^ro se u naapi napiše samo početno slovo L ili P, dočim se u posjedovnim nacrtima različito bojadišu, nu u mapama se za njih niti slova, niti ina oznaka ne rabi. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 185 — Kod prijašnjih izmjera, lučili su se voćnjaci od kuhinjskog vrta, dočitu se´ sada skupno uzimaju kao vrt, a označuju sa, konventionalnim znakom vodke t j . po~´etnira slovom V. Radi pregleda dovoljno je je u manjih čestica samo slovo V. Kod vinograda dolazi uviek uz slovo V i konvencionalni znak. Kod šuma razlikuje katastralna izmJ3ra šumu i vrbik, kojega takodjar šumom naziv.i, ali se u zaporki označi kao vrbik n. pr. šuma (vrbik). Kod katastralna se izmjere u obče zove šumom površina sa očitim karakterom šume t. j . svaki prostor zarašden drvedem, koji se ne obrađjuje, a niti se kao pašnjak rabiti ne može, a stvar je procjenitelja prosuditi joj vriedno-t glede poreza, što budi ovdje mimogred spomenuto. Šume dolaze u mapi sa convencionelnim znakom i slovom Š. Dvor se u mapi označi samo sa dv. Na prvom sekcionalnom listu. (U svakoj se obdini nume riraju sekcije od zapada prema istoku počimajud sa najsjevernijom sekcijom) ili ako tamo nebi bilo dosta mjesta, na drugom kojem listu, dolazi t. zv. glavni napis, sadržavajudi ime dotične obdine, ime županije, godinu izmjere i mjerilo. Mape skupa sa 03talimi elaborati dolaze onda konačno u arkiv katastralnih mapa, gdje se pohranjuju. Za Hrvatsku i Slavoniju postoji jedan arhiv za katastralne mape i to Za grebu. (Opatička ulica br. 20 prizemno u dvoru.) Napomenuli smo prije, da isti izdaje i kopije mapah, i za službenu porabu i privatnicima, uz ustanovljenu po državi pristojbu.* Kopije katastralnih mapa ili su kamenotisci, ili autografije, ili se pikiranjem i kopiranjem na kopir papir izradjuju, pa su i prema tomu ciene različite. Kamenotisci mogu se samo za eielu poreznu obdiuu naručiti, pojedini listovi pako samo onda, ^ko se prije naruče * Novac ae izplaćuje kod povoljnog kr. poreznog ureda, mi prima ih i kr. arkiv mapa u Zagrebu, koj državi pripadajući dio takodjer pripošilja kr. por. uredu mapa u Zagrebu — nakon što je isplatio prama postojećoj tarifi urednika, koji je prigotovio. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 186 — nego se takova kamenotiskana mapa, radi službene uporabe izradi, ili ako su pojedini listovi od prijašnjih naručaba preostali.* Kamenotisoi mapa za čitavu obćinu (razumjevamo uviek poreznu ili t. Z7. katastralnu, koja se satna la se izmjerava) stoje po ralnoj Čestici (n. pr. 200 rali sa 100 parcela 300 ralnih čestica) 2 filira. U vreme naručeni pojedini listovi računaju se isto tako po ralnoj čestici 2 filira, samo što se uviek uzima, da je list pun, t. j . broju parcela se uviek do 500 rali pribroji. Preostali listovi kod kasnijih naručaba računaju se uviek po listu beziznimno sa 4 krune. Autografije stoje po listu, koji su u Hrvatskoj i Slavoniji sgotovljeni jednu krunu, a ako su na novo u kr. ug. državnoj tiskari sgotovljene, računaju se na pol eiene od kamenotiskah. Zadnje vrsti kopija, naime, pikirane i rukom izvučene izdavaju se za cielu občinu ili po pojedinim listovima ili kao izvadci iz kataetralnih mapa, ili napokon kao nacrti. Ciena takovih kopija za cielu obdinu ili ciele listove od mapa 1 : 2880 je po ralnoj čestici 4 fil. i osim toga za svaki upotrebljeni arak holandezkog regal papira 40 fil. Na zahtjev bojadišu se takodjer ovakove kopije za neznatnu cienu n. pr. do površiue od 500 rali za l^/^o fil. po rali. Može fe kazati da su ove zadnje vrsti kopija najbolje.** Izvadci iz mapa plaćaju se polag mjerila različito, za one u mjerilu 1 : 288 jesu ciene slijedeće: * Sravnivanje originala sa kopijom biva na taj način, da predstojnik arkiva, sa jednim činovnikom u prisuću priugotovljaća mapa, na shodno uđešeni okvir sa staklom, koji je prilagoJjen padanju svijetla, sekciju originala prikrije sa kopijom. ** Za sada budi samo mimogredce rečeno, da au originali mapa u arkivu veoma dobro sa neznatnim usuhom (stegnućem papira) uzčiivani. Kao primjer navađjamo katastralni list broj 10 por. obč. Hotnja i Pokupsko. Z. K. V. 17. Sekcia ag" u arkivu pod broj. 399. Nacrt sačinjen godine 1861: Duljine sekcije iznašaju f!96-5» i 997´5° Širine » . 798° » 798° Dakle je stegnuće u duljini 3° a u širini 2°, što je veoma neznatno. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 187 — za izvadak do deset ralnih česticš. 3 krune n » » ^^ » n ^ n n n n "^ r> » " » za svaku ralnu česticu iznad 100 pako 6 filira Kopije u formi nacrtah 1: 14400 (1" =200°) stoje po rali 4 filira od 500 — 1000 rali, od 1000 2000 rali 3 filira po rali, dalje svaka ral 2 filira. Kopije izvadaka ´z mapa sgotavljaju se izključivo na englezkom velin papiru napetom na platnu, za koje naručitelj po arku 1 kruna 40 fil. po Va arka 80 filira i po ´´4 arka 40 filira plača. Ovi izvadci se u svakom slučaju providjeni sa zaporkom ovjerovljenja izdavaju, pa stranka mora svaki list makar nije cieli providitl sa biljegom od 2 krune.* Za naknadno urisavanje možebitnih promjena u kopiju, koja je prije izdana bila, računa se kod mjerila 1: 2880 po ralnoj čestici 3 filira. za preračunavanje površine posjedovne čestice ® jg filira. a za izvlačenje i urisavanje crte za svaku duljinu od 100° 22 fihra- Iz arkiva mogu se nadalje naručiti i posjedovni nacrti, pismeni katastralni elaborati, 0 čemu katastralni arkiv mapa na nebiljegovane naručbe, još i sve ostale upute daje. Prije nego predjemo na pismene katastralne operate napomenuti nam još i to, da se radi uporabe operata izmjere u kartografičke svrhe, sastavljaju i posebni nacrti ttžatbenih vrsti (kultura). Ovi se nacrti bez iznimke sastavljaju u mjerilu 1: 36000 po pojedinim županijama, na listovima na kartone nategnutog regal papira. Svaki list koji je u kvadratu 8 palaca sadržaje jednu četvornu milju sa 20 sekcija. Sekcionalne crte imadu se crnim tušom fino izvadi. Iz posjedovnih nacrta se kulture ne sa preciznom točnošču, nego više a la vi urisavaju. jer sam u govoru stoječi npcrt ne pruža nikakva data preciznih mjera, nego data kulturah. Ako je i više listova, to se ipak plaća samo jedan biljeg od 2 (dvije) krune. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 188 — U nacrt dolaze urisane skupine kuda, osamljeno stojeće sgrade, putevi, željeznice, rieke, kulture, obdinske medje, triangularne točke sa njihovima visinama i drugi sa kartografićkog gledišta važni podatci. Oni se bojadišu, te se i kopije ovih mogu takodjer putem arkiva naručiti i to uz odštetu od 1 fil. po rali, do 200 rali, a dalje uz ^^g fili^a po svakoj rali. 0 zemaljskoj katastralnoj izmjeri. Najvažniji vanjski operati, koji se prigodom same izmjere na licu mjesta sgotavljaju, jesu kako napomenusmo : a) prednacrti na polju, b) sama mapa, te c) posjedovni nacrt. Kako se na poljskom prednacrtu na svaku parcelu napiše ime posjednika, koje je u naravi na kolčičih po samim posjednicima označeno, to se olavle ta imena i u posjedovne nacrte unašaju. Pošto je posjedovni nacrt najpregledniji, budud da su pojedine kulture bojadisane, medjne crte od ostalih deblje izvučene, a posjednici točno upisani, to se oni za daljnjii sastavljanje raznih zapisnika rabe. Najvažniji zapisnik je »Zapisnik čestica«, ostali se svi iz njega izvadjaju raznim specificiranjem u njemu naznačenih djelova. M >o Zemljoposjednika o! Čestice 03 03 bfi > 0) o C O. OJ o -a površina Opaska m a ime i o težatbena OJ -3 —´s a IK OJ Cl. 03 1 rezime grana ;^ ^> > %´^ %´^ 1—i ^ g 03 M 03 3 ´o 3 jut. [jhv. = a.OJ J4 o GTJ Zi 03 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 189 — U ovaj zapisnik, koji se slaže, kako napomenuh iz posjedovnog nacrta, dolaze brojevi čestica (topografički brojevi, koji su isto tako kao i na mapi označeni, nu sada crvenom bojom), zatim broj sekcije u kojoj se ta čestica nalazi, ime rudine ili podrudinr^ kudni broj posjednika ili ako takovog nema bez, ime i obitavalište posjednika, a kod suposjednika razmjer posjedovanja brojkama iztaknuto, oznaka težatbene grane (oranica, livada i t. d) i konačno proračunana površina nadopunjena sa razlikom maaipulacionom. Ako koja čestica leži u više sekcija, to valja prvim uviek onaj broj lista uzeti, u kojemu najvedi dio čestice leži, ostale brojeve pako valja zatim u tekudem redu ubilježiti. Eventualno izpušteni (preskočeni) brojevi čestica, unašaju se u zapisnik tako, da se u stupac za unašanje imena posjednika upiše opazka »preskočeno«, a ostali stupci ostaju naravno prazni. U stupcu težatbena »grana« ima se glavna težatba uviek u prvom redu i jačim pismom, dočim k istoj spojeae ostale težatbene grane, (koje se sa glavnom spajaju i ostaju netopografirane radi male površine, koja ne odgovara minimumu) sitnijim pismom upisati n. pr. oranic a i livada. Kod bezporeznih površina, napiše se u stupcu težatbena grana najprije nešto deblje »bezpore-no« a onda dotična površina n. pr. bezporezno „dvor*. U stupac »opazka« unesu se bilježke glede prepornosti, ime i kude broj na tudjem tlu se nalazede sgrade, zatim kao posjednik u brodivim ili za splavi sposobnim riekama podignutih regulatornih gradnja, nasipa za zamuljivanje i t. d., ime onog, koji je takove dao graditi, — upis prava služnosti kod neizvlaštenih. samo sa gruntovno uknjiženim pravom služnosti osiguranim! obranbenimi nasipi ili kanali (ti kanali i obranbeni nasipi spadaju u pogledu vlastaičtva k onim nekretninama na kojima su sagradjani, pa se po dotičnom individualnom posjedu razlučuju i bez obzira na ustanovljenu minimalnu površinu topografiraju), napokon označenje obranbeni h šum a |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 190 — dotično njihovih površina. Kod potonjih, ako sačinjavaju posebne čestice, ima se „obranbena šuma" u protivnom slučaju „od toga ... . jutra . . . hvata obranbena šuma« iztaktiuti. Zapisnik čestica služi za temelj svih daljajih pismenih radnja, pa se imade osobitom pomnjom i točnošću sastaviti, a eventualne pogrieeke upisa imena, kulture i t. d točuim kolacioniranjem ukloniti. Nakon kolacioniranja i izpravljenja pogriešaka sastavljaju se ostali opera ti, i to: alfabetični izvadak, sastavak težatbenih vrsti, katastralni posjedovni listovi, svotnik katastralnih posjedovnih listova i katastralni zemljištnik*. Alfabetični izvadak sastavlja se, u svrhu sastavljanja katastralnih posjedovnih listova, na temelju zapisnika čestica. Posjednici se po alfabetu izpišu, dodaju im se kućebrojevi i odpadajuće čestice, koje posjeduju. Svaki takav list gdje je posjednik sa svojimi česticami upisan dobije broj. Sastavku težatbenih vrsti je svrha, predočiti sve kulture, po vrsti i površini u jednoj poreznoj obdini i u pojedinoj rudini iste. Površina svih kultura mora dati ukupnu površinu občine, kako je i u zapisniku Čestica naznačena. Katastralni posjedovni listovi služe radi ustanovljenja individualnog posjeda, pa se sastavljaju na temelju alfabetičkog izvadka i zapisnika čestica; za svakog posjednika. Izvana sadržaje naziv županije, obćine, ime i kudebroj posjednika, a iznutra pako topografične brojeve čestica, nazive rudina u kojih su te čestice, površinu tih čestica i njihovu vrst težatbe, ih ako su bez porezne površine oznaku, da su bezporezne. Katastralni posjedovni list dobiva broj alfabetičkog izvadka. Sve kulture u posjedovnom listu imadu se po površini sbrojiti. Površine svih katastralnih posjedovnih listova moraju dati površinu ciele obdine, a sbroj pojedinih kultura mora se sa površinom istih kultura u sastavku težatbenih vrsti i katastralnom zemljištniku slagati. * Sa«!taviii dio katastralnih Ojjer.sta sačinjavajući zapisnik može si takodjer svatko uz za oto odredjenu odštetu nabaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 191 — U svotniku katastralaih posjedovnih listova, dolaze katastialni posjedovni listovi polag brojeva i po alfabetičuom redu posjednika navedeni, te konačne svote površina pojedinih kultura svakog posjedovnog lista, bez odgovarajućih topografičkih brojeva čestica. Ukupne površine pojedinih kultura imadu se pod^´Unoma slagati sa ukupnom površinom pojedinih kultura u sastavku težatbenih vrsti i katastralnom zemljištnika. Katastralni zemljištnik sastavlja se na temelju zapisnika čestica, te je u gla/nom prepis istoga, s tom samo razlikom, da u zapisniku čestica, kulture pojedinih čestica dolaze u istu rubriku, dočim se kod katastralnog zemljištnika površine svake vrsti kulture u posebnu rubriku unašaju, te tako kulture po vrsti i površini razlučeno dolaze. Napomenusmo gore navedene zapisnike i u kratko njihovu sadržinu, jer upodpunjuju katastralne elaborate dobivene izmjerom na licu mjesta, a katastralni zemljištnik služi ujedno podlogom sastavu nove gruntovnice, kad se isti istodobno sa svršenim kata«tralnim radnjama provadja. Time bi bili napomenuli uglavnom sve o naputka za provedbu zemaljske katastralae izmjere, obaiir.ijud se najviše na sam način izmjere, a izostavljaju^ potankosti, koje se podobnim proučavanjem cielog naputka prisvojiti dadu, što ali nije svrha ovih redaka.* Kako se izaovićna zemaljska katastralaa izmjera ili reambulacija u jednoj poreznoj obdini obavlja istom onda, kada su u istoj nastale takove promjene (diobe, naplave, odplave, razaa uredjenja posjeda itd,), da elaborati sastavljeni na temelju pri * Kataatralna instrukcija, za koju moraju katastralni organi u slučaju, da ju kojim nažinom izgube odštetiti kr. ug. drž. erar ili bolje rekud ug. državu sa iznosom od 20 K, dobiva se kod kr. ug. ministarstva financija (pomodnih ureda). U madjarskom jeziku izlazi stručni organ Kataszteri K5zlony (katastralni vijestnik) a dobiva se uz pretplatu od 8 K godišnjih (Administracija se nalazi u Budimpešti II., Po utcza 34, SZ.) dočim je list sam dobro redigiran). O samom katastru imađe napose dosta toga pisano, spominjemo samo da obstoji još geođetički koledar u madjarskom jeziku, što ga izdaje uredničtvo gore rečenog časopisa uz prodajnu cjenu od H K (imade 320 stranica). Koledar je taj vrlo praktično pomagalo kod gtodetićkih radnja. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 192 — jašnje katastralne izmjere ne odgc varaju zahtjevu, jer su usljtd mnogih izpravljanja i promjena već odviše zamršeni i težko razumljivi, to se manje promjene putem t. zv. očevidiDsti u katastralnim operalima provedu. Ocevidnost (evidencija) znaci kod katastralne izmjere u kratko i dosljedn") naslovu: očevid na licu mjesta; ustanoviti dakle pravo stanje izvlastbe ili itie koje mjerničke radnje (kojih za same izmjere nije bilo) manjeg obsega, radi kojih nije nuždno potanka izmjera cjele obdine u svrhu provadjanja u katastralnima operatima. Takove očevidnostne radnje su n. pr. izmjera kasnije sagradjene željeznice, ceste itd. Sama izmjera obavlja se po pravilu naputka za izmjeru kojeg smo evo opisali.* Katastralni operati imadu u prvom redu služiti za uredjenje zemljarine, a i na početku smo ved naveli u koje još svrhe takodjer služe. Glede uredjenja zemljarine predstoje radnje u velikom stylu, pa će mo se nanjih posebno osvrnuti u doba izvedenja. Spominjemo sada samo u kratko. U svrhu pravednog oporezivanja (uredjenja zemljarine) potrebno je osim katastralne izmjere (sa svimi operati), da se ustanove i faktori, koji uplivaju na prihod zemlje, naime treba da se ustanovi njezina kultura i boniteta po površinama, ovo zadnje ustanovljuje kata^tralna procjena, koja se osniva na zakonskom članku VII od god. 1875 o uredjenju zenaljarine.* Čim se izmjera koje obćine dovrši imade odmah procjena sljediti. Cjela se procjena osniva na stavkama čistog prihoda, ustanovljenoga za pojedine kulture i bonitete, a te stavke se proračunaju tako, da se uzimlje srednja vriednost, koja se uz obično gospodarstvo trajno polučiti dade (srednji brutto dohodak), a od nje se odbiju redoviti gospodarski troškovi. Ob *Za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju obstoje 2 nadzornifitva za katastraluu izmjeru t. j . 13. i 14. oba sa sjedištem u Zagrebu. 13 nadzorničtvo obavlja radnje u virovitičkoj, požeškoj i sriemskoj županiji, a 14 u ostalih županija. Uredi se nalaze u Kukovićevoj kudi u Zagrebu. * Za katastralne procjene postoji za cjelu kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju kr. nadzorničtvo katastralne reabulacije sa sjedištem u Zagrebu, (Katančićeva ulica). |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 193 — žirom na mnogo bonitete, nije jedna Ijestva boniteta mogla odgovarati, nego se je ciela zemlja razdjelila u t, zv. procjenbene kotare, a ako je bilo nuždno procjenbeni kotari u razredbena područja. Zemljarina iznosi 17,l7o Či^t´ig prihoda. U provincijalu se dodaje ovomu postotku u ime zemljorazteretnog nameta 8,4% čistog prihoda, te tako iznosi u provincijalu zemljarina 25.5% od čistog prihoda. Po zak članku VII. od g. 1875 zemljarina obtereduje zemljištni posjed i mora ju pladati faktični posjednik (koji ne- mora biti i gruntovni vlastnik). N. pr. Na X" upisan je u gruntovnici posjed, koji je dugom obterečen. X je prodao taj posjed te neposjeduje faktično sada nijedne čestice, nu kupci ne mogoše kupljene od X nekretnine gruntovno na sebe prenjeti, jer tereti nisu izknjiženi. U ovom se slučaju pojedine čestice prenesu u katastralnim operatima na odnosne kupce, jer su oni faktični posjednici toga bivšega X ovog posjeda, pa su oai dužni zanj i zemljariuu pladati. Uzmimo slučaj da je tako gdjekoja čestica ejepana i prodana, to ae prigodom izmjere cjepane čestice izmjere i upišu na odnosne kupce. U gruntovnici još je uviek upisan vlastnik X na svima parcelama, pa i u onom drugom slučaju — a cjepanih parcela u mapi nema, jer je još stara temeljna na vlastniku X upisana (govorimo o slučajevih gdje gruntovnica nije u suglasju s katastrom, kako se to od najnovijeg doba gleda dovesti). Ovdje vidimo razliku izmedju katastra i gruntovnice. Kod sastava gruntovnice nije bio svagda uzet obzir na pojedine težatbeae vrsti, te stoji u gruntovnici kao jedna cielost upisana temeljna čestica, koja po katastralnim operatima, u dvije ili više težatbenih vrsti spada N. pr. u gruntovnici upisana čestica 1433 oranica = 1500r]" odgovara po katastru čestici broj 1431 koja je oranica i = ISOOp" i » » 1432 :» » livada i =z 200n» dakle ukupno 15000" pa je i to jedan slučaj, gdje može nastati razlika izmedju katastra i gruntovnice. 15 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 194 Radeć gruntovnica sama za se, imade usljed raznih promjena sa^ma različite topografieke brojeve od katastra, jer ako je n. pr. uzela kopije katastralnih mapa nakon katastralne izmjere, i ako su se čestice tom prigodom u glavnom slagale, uvadjala je posije razne gruntovne promjene, ne obazirajuć se na kataster, pri čem su opet naravno nastale razlike. Po zakonskom Članku VII od god. 1876 u operatih katastra uneseno posjedovanje neima privatno-pravnih posljedica. Da X upisan kao posjednik u katastru bude i pravni posjednik, mora imati pravnu podlogu na kojoj on taj posjed posjeduje, odnosno kao vlastničtvo uživa, dočim samo to posjedovanje upisano u kataster nije pravnom podlogom posjedovanja bez inih drugih pravnih dokazala. U gruntovnicu uneseno pravo vlastničtva opet imade privatno pravne posljedice, jer ista ima z,adaću čuvati pravo vlastničtva na svakoj posjedovnoj Čestici, koli u osobi vlastnika, toli i po obsegu uknjiženog objekta, točno bez i kakove dvojbe. Gruntovnica sačinjava za svaku poreznu občinu posebnu cjelinu, pa se sastoji kod nas kod pojedinog vlastnika iz A) posjedovnog lista; B) vlastovnice; i C) teretovnice. Na posjedovnom listu dolazi posjed po topografičkim brojevima čestica sa naznakom rudine površine i vriednosti. Na vlastovnici uneseno je ime vlastnika ili vlastnika ili više njih. Na teretovnici dolaze svi dugovi ili tereti, servitutna prava i t. d. Posjedovni list, vlastovnica i teretovnica skupa, čine t. zv. gruntovni uložak. Svaka i najmanja promjena koja se u gruntovnici imade provesti, može se samo na temelju sudbene odluke provesti. Pretežni dio gruntovnice je gruntovna mapa, pa je upravo ta jedinom podlogom za osnovu prave gruntovnice. Gruntovnica imade kopije katastralnih mapa, ali ne izvorne. Originalnimi mapama (sto su naravno kopije) zovemo |
| ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 195 — one mape, što ih samo ured za se rabi, a duplikatom one, što ih i strankama na uporabu daje. U novije vrieme, bolje reku<5 u najnovije, nastoje se u svakom pogledu katastralni operati dovesti u sklad sa gruntovnicom, osobito prigodom novih katastralnih izmjera, pa se promjene medjusobno u poreznim predmetima i težatbami u gruntovnim operatima naknadno gruntovnički provedu. Da se ta suglasnost, koja je ved u više slučajeva postignuta neprestano uzdrži, trebalo bi sve promjene u točnoj evidenciji voditi, te iste istodobno koli u gruntovnim, toli u katastralnim operatima točno provadjati, pa će mnogo ovisiti o tom, da se nadje sgodan način, kako će se ta evidencija sbilja svrsi shodno i voditi. To je naglašivana potreba sa sviju strana, pa se u tom smjeru ved po izdanim odredbama po mogućnosti postepeno svrsi shodno i ureduje. Završujući tim poglavjem iztakniiti nam je još konačno, da akoprem smo nastojali, da opišemo samo sukus cjelokupne te vtonia važne institucije, pa da iznesemo ono što je najnuždnije za naš članak; ne mogosmo ipak u kraćih crtah stanje stvari prikazati, a da se ne dotakuemo i saveznih s time uredaba, koje će i šumaru, ako ne baš kod sastavka gospodarstvenih osnova, a to obć:´nito, — obzirom na veliku administrativnu razgranjenost šumarske službe, a napose one kod Z. Z. — dobro doći. U ostalom morati ćemo još i u sliedečem poglavju toga više i specializirati. (Nastavak sliedi). Družtvene vijesti. Pravilnik liiijižnice hrvatsko-slav. šumarskoga družtva u Zagrebu. §. 1. U i izvan prostora družtvene dvorane mogu knjige posu |